Stanje na tržištu rada je jedan od najbitnijih pokazatelja stanja u nacionalnoj ekonomiji i smjera u kojem se ona kreće.
Broj zaposlenih u jednoj privredi, ukupni i po djelatnostima, daje vrlo grubu, ali istovremeno i vrlo konkretnu, sliku dinamike na tržišu rada.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) svaki mjesec obavještava javnost o ukupnom broju zaposlenih u bosanskoj ekonomiji, kao i o rasporedu zaposlenih po privrednim djelatnostima (ima ih ukupno 19).
U aprilu 2023. je u Bosni i Hercegovini u radnom odnosu ukupno 854.005 ljudi.
Ova brojka daje prvi utisak o tržištu rada ekonomije koja ima oko 3,2 miliona stanovnika.
Informacija da je svaki četvrti stanovnik Bosne zaposlen (0,854/3,21) ne saopštava ništa o kretanju-dinamici broja zaposlenih.
U godini dvocifrene inflacije (2022) BHAS je u prosjeku registrovao ukupno 840.517 zaposlenih osoba.
U odnosu na prošlogodišnji prosjek tržište rada se do kraja aprila ove godine obogatilo za 13.488 radnih mjesta i poraslo je za 1,6%.
Ovo malo, novo, novostvoreno, bogatstvo na tržištu rada, se u raspravama o stanju bosanske ekonomije vrlo rjetko ističe kao djelimično pozitivan element privrednog života u BiH.
Ekonomija i društvo skoncentrisane na inflaciju kao ekonomski fenomen i iseljavanje stanovništva kao demografski fenomen, pored političkih fenomena koji traju 30 godina, ne obraćaju dovoljno pažnje na, za bosanske prilike, solidne promjene na tržištu rada.
Kao što se ne pridaje dovoljno pažnje promjenama u ukupnom broju zaposlenih, pažnju ne izaziva ni promjena broja zaposlenih po privrednim djelatnostima iz koje donosioci ekonomskih odluka mogu mnogo toga saznati, kao na primjer …
U bosanskim gradskim sredinama se izuzetno mnogo gradi stambenih zgrada, sa stanovima čija je cijena tokom 2022.godine bila u velikom porastu, pa bi se moglo očekivati da se broj građevinskih radnika povećava.
BHAS demantuje tu i takvu logiku i informiše nas da je u prva četiri mjeseca 2023.godine broj zaposlenih u građevinarstvu smanjen za 2,3% u odnosu na broj zaposlenih u ovoj djelatnosti u prva četiri mjeseca prošle godine.
Ovaj podatak može biti posljedica sive ekonomije u građevinskoj djelatnosti (zapošljavanje radnika koji nemaju ugovor o radu), ili povećane produktivnosti građevinske djelatnosti u kojoj manji broj radnika obavlja istu ili veću količinu poslova.
Međutim, BHAS takođe otkriva da se broj zaposlenih u djelatnosti poslovanja nekretninama povećao za skoro 10%.
Promjena broja zaposlenih po djelatnostima u Bosni i Hercegovini
(prva četiri mjeseca 2023. u odnosu na prva četiri mjeseca 2022 godine)
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
U seriji tekstova o tržištu nekretnina smo tvrdili da je na tržištu stambenih nekretnina u Bosni i Hercegovini formiran balon, koji je počeo izduvavati.
Balon na tržištu nekretnina bi mogao objasniti nadprosječan rast broja zaposlenih u poslovima prometa sa nekretninama, djelatnosti koja zapošljava svega desetinu radnika u poređenju sa građevinskom djelatnošću.
U djelatnostima u kojima se povećava profitna stopa broj zaposlenih najčešće raste i zato povećanje broja posrednika u trgovini sa nekretninama samo po sebi ukazuje da je na djelu građevinskog tržišta rast cijena iznadprosječan.
Analiza dva broja sa tržišta rada, promjene broja radnika u građevinskoj djelatnosti i u djelatnosti poslovanja nekretninama možda potvrđuje našu prethodno iznjetu pretpostavku da cijene novih stanova rastu mnogo brže od troškova njihove izgradnje.
Iz podataka sa tržišta rada može se odrediti smjer kretanja nacionalne ekonomije, kao i njenih specifičnih djelova.
