U ekonomiji se događaj koji izvodi ekonomski sistem iz stanja mirovanja, ili nekog uobičajenog kretanja, naziva ekonomski šok, ili skraćeno šok.
Jedan takav šok se desio na tržištu energenat i metala nakon početka sukoba između Ukrajine i Rusije.
Zbog sankcija uvedenih Rusiji i poremećaja u snabdjevanju svjetskih tržišta naglo su skočile cijene energenata i većine metala.
Sve do početka rata (crveni kvadrat) cijena nafte je imala umjereni i predvidljivi rast, a poslije početka rata taj rast postaje izražen – ekstreman.
Od kraja februara do kraja juna 2022. cijena nafte raste za četvrtinu i dostiže rekord od 120 dolara (tokom juna cijena je bila i iznad 120 dolara).
Nagli skok cijena nafte, naftni šok, na tržištu Bosne i Hercegovine (i ne samo ovome tržištu) bio je povod za rast cijena svih ostalih roba i usluga.
I u veleprodaji i u maloprodaji nagli rast cijena je u početku bio najčešće pravdan rastom cijena nafte.
Neke djelatnosti koje rade sa metalima (građevinarstvo) su pored cijena nafte rast cijena svojih proizvoda (stanova) pravdale rastom cijena metala koji su u martu 2022. dostigli najviše vrijednosti.
Rast na evropskom istoku je ušao u predvidljivu i očekivanu fazu, robni i trgovački tokovi, su stabilizovani i cijena nafte i metala je počela da pada.
Ubrzanom padu cijene nafte i metala doprinosi i smanjenje štampanja novca američke i evropske centralne banke.
Cijena sirove nafte u dolarima (Brent)
Izvor: Svjetska banka. (Računato na osnovu Brent Oil Futures).
Do kraja maja ove godine računato u odnosu na prošlogodišnje maksimalne vrijednosti cijena nafte je smanjena za 40%, a metali su u prosjeku jeftiniji za oko 25%.
Većina potrošača je očekivala da će sa smanjenjem cijene nafte i metal čiji je rast bio ključni motiv opšteg ubrzanja inflacije doći do proporcionalnog snižavanja ostalih cijena, ali to se nije desilo.
Ova pojava, već viđena u brojnim inflatornim epizodama da se vrlo lako objasniti.
Energija, čiji je glavni predstavnik nafta, ulazi što direktno, što indirektno u cijenu svih proizvoda.
Kada jedna branša odluči da poveća cijene svojih proizvoda zbog rasta cijene nafte isto to rade i firme iz drugih djelatnosti sa namjerom da svoje prihode usklade sa rastom cijena.
Pošto svaka firma nastoji da sačuva svoj položaj na tržištu, proizvođači roba i usluga se ugledaju jedni na druge i na rast cijena koji se dešava oko njih reaguju rastom cijena roba i usluga koje oni proizvode.
Želja da se očuva vlastita pozicija na tržištu prodaje vodi ka istovremenom rastu svih cijena proizvoda i usluga, pa i onih koji nisu baš direktno pogođeni rastom cijena energenata (npr. usluga šišanja).
Kad inicijalni šok počne slabiti (rast cijena energenata i metala) ostale cijene takođe sporije rastu.
Međutim, kada cijene energenata i metala počnu opadati istovjetni proces se ne primjećuje na većini ostalih roba i usluga, ili se primjećuje, ali sa velikim zakašnjenjem.
Cijene su “brze” kada trebaju rasti, a spore kada trebaju “padati” – to je opšta zakonitost u kretanju cijena i podjednako vrijedi u Americi, Kini, Rusiji, kao i u Bosni, Hrvatskoj i Srbiji.
Firme i trgovine ne žele da spuštaju cijene jer se boje da to isto neće učiniti ostali proizvođači i prodavci roba i usluga.
Niko ne želi da bude prvi.
Zato je i pored rapidnog pada cijena energije i metala, inflacija u maju u većini zemalja i dalje ili pozitivna ili visoka.
