Više cijene proizvoda motivišu njihove proizvođače da povećaju proizvodnju, što bi uz nepromjenjen nivo tražnje trebalo povećati prodaju i prihode.
U prethodnoj objavi smo se zapitali da li je brži rast cijena proizvoda industrijskih preduzeća u BiH (na bosanskohercegovačkom i stranom tržištu) od rasta inflacije doveo do rasta industrijske proizvodnje, ili možda čak i do nečega što se označava kao ponovna industrijalizacija BiH (reindustrijalicija).
Odgovor na ovo pitanje ne samo da je kategorički i nedvosmisleno negativan, nego je i sasvim suprotan polaznoj pretpostavci da bi rast cijena industrijskih proizvoda trebao uticati na rast industrijske proizvodnje (vidjeti grafikon).
Nakon pada industrijske proizvodnje u pandemiji korone (-15% u maju 2020) industrijska proizvodnja se oporavljala sve do aprila 2021.godine (druga strelica na grafikonu).
Trend pada godišnje stope rasta industrijske proizvodnje traje sve do danas (decembra prošle godine).
Vrhunac rasta cijena (maj 2022) skoro da se podudara sa padom industrijske proizvodnje ispod nule (treća i četvrta strelica).
Zadnji podatak,za decembar 2023., pokazuje da industrijska proizvodnja u odnosu na godinu dana ranije manja za 9% (zadnja strelica).
Kako je moguće da je dugotrajni rast cijena proizvoda bosanske industrije prouzrokovao negativne stope rasta industrijske proizvodnje koje traju skoro već 19 dugih mjeseci (maj 2022 – decembar 2023)?
Rast industrijske proizvodnje na godišnjem nivou u BiH
decembar 2019 – februar 2023.godine
Izvor: BHAS.
Rast cijena industrijskih proizvoda posljedica je rasta inflacije u BiH i u zemljama sa kojima BiH trguje.
I rast cijena uvoznih dobara (posebno energenata u jednom periodu) se morao neminovno odraziti na prodajne cijene industrijskih proizvoda, jer su porasli troškovi proizvodnje.
Rast troškova je poništio veliki dio pozitivnih efekta rasta prihoda (cijena industrijskih proizvoda) na obim industrijske proizvodnje, čime se može objasniti njen pad.
Sa rastom cijena svakog proizvoda smanjuje se tražnja za njim i to bi mogao biti dodatni uzrok pada industrijske proizvodnje.
Željezara u Zenici (ArcellorMittal Zenica), nije radila od 20.novembra do 18. decembra prošle godine zbog štrajka.
Smanjenje proizvodnja željeza i čelika, proizvoda koji su glavna sirovina za industrijsku proizvodnju, su potencijalni uzroci visokog pada industrijske proizvodnje u BiH u decembru.
Pošto se smanjenje industrijske proizvodnje prije decembra i novembra prošle godine ne može objasniti štrajkom radnika u željezari Zenica (u aprilu 2023. proizvodnja je pala za 9%, a u junu 8%) višemjesečni trend pada industrijske proizvodnje je jedan od glavnih dugoročnih ekonomskih problema u BiH.
Ne samo da rast cijena industrijskih proizvoda nije doveo do reindustrijalizacija već upravo suprotno.
Cjeneći prema indeksu industrijske proizvodnje i iz njega izračunatih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje u toku je novi proces deindustrijalizacije BiH na koji bosanska ekonomska politika još uvijek ne daje odgovor kako ga zaustaviti?
