Posljedice prevelikog optimizma u planiranju budžeta Republike Srpske – Osuđena na promjene

U prethodnom tekstu smo iznijeli tvrdnju da je nemoguće da Republika Srpska ostvari planirani rast realnog BDP-a od 3,1% u 2023.godine i da je zato rebalans budžeta neminovnost?

Zašto je godišnji rast od 3,1% nemoguć i koje opcije rebalansa budžeta postoje?

Ekonomija EU je u prvom kvartalu  2023.godine skromno porasla, a Njemačka ekonomija  je pala (drugi kvartal uzastopno).

Ekonomije Srbije,  Austrije i Hrvatske su porasle u prvom kvartalu,  ali rast uopšte nije impresivan.

Najnoviji podaci, za drugi kvartal, pokazuju da se njemačka ekonomija ponovo  smanjila, a da je sada i austrijska ekonomija u minusu.

Sve oko Bosne, ili pada, ili zanemarivo raste, a Republika Srpska bi da poraste 3,1%, čak više i od hrvatske ekonomije, iako je u prvom kvartalu RS ostvarila rast od svega 0,9%?

Godišnja stopa rasta realnog BDP u prvom kvartalu 2023.  u bosanskohercegovačkom okruženju

i stopa planiranog rasta realnog BDP Republike Srpske u 2023.godini (u %)

Izvor: Eurostat, Statistički zavod Srbije i Ministarstvo finansija RS.

Ponovno uravnoteženje budžeta (rebalans) će u ovoj godini, vrlo vjerovatno, biti izvršeno smanjenjem budžetskih rashoda?

Najozbiljniji kandidati za smanjenje su, kao i uvijek, oni budžetski rashodi koji su najveći – plate budžetskih korisnika i penzije.

Rebalans može biti izvršen i na taj način da se poveća finansiranje (zaduživanje) budžeta, u namjeri da se zadrži postojeći nivo budžetskih rashoda i da se plate i penzije ne smanjuju.

Ovaj scenario nije izvjestan, pošto se budžet od 5,4 milijardi KM već finansira sa izuzetno velikim iznosom (1,2 milijarde KM),  a RS pored toga plaća i vrlo visoku kamatnu stopu na javni dug.

Treća opcija je uvođenje novih poreza, ili povećavanje postojećih poreza, a sve to u svrhu povećanja budžetskih prihodi, koji nisu na nivou planiranih jer je ostvarena stopa rasta BDP u prvom kvartalu (0,9%) niža od godišnje (3,1%) na osnovu koje je planiran budžet.

Postoji i četvta opcija, a to je da MMF posudi novac Bosni i Hercegovini.

Tu opciju, u ovome momentu, odbacuju i RS i FBiH.

FBiH zato što misli da joj kredit MMF-a ne treba, a RS zato što ne želi da se ponizi, jer zna da bi MMF posudio novac samo pod uslovom smanjenja plata i penzija, ili što je manje vjerovatno pod uslovom da plate i penzije ne rastu par godina.

Republika Srpska je osuđena na promjene.

Promjena se ne treba bojati.

Promjene su uslov za stabilizaciju ekonomije i za kasniji ekonomski rast i razvoj