Za američku monetarnu politiku se često kaže da je izuzetno prilagodljiva pošto može mjenjati smjer vrlo brzo.
Američkom centralnom bankom (FED) upravlja 12 ljudi i od njihovih odluka zavisi kolike će biti kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama.
FED je polovinom prošle godine odlučio da započne sa ubrzanim povećavanjem kamatnih stopa i za 9 mjeseci one su povećana za 5 procentnih poena.
Fleksibilna američka monetarna politika ima izražen uticaj na inflaciju, koja se od juna prošle godine ubrzano smanjuje.
Godišnja inflacija je u junu prošle godine bila 9%, a u martu 2023. ona je samo 5%.
12 veličanstvenih je odlučilo da poveća kamatne stope, poskupi kredite, poveća kamatnu stopu na depozite i na taj način smanji želju i privrede i stanovništva da “troši novac”.
Inflacija u SAD, u %
Izvor: FED.
Manja potrošnja i manje investicije su se neminovno morale odraziti na nižu inflaciju.
Inflacija se smanjuje, ali nivo cijena ostaje trajno viši u odnosu na period prije početka pandemije korone (mart 2020).
Za tri godine, od marta 2020. do marta 2023. cijene u SAD su porasle za 17% (1,03*1,09*1,05).
Ovaj trajno viši nivo cijena je posljedica odluke dvanestorice koji su u koroni štampali novac i smanjivali kamatne stope što je neminovno kad-tad moralo dovesti do visoke inflacije.
Svi mi, Amerikanci posebno, živimo u iluziji da društvima upravlja neka velika grupa ljudi ili većina izabranih predstavnika naroda (demokratija).
Uticaj odluka dvanaestorice na inflaciju pokazuje da i najvećim “demokratijama” upravlja manjina i da se demokratija ponekad pretvara u oligarhiju – vladavinu manjine.
Nijedan od ovih dvanaest nije izabran neposredno na izborima, a FED je u vlasništvu američkih banaka koje su pretežno u privatnom vlasništvu.
U balkanskim razdrobljenim državicama često se ukazuje, s pravom, ili ne, da su države “privatne”, a zaboravlja se i da je FED privatna firma.
Oligarhija – manjina u SAD uvijek određuje većini kolika će biti inflacija, a kolike kamatne stope.
