Cijeli svijet je za mjeru inflacije prihvatio promjenu u cijenama roba i uluga koje kupuju krajnji potrošači – fizička lica ili domaćinstva.
Inflacija se može mjeriti i na druge načine, a jedan od njih je posmatranje promjena u cijenama po kojima industrijska preduzeća prodaju svoje proizvode.
Očigledno, industrija ne prodaje usluge već samo fizički opipljive proizvode – robe – pa tako ova vrsta inflacije zanemaruje cijene usluga koje čine pretežni dio ukupnog prometa.
Ova, nazovimo je industrijska ili trodimenzionalna inflacija (svaka roba ima tri dimenzije, jer je smještena u prostor koji ima tri dimenzije) se vrlo rijetko spominje kada se priča o promjenama cijena, možda zato što svaka vlast razmišlja koliko je više novca potrebno da bi se nahranio jedan prosječni stomak i umirio jedan prosječan mozak.
No, slučajno ili ne, potiskuje se opštepoznata činjenica da fizička lica kupuju robu u maloprodaji koja prethodno nabavlja robu u veleprodaji ili je kupuje direktno od industrijalca.
Na taj opštepoznati način cijena industrijskih proizvoda utiče na cijenu koju plaćaju fizička lica i tako jedna inflacija hrani drugu inflaciju.
Godišnja promjena cijena industrijskih proizvoda proizvedenih u Bosni i Hercegovini
(od decembra 2019. do oktobra 2023)
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
Kao i sve što nam se dešavalo od pandemije i promjene cijena industrijskih proizvoda bili su neumjerene, hirovite i pretežno neočekivane.
Do pandemije i u prvim mjesecima pandemije ove cijene “spavaju zimski san” i počinju se buditi početkom 2021.godine, u isto vrijeme kada su se laste počele vraćati sa juga.
Bosanskohercegovački industrijalci vrhunac svojih cijena i prihoda postižu na proljeće sledeće godine, tri mjeseca nakon što je počeo krvavi rusko-ukrajinski rat.
U maju 2022.godine cijene industrijskih proizvoda proizvedenih u BiH su 26% više u odnosu na godinu dana ranije – skoro okruglo za četvrtinu.
Za samo tri mjeseca od početka rata, kraj februara 2022.godine do maja 2022.godine, cijene bosanske industrije rasle su za 12%.
Od sredine prošle godine industrijska inflacije se smanjuje, a od jula ove godine na ovome tržištu vidimo ono što ekonomisti zovu deflacija – u svakom narednom mjesecu cijene su niže nego godinu dana ranije.
Kažu da je jedan kralj, jednom davno, poslao njemu najvjernije podanike u svijet, da mu pronađu najmudriju rečenicu, a kad se izaslanstvo vratilo iz bijelog svijeta, donijelo je rečenicu – Sve će to proći.
Od decembra 2019.godine, do kraja oktobra ove godine, cijene proizvoda koje bosanski industrijalci prodaju na svom i stranom tržištu povećane su za 28%.
Industrijska infacija je “prošla”, ali industrijska inflacija je i ostala i zato trenutnom cijenovnom stanju stvari najviše odgovara poruka – Sve će to ostati?
U sljedećem tekstu ćemo uporediti promjene cijene industrijskih proizvoda i promjene cijena roba i usluga koje kupuju fizička lica i domaćinstva (to je opšteprihvaćena mjera inflacije).
