U prethodnoj objavi smo konstatovali da oba bosanska entiteta plaćaju nižu kamatnu stopu nego Njemačka na period od 6 mjeseci.
Nakon ovoga “otkrića” zapitali smo se da li to znači da je ekonomija Bosne i Hercegovine vitalnija od njemačke ekonomije?
Pogledi na neki problem mogu bit uski i široki, sa ovog ili onoga aspekta, s jedne strane ili sa druge strane, a u ekonomskoj znanosti se vrlo često pravi razlika između kratkog i dugog roka.
U kratak rok ulazi vremenski period do godinu dana, a sve ispod ili iznad toga perioda se može podvesti pod dugi rok.
Zahvaljujući velikom entuzijazmu Banjalučke berze koju već dugo godinama vrlo uspješno i mudro vodi najbolji ekonomista među programerima i najbolji programer među ekonomistima g. Milan Božić tržištu je na raspolaganju informacija o kamatnim stopama na javni dug Srpske i u kratkom i u dugom roku.
Taj pregled kamatnih stopa po rokovima dospjeća emitovanih hartija od vrijednosti se naziva kriva prinosa, a između pojmova prinos i kamatna stopa može se staviti znak približne jednakosti.
Bosanski entiteti se po razvijenosti i strukturi ekonomskog sistema ne mogu ni u najljepše izmaštanim snovima porediti sa njemačkim, ali poređenje kamatnih stopa na javni dug je i moguće i poželjno.
Kriva prinosa na javni dug Srpske (prikazana na grafikonu) nije precizna poput one u Njemačkoj iz jednostavnog razloga što emisije srpskog javnog duga nisu ni toliko učestale poput njemačkih, a ne pokrivaju ni sve rokove dospjeća.
Njemačko tržište javnog duga je i široko (pokriva sve tržište javnog duga poznate rokove zaduživanja) i duboko (emisije javnog duga su vrlo učestale).
Srpska najčešće vrši emisije hartija od vrijednosti javnog duga na 6 mjeseci i 5 na godine i sve kamatne stope ispod ovoga intervala unutar njega i iznad njega, u velikoj mjeri ovise o kamatnim stopama koje se formiraju na ovim dijelovima tržišta.
Iz toga razloga, ako poredimo kamatne stope – njemačke i srpske – u ova dva perioda smanjujemo šansu da izvedemo pogrešne zaključke o kvalitetu njemačke i srpske ekonomije sa aspekta javnog duga.
I zaista i Srpska i Federacija na 6 mjeseci plaćaju manje od Njemačke, ali za tu pojavu pored činjenice da zbog očekivane recesije sve zemlje eurozone plaćaju veću kamatnu stopu na kratkoročni nego na dugoročni javni dug postoji još jedan očigledan ekonomsko-finansijski razlog.
Kamatne stopa na javni dug u Srpskoj i Eurozoni, u % na dan 29.novembar 2023.
Izvor: Banjalučka berza i ECB.
Bosanske banke kod Centralne banke BiH drže ogromnu količinu novčanih sredstava na koju ne ostvaruju nikakve prihode.
Na kraju 2022.godine stanje tih novčanih sredstava bilo je 3,6 milijardi KM, a u oktobru stanje ovih sredstava je 2,8 milijardi KM.
Bosanske banke, za pola godine, mijenjaju zaradu od 0% za zaradu od 3% (toliko su u novembru Srpska i Federacija plaćale na polugodišnji javni dug) i ta velika razlika u zaradama (ništa naprema 3%) uzrok je niže kamatne stope na javni dug bosanskih entiteta u poređenju sa Njemačkom.
Njemačke banke, a ni sve ostale banke u eurozoni, nemaju razloga da budu tako “darežljive” prema njemačkoj državi, jer im na slobodna novčana sredstva raspoloživa po viđenju Evropska centralna banka trenutno plaća 4%.
Evropske banke rijetko mjenjanju zaradu od 4% za zaradu od 3,6%, ali postoje investitori koji nisu banke, i koji su vrlo sretni da mogu na 6 mjeseci njemačkom ministarstvu finansija posuditi novac po 3,6%.
Pošto je ekonomska budućnost BiH mnogo neizvjesnija nego ekonomska budućnost Njemačke, u dugom roku stvari stoje drugačije i izložena argumentacija, koja je proizašla iz ekonomske logike ne može biti primjenjena.
Posuditi novac na 6 mjeseci, za jedno proljeće i jedno ljeto, nije isto što i posuditi na 5 ljeta.
Njemci, i većina Evropljana, zna da će recesija doći i proći (ako se rusko-ukrajinski sukob ne proširi), a u Bosni je svaka naredna godina neizvjesnija od prethodne.
U posljednjih nekoliko emisija Srpska plaća oko 6% kada se zadužuje na 5 godina, a za 11.decembar je ponudila tržištu kamatnu stopu od 5,8%.
Posljednja kamatna stopa na javni dug Njemačke emitovan na rok od 5 godina je 2,2% (8.decembar 2023).
Srpska na 5 godina plaća kamatnu stopu koja je za 3,6 procentnih poena veću nego u Njemačkoj (5,8-2,2), a pošto i u Federaciji rastu kamatne stope na javni dug i ona se približava ovoj razlici.
U kratkom roku bosanski entiteti plaćaju manje kada se zadužuju nego Njemačka i većina ostalih zemalja, ali u dugom roku troškovi kamata su u BiH mnogo veći nego u zemljama eurozne.
Bosanska ekonomija, sa aspekta troškova kamata javnog duga, nije vitalnija od Njemačke.
Na pet ljeta Njemačka plaća na javni dug mnogo manju kamatu nego Bosna.
