Kao što je nekad tokom rasta inflacije, inflacija u BiH brže rasla nego u eurozoni, sada inflacija u BiH pada brže nego u eurozoni.
U decembru, na godišnjem nivou, inflacija je 2,9% u eurozoni, a u BiH 2,2% i bez obzira na neznatni rast u odnosu na novembar ove godine svi očekuju smanjenje kamatnih stopa centralnih banaka.
Danas je i američka centralna banka (FED) odlučila da zadrži postojeći nivo kamatne stope i da time ignoriše činjenicu da je inflacija u decembru ipak porasla u odnosu na novembar (sa 3,1% na 3,4%).
U sijenci trenda pada inflacije u BiH se odvija i pad cijena industrijskih proizvoda koji se proizvode u BiH, a koje se mjere na osnovu indeksa cijena proizvođača industrijskih proizvoda.
Cijene industrijskih proizvoda su stvarne transakcijske cijene koje pokazuju prihod industrijskih preduzeća u BiH od prodaje robe na stranom i domaćem tržištu.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine navodi da je prvenstvena namjena cijena industrijskih proizvoda da služe kao inidikator opšte inflacije, za statističku obradu podataka, za vođenje monetarne i fiskalne politike i na kraju za donošenje ekonomskih odluka u privatnom sektoru.
Cijene proizvoda bosanskohercegovačke industrije u posljednjih nekoliko mjeseci ubrzano padaju, ali one su dugo vremena rasle brže nego inflacija koja mjeri promjenu cijena roba i usluga koje kupuju potrošači (potrošačke cijene).
U prosjeku u tom periodu bržeg rasta (septembar 2020 – mart 2023) razlika je bila 4 procenta poena u korist cijena industrijskih proizvoda.
Svakome ko uporedno posmatra ove dvije vrste cijena čine se da bosanski industrijalci mora da su dobro zaradili?
Pojedini ekonomisti bi u ovoj komparaciji cijena vidjeli priliku za ponovnu industrijalizaciju BiH?
Naredni tekst će pokazati da li je bitna razlika u kretanju industrijskih i potrošačkih cijena dovela do reindustrijalizacije ili barem do bitnijeg industrijskog rasta.
Godišnja inflacija i promjena cijena industrijskih proizvoda
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
