U prethodnoj objavi smo pokazali kako se kretala zarada Dojče Telekoma u odnosu na godišnje prihode, a zaradu smo definisali kao EBITDA.
EBITDA je razlika između prihoda i rashoda, ali u rashode se ne uključuju rashodi za kamatu, oporezivanje, depresijaciju i amortizaciju (earnings before interest taxes depreciation and amortization = EBITDA).
U ekonomiji i investicionom bankarstvu postoji jedno cijelo polje istraživanja koje se bazira na uporednoj analizi sličnih preduzeća prema odabranim pokazateljima (peer analysis, od eng. peer – jednak).
Na primjeru telekom operatera, kada se skupe podaci za EBITDA maržu (EBITDA/prihod), uporedna analiza daje informaciju o jednom, od mnogih mogućih, pogleda na profitabilnost (rentabilnost) u djelatnosti telekomunikacija.
Za sve operatere su prikazani podaci za treći kvartal 2023.godine, osim za Mtel a.d. Banjaluka gdje smo prikazali podatak za 2022.godinu (preuzeli smo ga sa sajta Banjalučke berze).
EBITDA marža telekom operatere, 30.9.2023.godine
Izvor: Sajtovi telekom operatera i Banjalučka berza. Podaci za 30.9.2023. osim za Mtel a.d. Banjaluka (31.12.2022).
Za 2022.godinu Mtel a.d. Banjaluka ima EBITDA maržu od 49,72%.
Zarada Mtela, iskazana na ovaj način, čini skoro 50% prihoda, a svi ostali operateri imaju zaradu ispod 40% prihoda.
Ovo bi trebalo dati značajnu prednost Mtelu u postupku vrednovanja njegovih akcija, u poređenju sa akcijama ostalih operatera i doprinjeti održavanju tražnje za njegovim akcijama, pod uslovom da se ova rentabilnost održala i u 2023.godini, a pogotovo ako je uvećana, kao što je to slučaj u Mtelu a.d Banjaluka za prvih 9 mjeseci.
Tražnja za akcijama, iza koje stoji nadprosječno visok EBITDA marža, obično ne samo da ne da cijeni akcija da padnu, već i stvara pritisak na rast cijena – tako funkcionišu tržišta akcija koja su likvidna i koja razumiju šta je EBITDA maraža.
Dakako, akcionarima se ne raspodijeljuje cijela EBITDA, već jedan dio neto dobiti po akciji.
Do neto dobiti (ukupni prihodi minus ukupni rashodi, umanjeni za porez na bruto dobit) je dugačak put, u kojem se između ostaloga od EBITDA oduzima porez na dobit (T -taxation).
Taj porez se u Austriji kreće od 23% do 27,5%, a u Repubici Srpskoj on je 10%, pa će za raspodjelu eventualne dividende Mtelu a.d. Banjaluka ostaviti veći dio, ionako većeg, EBITDA u poređenju sa Telekom Austria (pod pretpostavkom da je teret kamata i amortizacije jednak).
U sljedećim objavama na ovu temu bismo mogli analizirati pokazatelj rentabilosti koji se zove EBIT (zarada prije kamate i oporezivanja), reakciju cijena akcija na bitne tržišne informacije, likvidnost tržišta akcija telekom operatera i rashode kamata i likvidnost u telekomunikacionoj djelatnosti.
Završimo ovo objavu zaključkom da ako je Mtel a.d Banjaluka održao isti nivo rentabilnosti u 2023.godini kao i u 2022.godini (godišnji izvještaj za 2023. godinu još nije objavljen) njegova sposobnost zarađivanja novca,mjerena sa EBITDA maržom, je značajno veća nego u ostalim telekom operaterima: njemačkom, austrijskom, hrvatskom i crnogorskom.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
