Iza na prvi utisak vrlo komplikovanih stručnih pojmova, iz bilo koje oblasti, uvijek se kriju vrlo jednostavne stvari razumljive svakom prosječno inteligentnom čovjeku.
Jedan od tih pojmova, izuzetno bitan u ekonomiji, naziva se monetarni agregat ili novčani agregat.
Agregiranje označava skupljanje, pa je zato agregat skup nekih različitih dijelova, a kod novčanog agregata to je skup različitih oblika novca.
Novčanih skupova ima raznih, a jedan od najpoznatijih je novčani agregat M2 ili novac 2 (novac – money).
M2 je novčani skup koji se sastoji iz više dijelova.
Na prvom mjestu tu je gotovina koju ne drže banke tj. gotovina izvan banaka.
Ta gotovina je u džepovima građana, u blagajnama firmi, u dušecima, na tavanima, iznad sudopera (ova tri zadnja oblika gotovine predstavljaju neobične i tradicionalne načine čuvanja gotovine zastupljene na samo na Balkanu).
Na gotovinu se dodaju depoziti po viđenju kod banaka, bilo fizičkih lica, bilo pravnih lica, jer i žiralni (elektronski) novac predstavlja novac.
Novac su i štednja građana i oročeni depoziti fizičkih i pravnih lica u konvertibilnim markama, premda je ovo manje likvidan oblik novca, jer da bi se oročeni depozit iskoristio za kupovinu roba i usluga on se prvo mora razoročiti.
I oročeni depoziti fizičkih i pravnih lica u stranoj valuti su novac, ali da bi se on koristio u unutrašnjem platnom prometu u BiH neophodno je pored razoročenja i pretvaranje ove novčane imovine u konvertibilne marke.
Svi pobrojani oblici novca, gotovina, depoziti po viđenju, oročeni depoziti u KM i stranoj valuti, predstavljaju dijelove novčanog agregata M2 (prikazan na grafikonu), čime je dat odgovor na pitanje šta to bješe novac.
Kretanje M2 u BiH je prilično monotono, novac ima očigledan trend rasta, ali ipak postoje i momenti njegovog pada ili višemjesečnog nepromjenjenog stanja.
Krajem 2008. godine svijet je zahvatila kriza, a građani BiH su u panici povlačili novac, pretežno devize, iz banaka i rast M2 je mjesecima bio obustavljen.
Povlačenje deviza iz banaka je počelo u oktobru 2008. godine i da bi se M2 vratio na isto stanje trebalo je osam mjeseci (maj 2019. godine).
Sledeći bitni privremeni zastoj u rastu M2 dogodio se na početku pandemije korona virusa u aprilu 2020.godine i trajao je samo jedan mjesec.
Izdvaja se i pad M2 nakon početka rusko-ukrajinskog rata (februar – mart 2022.godine), kada su građani opet povlačili devize, ali ovaj put iz pretežno samo dvije bivše ruske banke (sberbanke iz Sarajeva i Banjaluke) pošto su se uplašili sankcija koje je Evropska unija uvela ovoj bankarskoj grupaciji.
Novac (monetarni agregat M2) u BiH, u miljardama KM
(septembar 2003. – septembar 2023)
Izvor: www.cbbh.ba
Na kraju septembra 2023. godine M2 je 35,1 milijardi KM, a uoči uvođenja poreza na dodatnu vrijednost u BiH (decembar 2005) stanje M2 je bilo 8,07 milijarde KM.
Rast M2 od oko 4 puta (35,1/8,07), ili preciznije za 335%, od uvođenja poreza na dodatnu vrijednost do danas predstavlja isti toliki rast potencijalne tražnje za robama i uslugama u BiH.
Osamnaest godina je dugačak period u čovjekovom životu, a i u životu jedne ekonomije koja se ne može pohvaliti ekonomskim razvojem i rastom stanovništva, ali može rastom novca i novčane imovine svojih firmi i svojih građana.
Ako se pođe od podatka da je novac (kojim se kupuju robe i usluge ) porastao za 335%, onda ukupan rast potrošačkih cijena ili inflacije, od 55% (decembar 2005 – septembar 2023) i nije tako visok.
Prosječan čovjek u BiH je usmjeren na infaciju u 2022.godini koja je bila 14% (većina vjeruje svome istanjenom novčaniku koji registruje i veću od ove službene inflacije), ali ni ona nije visoka u poređenju sa rastom novca za više od četiri puta.
Rast novca u BiH doprinosi razumijevanju rasta potrošačkih cijena (inflacije), visoke inflacije u 2022.godini i “balona” koji su stvoreni na pojedinim tržištima u Bosni i Hercegovini?
