U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.
I srpska i hrvatska i bosanska centralna banka povećavaju kamatne stope, ali njihove monetarne politike se mnogo razlikuju.
Na višak novca koji srpske banke ostavljaju kod Narodne banke Srbije (NBS), NBS plaća kamatu po stopi od 4,5%.
Hrvatska narodna banka (HNB) viškove likvidnosti svojim bankama plaća koliko i ECB, 3%, (Hrvatska je članica eurozone).
Bosanska centralna banka (CBBiH) od početka ove godine plaća svojim bankama na višak novca iznad obavezne rezerve 0%, tj. ne plaća im ništa.
Teško je ne primetiti razliku između ovih brojeva i bogatstva različitosti koju ona stvara.
Kamatna stopa na višak rezervi banaka, u %
(16.mart 2023)
Izvor: Centralne banke Hrvatske, Srbije i Bosne. Podsetnik: ECB je 16.marta povećala kamatnu stopu na višak rezervi sa 2,5% na 3%.
Srbi, postavljajući najvišu kamatnu stopu poručuju ne samo bankama, već i investitorima, i domaćim i stranim – dođite u Srbiju.
Hrvati takođe imaju za investitore primamljivu kamatnu stopu.
Hrvati (tačnije Evropljani pošto odluku o visini kamatne stope u Hrvatskoj donosi Evropska centralna banka) i Srbi, povećavanjem zvaničnih kamatnih stopa svojih centralnih banaka sprečavaju odliv kapitala iz Hrvatske i Srbije.
Jedino su Bosanci nezainteresovani i za investitore i za kretanje kapitala.
Kamatne stope se podižu da bi se smanjila potrošnja i umanjila inflacija, ali glavni sporedni efekat rasta kamatnih stopa je privlačenje kapitala i sprečavanje njegovog odliva.
Iz zemalja koje imaju niske kamatne stope kapital se kreće prema zemljama koje imaju više kamatne stope.
Srbi i Hrvati znaju ove jednostavne istine, ali izgleda ne i Bosanci?
Zašto se srpska, hrvatska i evropska kamatna logika razlikuju od bosanske?
