Upoređivanje privrede Republike Srpske i privrede Federacije Bosne i Hercegovine, dva oka u jednoj glavi, prešlo je na teren poređenja najvećih akcionarskih društava, što je vrlo dobro za bosansku ekonomiju, a i za društvo.
Ono što je loše je nepravilna analiza sa netačnim porukama.
Jedan poslovni portal u tekstu pod naslovom “Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?” tvrdi da je jučerašnji službeni kurs (20.2.2024) akcija Mtela a.d. Banjaluka od 1,14 KM “najniža cijena u posljednjih nekoliko godina”.
Brzim konslutovanjem podataka sa portala Banjalučke berze vrlo lako je utvrditi da je ovo dezinformacija.
U zadnjih godinu dana (52 sedmice) cijena akcija Mtela se kretala od maksimalnih 1,7 KM do minimalnih 1,12 KM, a juče se tržište zatvorilo po cijeni od 1,14 KM.
Poslovni portal dalje određuje tržišnu kapitalizaciju Mtela kao proizvod zadnje cijene i broja akcija i dobija vrijednost od 560 miliona KM (1,14 KM x 491.383.755).
Po istoj metodologiji određuje tržišnu kapitalizaciju BH Telecoma na 793 miliona KM (12,51 KM x 63.457.358), pa izvodi zaključak da je vrijednost BH Telecoma “čak 40% veća od Mtelove” (793/560-1).
Da li je ovaj zaključak ispravan?
Federacija BiH je vlasnik 90% akcija BH Telecoma, a Telekom Srbija i Fond za Restituciju RS drže 65% odnosno 5% akcija Mtela.
Dakle, trguje se samo sa 10% akcija BH Telecoma (100%-90%) i sa 30% akcija Mtela (100%-65%-5%) ili u stručnom žargonu free float je 10% i 30%.
To je suviše nizak free float da bi se na osnovu njega donio bilo kakav pouzdan zaključak o veličini tržišne kapitalizacije društva, čak i kada bi se sva ova količina slobodnih akcija prometovala na berzi, a ona se uopšte ne prometuje, naprotiv.
Od početka ove godine do 20.februara na berzama je od slobodnih akcija prometovano samo 0,35%- Mtel, odnosno 0,45%- BH Telecoma, a na osnovu cijene akcija koju je proizveo tako nizak promet ne može se odrediti vjerodostojna tržišna kapitalizacija društva i njegova vrijednost.
Za ovih pedesetak dana od početka godine prometovano je 0,1% ukupnih akcija Mtela i 0,04% ukupnih akcija BH Telecoma, i to ne dozvoljava bilo kakvo pouzdano određivanje vrijednosti firme prostim množenjem zadnje cijene akcija i ukupnog broja akcija.
Ne vrijedi ni zaključak “ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije”, jer je promet akcijama Mtela relativno posmatrano dva i po puta veći od prometa akcijama BH Telecoma (0,1%: 0,04% = 2,5).
Kupovine i pripajanje preduzeća, akvizicije, su opravdana poslovna strategija Mtela, koja povećava neto dobit društva, pa zato u kontekstu više nego dva puta veće povrati na kapital (neto dobit/kapital) nije tačan ni zaključak: “Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara”.
Čak i ako Mtel ove godine isplati samo polovinu neto dobiti u obliku dividende njegovi akcionari će ostvariti veću povrat na uloženi kapital nego ako BH Telecom isplati svu dobit svojim vlasnicima.
Potpuno netačna analiza dovela je do totalno pogrešnih zaključaka.
Polazna tačka određivanja vrijednosti društva je povrat na kapital (return on equity), a ne cijena akcija koja se često mjenja sa iracionalnom promjenom raspoloženja investitora.
Povrat na kapital, u %
(31.12.2022)
Izvor: Banjalučka berza, Sarajevska berza.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
