Jedna od predrasuda na tržištu javnog duga bosanskih entiteta je da je ono po svomu gore od tržišta javnog duga najrazvijenijih ekonomija.
Ova predrasuda je dio jednog šireg i pojedinačnog i grupnog kompleksa niže vrijednosti, koji je karakterističan za većinu bivših socijalističkih zemalja.
Snažno prisustvo već više od tri decenije razvijanog osjećanja niže vrijednosti još uvijek ne dopušta ni većini ekonomista ni većini građana u BiH objektivnu analizu očiglednih i svim dostupnih ekonomskih informacija.
Prethodno smo pokazali da je javni dug u odnosu na BDP Republike Srpske skoro četiri puta manji od javnog duga SAD i oko osam puta manji od javnog duga Japana i skromno doprinjeli otklanjanju duboko ukorijenjene zablude o nekakvom velikom srpskom javnom dugu.
Zabluda, takođe prouzrokovana snažnim osjećanjem inferiornosti bosanskog društva u odnosu na zapadno-evropska društva i američko društvo, ne tiče se samo visine javnog duga.
Bosansko društvo, pa i većina njegovih ekonomista, smatra da su kamatne stope koje Republika Srpska plaća na javni dug izuzetno visoke.
Iz njihove visine se dalje izvlači zaključak da je kupovina javnog duga Republike Srpske izuzetno rizično ulaganje.
Ova dva zaključka proizilaze iz značajno nižih kamatnih stopa koje na javni dug plaća Federacija BiH.
Kao da su se dogovorili bosanski entiteti su u drugoj polovini juna ove godine, za dva dana, emitovali dva trezorska zapisa na rok od 6 mjeseci (Republika Srpska) i 12 mjeseci (Federacija BiH).
Republika Srpska će na trezorske zapise platiti kamatnu stopu od 2,4%, a Federacija 1,15%.
Kamatna stopa na 6 mjeseci bi trebala biti manja od kamatne stope na 12 mjeseci (duži rok otplate kredita, pod uslovom da je sve ostalo jednako, obično povećava kamatnu stopu).
Prema ovoj analizi kamatna stopa koju na 6 mjeseci plaća Republika Srpska je minimalno za 1,25 procentnih poena viša od kamatne stope koju plaća Federacija BiH (2,4% – 1,15%).
Kamatna stopa na šestomjesečni javni dug na dan 12.jun 2023.
Izvor: SASE, BLSE, Investing.com. Za Federaciju BiH je dat podatak o kamatnoj stopi na emisiju jednogodišnjih trezorskih zapisa od 13.juna 2023.godine.
Međutim, izvući iz ovoga zaključak da je kamatna stopa na javni dug Republike Srpske izuzetno visoka i da je prema tome ulaganje u javni dug Republike Srpske izuzetno rizično pogrešno je.
Prema podacima od 12.juna i Njemačka i Austrija plaćaju višu kamatnu stopu kad se finansiraju na 6 mjeseci, nego Republika Srpska.
Ove dvije zemlje pripadaju Evropskoj unije, a još gora je situacija u Americi i Velikoj Britaniji koje na polugodišnji javni dug plaćaju kamatu od 5,4% odnosno 5,1%.
Podatke koje smo predstavili naravno ne treba tumačiti na način da je zbog niže kamatne stope ekonomski rejting Republike Srpske i Federacija BiH viši od ekonomskog rejtinga navedenih razvijenih zemalja.
Glavna poruka je da na kratkoročni javni dug bosanski entiteti plaćaju relativno manje kamate od zemalja Zapada.
Razlog ovome mini paradoksu je vrlo jednostavan, ali rasprava na tu temu prevazilazi ciljeve ovoga teksta.
Cilj teksta je bio da se pokaže da su u kratkom roku (do godinu dana) troškovi finansiranja javnog duga u BiH niži nego u zemljama koje imaju mnogo veći BDP po glavi stanovnika.
Cilj teksta je bio i da se Republika Srpska, i cijela Bosna, oslobode zabluda i prevaziđu ekonomski kompleks niže vrijednosti.
Predstavljenim tekstom završavamo seriju kratkih objava o javnom dugu Republike Srpske, sa nadom da smo dali fer, objektivan i stručan pogled o pojedinim, ali svakako ne apsolutno svim, karakteristikama tržišta javnog duga Republike Srpske.
Sutra će Republika Srpska emitovati do sada najveću emisiju javnog duga na Banjalučkoj berzi (210 miliona KM).
Ministarstvu finansija Republike Srpske želimo puno umješnosti, uspjeha i reformi (promjena) u upravljanju javnim dugom.
