Omiljeni, i najčešći kratkoročni, način zaduživanja i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine je emitovanje, ili prodaja, trezorskih zapisa na period od šest mjeseci.
Trezorski zapis je pojam nastao iz činjenice da ga emituje-prodaje trezor koji fukcioniše u okviru ministarstva finansija.
Ovaj finansijski instrument je nekada davno izdavan u obliku hartije na kojoj su zapisivani iznos glavnice, emitent, datum i mjesto izdavanja, rok dospjeća i drugi bitni elementi.
Zbog toga je pridjevu trezorski dodata imenica zapis, iako trezorski zapisi već decenijama više ne postoje kao papirni već samo kao elektronski zapisi.
Entiteti na ovaj način pozajmljuju novac na pola godina i na njega plaćaju kamatu po kamatnoj stopi koja se kao i svaka druga kamatna stopa izražava na godišnjem nivou.
Srpska nikad nije imala problem sa prikupljanjem novca na ovaj način i uvjek je dobijala novca koliko je tražila, a ponekad i više nego što je prvobitno planirala.
Dakako lagodno zaduživanje, uz apsolutni rast javnog duga, je imalo i svoju cijenu i Srpska je uvijek plaćala mnogo veću kamatnu stopu od Federacije.
Nekoliko zadnjih emisija na šest mjeseci Srpska je prodala po kamatnoj stopi od 3%, a zadnja emisija, od 27.novembra, počišćena je po kamatnoj stopi od 3,15%.
Čišćenje tržišta je bilo bukvalno – Srpska je planirala posuditi 20 miliona KM, investitori su ponudili 39 miliona KM, a srpski trezor je to prihvatio.
Vratimo se visini kamatne stope i konstatujmo da je Federacija na šest mjeseci uvijek pozajmljivala po nižoj kamatnoj stopi od Srpske, a ta razlika je dosezala i do dva procentna poena.
U zadnjih nekoliko mjeseci Srpska je plaćala 3%, a Federacija 1%.
A onda se u novembru desila velika promjena čije uzroke još uvijek niko nije precizno objasnio, a koji su možda povezani sa rebalansom budžeta Federacije za 2023.godinu, ili očekivanjima u vezi budžeta za 2024.godinu?
Elem, prije oko tri nedjelje, tačnije 14.11.2023.godine, Federacija je emitovala na 6 mjeseci trezorske zapise vrijednosti od 30 miliona KM po kamatnoj stopi od 3,06%, a predzadnja emisija je prošla po 1% (od 25.4.2023.godine).
Emisija je prodata, što je posebno čudno, uz vrlo nisku zainteresovanost investitora koji su Federaciji ponudili samo 37 miliona KM.
Istovremeno i na drugom djelu tržišta javnog duga Federacije, na kojem se emituju obveznice na rok od dvije godine, iznenada i potpuno neočekivano je porasla kamatna stopa i to za 1,5 procentih poena, a ni za ovu emisiju (29.11.2023) investitori nisu pokazali pretjerano interesovanje.
Kamatna stopa na emisije šestomjesečnih trezorskih zapisa bosanskih entiteta iz novembra 2023.godine
Izvor: Banjalučka berza i Sarajevska berza.
Prerano je govoriti da li se ovdje radi o dugoročnoj ili samo o trenutnoj promjeni stava investitora prema javnom dugu Federacije, koji je podsjetimo se približno na nivou srpskog (apsolutno posmatrano), ali kako Federacija ima dva puta veći BDP od Srpske (30 milijardi KM : 15 milijardi KM) njegova vrijednost u poređenju sa BDP je za 50% manja u Federaciji.
Međutim, činjenica je da prvi put nakon mnogo godina Srpska na pozajmljeni novac na 6 mjeseci plaća gotovo isto koliko i Federacija i ta informacija bi za Srpsku trebala predstavljati muštuluk?!
Takođe, prvi put je Srpska u nekom bitnom ekonomskom parametru ravnopravna Federaciji i na cijenu-kamatnu stopu po kojoj se Srpska zadužuje ne mogu se dati oni, ponekad zluradi, komentari da visoka kamatna stopa upućuje na trajnu ekonomsku inferiornost Srpske u odnosu na Federaciju, pošto sada i Federacija plaća skoro koliko i Srpska.
Ako je visoka kamatna stopa pratilac visokog javnog duga, onda je i javni dug Federacije visok, iako je dvostruko manji od srpskog?
Ako je visoka kamatna stopa pokazatelj problema u upravljanju javnim dugom onda Federacija sada ima isti problem kao i Srpska unazad nekoliko mjeseci?
Ova dva pitanja pokazuju koliko je nekorektno, neprofesionalno i neljudski posmatrati probleme sa javnim dugom Srpske odvojeno od javnog duga Federacije zbog toga što se radi o djelovima jedne te iste države.
Treba li sada neko iz Srpske da navija za bankrot Federacije i da ga priželjkuje, baš onako kako su neki iz Federacije (ali i Srpske) to činili za Srpsku?
Da li rast vjerovatnoće bankrota Srpske treba radovati Federaciju, i da li potencijalni bankrot Federacije treba proizvesti masovno oduševljenje u Srpskoj?
Zar u Bosni, u oba entiteta, ne žive ljudi koji se direktno ili indirektno finansiraju iz budžeta, i ne dostiže li javna potrošnja ogroman dio BDP u oba entiteta?
Problemi javnog duga u Srpskoj, a sada vidjeli smo izgleda i u Federaciji, bi trebali pomoći entitetima da shvate da postoje problemi koji se mogu i moraju rješavati samo zajednički, pošto je negativan ishod negativan za sve, a ne samo za jednu stranu.
I zato, nema ništa od muštuluka – način finansiranja javnog duga nije samo zajednički problem entiteta već je to i problem u čije se rješavanje treba uključiti država Bosna i Hercegovina i njene institucije, jer je javni dug entiteta i državni problem, a ne samo problem entiteta.
Problem javnog duga entiteta ne bi trebalo nipošto potcjeniti, sa obrazloženjem da su javni dugovi niski.
Odmah nakon početka pandemije korona virusa, 6.aprila 2020.godine, državne institucije su predložile moratorijum na otplatu spoljnog duga Bosne i Hercegovine demonstrirajući jaku vezu između države i entiteta, odnosno spoljnog duga države i javnog duga entiteta.
