U medicini se ista boljka u različitim državama liječi na gotovo istovjetan način, a u svijetu ne postoje dvije države sa potpuno istom ekonomskom politikom.
Hrvatska ekonomska politika, sa aspekta, ekonomije kao cijeline (makroekonomija) i ekonomije na nivou pravnih lica (banaka i preduzeća) i fizičkih lica (mikroekonomija) pokazuje solidan, ali i iznuđen, odgovor na visoku inflaciju, ekonomsku boljku koja je preovladavala tokom cijele 2022.godine.
Kada cijene rastu, a plate ne prate njihov rast, kupovna moć onih fizičkih lica kojima je jedini izvor prihoda plata, a takvi su većina, se smanjuje.
Manje vrjedan novac može kupite manje sve skuplje robe i platiti manju količinu usluga i to se vrlo dobro vidi iz onoga što ekonomisti nazivaju lična potrošnja domaćinstava, ili na hrvatskom jeziku, konačana potrošnja kućanstava.
Ona je u Hrvatskoj tokom cijele prošle godine pretežno opadala, da bi u zadnja tri mjeseca 2022. bila svega 1,3% viša u odnosu na isti period 2021.godine.
Hrvatska vlada je trend opadanja konačane potrošnje kućanstava primjetila i zato je povećala vlastitu potrošnju roba i usluga (konačna potrošnja države).
U četvrtom kvartalu potrošnja hrvatske države na robe i usluge bila je 7% veća u odnosu na godinu dana ranije.
No, to nije bilo dovoljno.
Godišnji realni rast pojedinih djelova bruto domaćeg proizvoda Hrvatske u zadnja tri mjeseca 2022.godine
Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.
I država i preduzeća su odlučila da povećaju investicije tj. kupovinu opreme, mašina, zemlje, objekata i druge trajne, fiksne ili osnovne imovine (sve ovo su sinonimi).
U statistici tzv. nacionalnih računa kupovina fiksne imovine se naziva bruto investicije u fiksni kapital, a one su za godinu dana uvećane za skoro 10%.
Državi nije problem da poveća potrošnju ako tako skroji budžet, jer se ona uvijek, teorijski posmatrano, može zadužiti.
S druge strane izvor privatnih investicija su ili vlastita sredstva preduzeća, ili bankarski krediti.
Kada je inflacija visoka vrijednost novca pada i zato je u bankama u interesu da se otarase novca, posude ga, i zarade na kamati.
I preduzećima je u interesu da posude novac jer će zbog visoke inflacije, i pored plaćanja kamate, vratiti realno manje novca nego što su posudili.
Zato su i preduzeća i banke u Hrvatskoj bili voljni da kupe tj. prodaju što više novca.
Tokom 2022.godine hrvatska preduzeća su uzajmila 20% više kredita nego prošle godine i iz toga su finansirali jedan dio investicija.
Ekonomska politika tipa “gas do daske” i na makro i na mikro nivou dala je solidne rezultate.
Realni, od inflacije očišćeni, rast hrvatske ekonomije u 2022. je 6,3%.
Samo 4 zemlje Evrope su u 2022. porasle više od Hrvatske, a među tim zemljama nije nijedna zemlja Balkana.