Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (3) – Repriza?

Uvijek kad banka pozajmljuje novac njena likvidnost se smanjuje, a to štediše i ostali klijenti banaka ne vole.

Kada banka daje kredit, ili kupuje obveznice, jedan dio novca u aktivi banke se  transformiše u potraživanja po datom kreditu ili kupljenoj obveznici.

Novac je likvidan oblik imovine, a kredit i potraživanje nelikvidan oblik imovine.

Štediša iz banke  može podići novac.

Štediša iz banke ne može podići kredit koji je banka dala, ili obveznicu koju je banka kupila.

Republici Srpska planira emitovati  obveznice od 210 miliona KM, a glavni kupci tih obveznica će biti banke sa sjedištem u Republici Srpskoj.

Banke planiraju  da budžetu Srpske ustupe novac, a na tom mjesto, umjesto novca, će se u njihovim bilansima pojaviti potraživanja po kupljnim obveznicama.

Na kraju 2022. godine  banke su uložile u obveznice Srpske ukupno 956 miliona KM.

To je 10% ukupne imovine banaka, a krajem juna se spremaju  da ulože još oko 200 miliona KM.

Hartija od vrijednosti Republike Srpske u bilansima banaka sa sjedištem u  Republici Srpskoj 

(u milionima KM)

Izvor: ABRS.

Da li će takva poslovna politika banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj smanjiti njihovu likvidnost, i ugroziti imovinske interese štediša?

Naše mišljenje je da iz jednog vrlo jednostavnog razloga  likvidnost banaka i sigurnost štednih uloga neće biti bitno izmjenjena, ako ili kada banke posude budžetu Srpske oko 200 miliona KM.

Emisiju u Beču u junu 2018.godine (168 miliona EUR) su najvećim djelom otkupile banke u Republici Srpskoj.

Ako banke u junu 2023. posude Srpskoj 200 miliona KM, budžet će za par dana taj isti novac vratiti bankama i velikih posljedica na likvidnost banaka neće biti.

Stari dug će biti zamjenjen novim dugom.

Potraživanje po kamatnoj stopi od 4,75% (Beč, 2018) biće najvećim djelom zamjenjeno potraživanjem po kamatnoj stopi od 6,1%, ili više (Banjaluka, 2023).

Budžet je dugovao i budžet će dugovati pretežno bankama sa sjedištom u Banjaluci.

Junska emisija obveznica Republike Srpske bi sa aspekta imena povjerioca-banaka trebala biti mala repriza emisije obveznica izvršene prije pet godina u Beču?