Politika isplate dividendi – Gdje to ima?

Kada se bosanski, ili šire posmatrano, čovjek sa Balkana nečemu negativnom, ili nekome negativnom rezignirano čudi vrlo često to izražava  poznatom pesimističkom  uzrečicom: “Gdje  to ima?”

Način na koji akcionarsko društvo  isplaćuje dividendu, naziva se politika isplate dividende, ili dividendna politika.

Postoje četiri osnovna  način na koji akcionarsko preduzeće može isplaćivati dividendu.

Ako društvo iz godine u godinu, bez obzira da li ostvarivalo dobit, ili gubitak isplaćuje isti apsolutni iznos dividende to se označava kao regularna dividendna politika.

U slučaju  da društvo ostvari veliku dobit, ne isplaćuje se sva dobit, već se jedan dio zadržava i isplaćuje u godinama kada firma posluje sa gubicima.

Akcionari svake godine  znaju koliko će im društvo uplatiti dividende na račun.

U politici stabilne dividende društvo određuje neki procentualni iznos zarade po akciji koji će isplatit akcionarima svake godine (racio isplate dividende – pay out ratio).

Na primjer Dojče Telekom svake godine isplaćuje između 40%  i 60% dobiti svojim akcionarima.

U ovoj vrsti dividendne politike nema dividende u godinama kad društvo pravi gubitke, a apsolutna veličina dividende zavisi od veličine profita.

Treća vrsta dividendne politike je neregularna  politika isplata dividende u  kojoj društvo zadržava punu diskreciju da li će, kada će, i koliku će dividendu isplatiti.

Četvrta vrsta dividende politike je takva vrsta politike u kojoj društvo ne isplaćuje dividendu već je investira u rast i razvoj društva.

Ovakva dividendna politika obično vodi rastu cijena akcija i  akcionari imaju opciju da prodajom akcija ostvare kapitalnu dobit,  kao kompenzaciju za isplatu dividende.

Ovdje staje teorije i započinje praksa finansijskog tržišta u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini na kojem je  Mtel  a.d. Banjaluka skoro od kraja  2007. pa sve do 2021.godine, isplaćivao 100%  neto profita u obliku dividende.

Ovo je  jedinstven slučaj u istoriji finansijskih tržišta, pa prema tome i u istoriji ljudske civilizacije, da jedno preduzeće u tako dugačkom periodu isplaćuje sav neto profit, svake godine, svojim akcionarima kroz dividendu.

Svi udžbenici finansijskih tržišta bi trebali biti prošireni ovim petim, novim, oblikom  dividendne politike u kojem društvo skoro 15 godina bez prestanka isplaćuje svu neto dobit akcionarima i to u novcu!

Ni Amerikancima koji su najveći pioniri inovacija na finansijskom tržištu nikada nisu  sprovodili  ovakvu politiku isplate dividendi.

Najbolja američka preduzeća su od 1960. do 2022.godine u prosjeku isplaćivala 44% zarade po akciji u obliku dividende.

Američki racio isplate dividende nikada nije bio 100% i tokom 63 godine  samo 3 puta je bio iznad 60% (zadnji put 1991.godine).

Racio isplate dividende za preduzeća koja ulaze u  sastav američkog indeksa tržišta akcija  Standard and Poor’s 500 (S&P 500)

Izvor: https://pages.stern.nyu.edu/~adamodar/New_Home_Page/datafile/spearn.htm

A sada da se vratimo na dilemu sa početka teksta.

Na pitanje  “gdje to ima” da akcionarsko društvo skoro deceniju i po održava racio isplate dividende  od 100%  odgovor glasi: “Ma to ima samo kod  nas“.

“Ma to ima samo  kod nas” ne mora biti nužno negativna i rezignirana konstatacija, već kao što ova mini analiza pokazuje i pozitivna konstatacija, koja odiše optimizmom, radošću i veseljem.

U 2022. godini bosanski, srpski  i krajiški Mtel a.d. Banjaluka je donio odluku da isplati 48% neto dividende akcionarima,  pa je i u ovoj godini kudikamo bolji od  američkog prosjeka (31%).

Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka će ući u  udžbenike poslovnih finansija i finansijskih tržišta, između ostaloga, i kao najveći mogući oblik novčane darežljivosti jednog akcionarskog društva prema svojim akcionarima u istoriji ljudske civilizacije.

PORICANJE ODGOVORNOSTI

Analize finansijskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.