Drugog aprila objavljeni su rezultati izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a mnogi su u ovome izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.
Oko mjesec dana ranije, početkom marta, javnost je obavještana od strane Ministarstva finansija Crne Gore da je Crna Gora uzela kredit od 100 miliona evra kod Dojče banka.
Ovaj dužničko-povjerilački odnos je višestruko bolji pokazatelj stanja crnogorske ekonomije i njenih perspektiva i mnogo korisniji nego što je to izbor ekonomiste, sa radnim iskustvom u Dojče banci, za predsjednika države, jer …
Kao prvo, Crna Gora se zadužila uzimanjem kredita kod banke, na isti način na koji se zadužuju građani i preduzeća, što nije uobičajan način na koji se finansiraju države.
Države se u poslovima finansiranja budžetskog deficita i investicija prvo obraćaju međunarodnim finansijskim institucijama (MMF, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj itd.), a tek kada su iscrpljene ove mogućnosti ostalim, privatnim finansijerima.
Države obično emituju obveznice, koje se mogu dalje prometovati nakon prve kupovine, što nije slučaj sa kreditom.
Uzimanjem kredita Crna Gora je odlučila da veže svoj malu ekonomsku barku za Dojče banku, koja će u naredne 3 godine biti njen povjerilac.
Kada se emituju obveznice kamatna stopa na njih je fiksna i ne mjenja se tokom period otplate, a Crna Gora je sa Dojče bankom ugovorila kredit sa promjenljivom kamatnom stopom, kakav banke ugovoraju sa građanima i preduzećima, čime se opet stavila u ekonomski podređen i štetan položaj.
Kamatna stopa je vezana za šestomjesečni Euribor i u narednih 3 godine Crna Gora nikada neće unaprijed znati koliku kamatu će platiti, već će ona varirati zavisni od promjene Euribora, koji prati kretanje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB).
Troškovi kamata po ovome ugovoru će zavisiti od odluka ECB.
Njemačka država na 3 godine plaća kamatnu stopu od oko 2,4%, prezadužena Grčka na 5 godina 3,8%, a pošto je ugovoreno da će kamatna stopa biti šestomjesečni euribor (koji je trenutno 3,3%) plus marža od 5,9%, Crna Gora će otplatu kredita početi sa kamatnom stopom od oko 9%.
Građani i privreda Bosne i Hercegovine se zadužuju po kamatnim stopama od 3% do 6% i Crnoj Gori je bilo ekonomičnije da se nekoj sarajevskoj banci obratila za kredit, jer bi novac kupila jeftinije.
Krajem marta Republika Srpska je emitovala obveznice i na duži rok (5 godina) i po nižoj kamatnoj stopi (5,8%), na osnovu čega Crna Gora u ovom kreditnom aranžmanu sa Dojče bankom postaje dvostruki gubitnik.
Crna Gora je uzela kredit da bi finansirala budžetske obaveze u tekućoj godini, a uzela je kredit na tri, a ne na jednu godinu, pa i po tom osnovu plaća višu kamatnu stopu jer su višegodišnji krediti najčešće skuplji (nose višu kamatnu stopu) od jednogodišnjih.
Crna Gora je mogla uzeti kratkoroči kredit na godinu dana po fiksnoj kamatnoj stopi, pa ga refinansirati sljedeće godine, emisijom trezorskih zapisa, i to po nižoj (fiksnoj) kamatnoj stopi od trenutne, jer je malo vjerovatno da u narednih godinu dana kamatne stope neće biti niže.
Uzimanje ovako skupog kredita na tri godine znak je da će crnogorski budžet biti u minusu i sljedeće godine i da će javni dug rasti.
Crna Gora se zadužila kod njemačke banke, ali koja nije u većinskom vlasništvu njemačkih akcionara, već stranih akcionara i to u omjeru 51%:49%.
Crna Gora je dio svoje ekonomske sudbine povjerila strancima, njemačkoj banci, kojom upravljaju akcionari koji su takođe stranci, tako da se izložila dvostrukoj ekonomskoj stranoj zavisnosti.
Struktura vlasništva akcijskog kapitala u Dojče banci, u %
Izvor: Dojče banka.
Kada se želi upravljati nekim akcionarskim društvom, a istovremeno se želi imati nekog velikog partnera u kapitalu, onda se za sebe rezerviše 50% + 1% akcija,
Svaka država ima 4 velike banke, a u Njemačkoj je jedna od njih Dojče banka, ali ona nije u većinskom vlasništvu njemačkih akcionara.
Ako je jedna velika država odlučila da većinski paket akcija u jednoj od svojih najvećih banaka povjeri strancima to je njen izbor, načinjen uz pomoć stranaca?
U svijetu danas postoji obilje kapitala i Crna Gora je mogla birati gdje će se zadužiti.
Ako se ekonomija Crne Gore posmatra kao jedno veliko srpsko preduzeća, onda je Crna Gora mogla uzeti krediti i u Srbiji i platiti kamatnu stopu od 6% koliko su u februaru 2023. velika preduzeća u Srbiji prosječno plaćala bankama na ugovore o kreditu u evrima.
Svaki domaćin nastoji da robu kupi, a novac je roba, po što nižoj cijeni.
Imenica ekonomija vodi porijeklo od grčke riječi oikonomikus, koja se prevodi kao vještina ili umjeće vođenja domaćinstva.
Od nove crnogorske vlade zavisi da li će Crnogorci biti vlasnici 51% svoje ekonomske sudbine ili će kontrolni paket svoj ekonomske budućnosti povjeriti strancima i ponašati se kao neko ko nije domaćin.
