Prvo pitanje koje svaki investitor sebi postavlja kada kupuje neku imovinu je kolika je očekivana zarada od te imovine.
Odgovor na to pitanje na tržištu akcija je istovremeno i lagan i težak.
Od telekom i mobilnih operatera se u eri eksplozivnog razvoja raznorodnih oblika komunikacija ne očekuje da prave gubitke.
Pažnja vlasnika, ili potencijalnih vlasnika akcija, je zato usmjerena na zaradu, tj. neto profit, po jednoj akciji (earning per share, EPS).
U 2022.godini Mtel a.d Banjaluka je po jednoj akciji ostvario neto dobit od 0,1674 KM (82,3/491,4) i to je apsolutna vrijednost moguće, očekivane, ili potencijalne zarade po jednoj akciji i u 2023.godini.
Relativna, ili procentualna zarada, zavisi od cijene po kojoj se akcije kupuju.
U petak 22.decembra, neko vrlo hrabar i odvažan, ili možda samo dovoljno racionalan, kupio je sve akcije Mtela po cijeni od 1,16 KM, očekujući zaradu od 14,4% (0,1674/1,16)?
Ako je ovaj investitor zaista racionalan on ne može očekivati ovoliku zaradu jer vjerovatnoća da će Mtel isplatiti cjelu neto dobit vlasnicima svojih akcija je vrlo blizu nula posto.
Ali isto to važi i za austrijski i njemački telekom, koji takođe apsolutno nemaju namjeru da isplate cijelu neto dobit akcionarima, a i apsolutna vrijednost neto profita je neizvjesna veličina.
Umjesto da odredi potencijalnu maksimalnu zaradu kao odnos EPS i cijene akcija većina investitora koristi obrnut količnik, odnos između cijene akcije i zarade po akciji, čime se dobija odgovor na pitanje koliko godina vlasnik akcija treba čekati da mu se vrati investicija pod uslovom da svake godine akcionarsko društvo isplaćuje cijeli i jednak iznos neto profita akcionarima.
Investitor koji je u petak kupio akcije će na povrat uloženog kapitala (pod gore navedenim pretpostavkama) čekati 7 godina (1,16/0,1674), a investitor u akcije austrijskog i njemačkog telekoma 8 odnosno 18 godina.
Odnos cijene akcije i zarade po akciji (broj godina potreban da se povrati investicija u akcije)
(22.12.2023.godine)
Izvor: BLSE, Investing. Podsjetnik: Za Mtel PE je određen na osnovu zarade iz prethodne godine, a za njemački i austrijski telekom na osnovu zarade u prethodnih 12 mjeseci (završno sa septembrom 2023).
Prema odnosu cijene akcija i zarade po akciji (price-earnings, PE) Mtelove akcije su tačno za godinu dana bolja investicija od kupovine akcija austrijskog telekoma i uporedivo, za nekoliko godina, mnogo bolja investicija od ulaganja u akcije njemačkog telekoma.
Međutim, sve je ovo analiza tipa “šta bi bilo kad bi bilo”, ŠBB KBB.
Analiza tipa ŠBB KBB nije svojstvena samo vrednovanju akcija već generalno načinu prognoziranja i u drugim sferama ekonomije i zato smo na početkog ovoga teksta i naglasili da je odgovor na pitanje kolika će biti zarada na akcijama i lagan i težak.
Svaki investitor u akcije mora računati i sa potencijalnim rastom ili padom cijene akcija od čega takođe zavisi, a ne samo od neto dobit, zarada po akciji u širem smislu te riječi.
Evropska komisija je na primjer prognozirala na osnovu nekih svojih pretpostavki veliki pad gruzijske ekonomije usljed ukrajinsko-ruskog konflikta ali desilo se potpuno suprotno, jer je veliki broj ruskih emigranata koji su u kešu, ili elektronski, prenjeli ogromni novac u Gruziju doveo do procvata gruzijske ekonomije.
Svima je jasno da ako su prepostavke i očekivanja pogrešni, onda je pogrešan i zaključak o vrijednosti akcije, ili broju godina koji je potreban za povrat investicije.
U sljedećoj objavi ćemo ponovo raspravljati o vrednovanju akcija telekom operatera, ali na drugačiji način od onoga koji je prezentovan u ovome tekstu.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.