Ekonomska politika Hrvatske u 2022. godini – Gas do daske

U medicini se ista boljka u različitim državama liječi na gotovo istovjetan način, a u svijetu ne postoje dvije države sa potpuno istom ekonomskom politikom.

Hrvatska ekonomska politika, sa aspekta, ekonomije kao cijeline (makroekonomija)  i  ekonomije na nivou pravnih lica (banaka i preduzeća) i fizičkih lica (mikroekonomija) pokazuje solidan, ali i iznuđen,  odgovor na visoku inflaciju, ekonomsku boljku koja je preovladavala tokom cijele 2022.godine.

Kada cijene rastu, a plate ne prate  njihov rast, kupovna moć onih fizičkih lica kojima je jedini izvor prihoda plata, a takvi su većina, se smanjuje.

Manje vrjedan novac može kupite manje sve skuplje robe i platiti manju količinu usluga i to se vrlo dobro vidi iz onoga što ekonomisti nazivaju lična potrošnja domaćinstava, ili na hrvatskom jeziku, konačana potrošnja kućanstava.

Ona je u Hrvatskoj tokom cijele prošle godine pretežno opadala, da bi u zadnja tri mjeseca 2022. bila svega 1,3% viša u  odnosu na isti period 2021.godine.

Hrvatska vlada je trend  opadanja konačane potrošnje kućanstava primjetila i zato je povećala vlastitu potrošnju roba i usluga (konačna potrošnja države).

U četvrtom kvartalu potrošnja hrvatske države na robe i usluge bila je 7% veća u odnosu na godinu dana ranije.

No, to nije bilo dovoljno.

Godišnji realni rast pojedinih djelova bruto domaćeg proizvoda Hrvatske u zadnja tri mjeseca 2022.godine

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.

I država i  preduzeća su odlučila da povećaju investicije tj. kupovinu opreme, mašina, zemlje, objekata i druge trajne, fiksne ili osnovne imovine (sve  ovo su sinonimi).

U statistici tzv. nacionalnih  računa kupovina  fiksne imovine se naziva bruto investicije u fiksni kapital, a one su za godinu dana uvećane za skoro 10%.

Državi nije problem da poveća potrošnju ako tako skroji budžet, jer se ona uvijek, teorijski posmatrano, može zadužiti.

S druge strane izvor privatnih investicija su ili vlastita sredstva preduzeća, ili bankarski krediti.

Kada je inflacija visoka vrijednost novca pada i zato je u bankama u interesu da se otarase novca, posude ga,  i zarade na kamati.

I preduzećima je u interesu da  posude novac jer će zbog visoke inflacije, i pored plaćanja kamate, vratiti realno manje novca nego što su posudili.

Zato su i  preduzeća i banke u Hrvatskoj  bili voljni da kupe tj. prodaju što više novca.

Tokom 2022.godine hrvatska preduzeća su uzajmila 20% više kredita nego prošle godine i iz toga  su finansirali  jedan dio investicija.

Ekonomska politika tipa  “gas do daske” i na makro i na mikro nivou dala je solidne rezultate.

Realni, od inflacije očišćeni, rast hrvatske ekonomije u 2022. je 6,3%.

Samo 4 zemlje Evrope su  u 2022. porasle više od Hrvatske, a  među tim zemljama nije nijedna zemlja Balkana.