Ruska proizvodnja u ratnim vremenima – Vojni kejnzijanizam

Na primjeru Njemačke smo vidjeli da njen proizvodni sektor mjereno sa PMI ima ogromnih problema i da je njegovo stanje u avgustu ove godine na nivou najlošijih rezultata iz perioda pandemije (maj 2020. godine).

Stanje u ruskom proizvodnom sektoru je potpuno suprotno od stanja u njemačkom.

To nije veliko iznenađenje s obzirom da ruska ekonomija funkcioniše sve više i više na principima ratne ekonomije.

Sva preduzeća vojne-namjenske industrije dobijaju sve veći i veći broj narudžbi.

Kako se zalihe prazne, proizvodnja se povećava, a sa njom i zaposlenost i privredna aktivnost dobavljača ruske namjenske industrije.

Sve to pozitivno utiče na klimu u cjelokupnom proizvodnom sektoru Rusije koji je neposredno nakon početka ratnih sukoba (februar 2022) i uvođenja prvih sankcija doživio smanjenje aktivnosti (pad PMI ispod 50, krug na grafikonu), da bi se za samo dva mjeseca vratio na putanju nove ekspanzije (PMI iznad 50).

Pad PMI na početku 2022.godine je bio mnogo manji nego u vrijeme korone (trougao na grafikonu) , a i oporavak je bio mnogo brži.

U nekim djelovima ruske namjenske industrije zbog povećanih porudžbi već je uveden rad od 24 šest  dana u nedjelji (24/6), a povećan obim proizvodnje već stvara nestašicu radne snage.

Proizvodni PMI (indeks kupovine menadžera) u Rusiji 

(novembar 2018 – septembar 2023)

Izvor: Investing.com.

Na kraju avgusta vrijednost proizvodni PMI je: 39,1 (Njemačka), 43 (Velika Britanija), SAD 47,9 (SAD), 49 (Svijet), 52,7(Rusija), 58,6 (Indija).

Njemačka ekonomija pada, njemačko oružje je u Ukrajini, a proizvodni sektor u Rusiji je (ne)očekivano iznadprosječno optimističan.

Dalji rast proizvodnog sektora Rusije će zavisiti od njegove sposobnosti da obezbijedi dovoljno radne snage za ekstremno povećanje proizvodnje.

Amerikanci su ekonomsku politiku rasta vojne proizvodnje putem rasta javnih nabavki i rasta javna potrošnje nazvali militaristički ili vojni kejnzijanizam, prema prezimenu čuvenog ekonomiste.

Engleski ekonomista Džon Majnard Kejns je smatrao da put izlaska iz Velike Depresije (1929 – 1933) vodi kroz rast javne potrošnje na infrastrukturne radove i takav stav se pokazao ispravnim.

U Drugom svjetskom ratu uzrok rasta javne potrošnje i američkog javnog duga nisu bile javne investicije u infrastrukturu već rast izdataka za naoružanje i odatle dolazi pojam vojni  kejnzijanizam.

Rast javne potrošnje u civilne svrhe tokom korone povećao je ruski budžetski deficit na 4% BDP, koji je finansiran zaduživanjem (rastom javnog duga).

Rast vojnih troškova u 2022. je proizveo budžetski deficit koji se finansirao dodatnim zaduživanjem (opet rastom javnog duga).

Na početku 2023.godine ruski javni dug je 15% BDP i prognoziran je njegov rast na 20% BDP najvećim djelom zbog vojnih troškova.

Ruska varijanta vojnog kejnzijanizam održava prozvodnu aktivnost u ruskoj namjenskoj industriji i indirektno u cijelom ruskom proizvodnom sektoru.

Takva ruska ekonomska politika se očitava na visokoj vrijednosti PMI.