Cene nekretnina u Banjaluci i rat na istoku Evrope – Šok

Iz nekog, ekonomsko-psihološkog,  razloga cene na tržištu nekretnina u Banjaluci  su još uvek visoke, a njih prate tržišne karakteristike koje vape da na njih bude ukazano, ako se već ne mogu objasniti.

Kreirali  smo jedan (bazni) indeks, sa prosečnom cenom kvadratnog metra novoga  stana u 2019. kao baznom cenom.

2019.godine kvadrat novog  stana  u Banjaluci beše 1.203 eura,  a  u  četvrtom kvartalu 2023.godine njegova cena je 1.734 EUR,

Ukupni četverogodišnji rast od 44%  mnogo toga zbori, na prvom mesto to je vest da su svi  oni koji su kupili  nove stanove pre početka rasta (prvo tromesečje 2022.godine) napravili vrlo dobar posao.

Ti kupci stanova  već  dugo vremena imaju šansu da izađu sa tržišta,  tj. da prodaju gotove nove stanove i da zarade,  oko 40% (po odbitku poreza na kapitalnu dobit).

I na “kraju” cene nekretnina su rasle brže od inflacije, koja je za četiri godine porasla za oko 22%, pa su i sa te strane kupci nekretnina  na dobitku – ali samo za sada.

Prva  i česta misao vezana za nagli skok cena novih stanova u Banjaluci  je da su investitori iskoristili priliku i kao izgovor za  rast cena novogradnje od skoro 50% uzeli rast cena na robnim tržištima (energenti i metali).

To jeste bio povod za ono što se u ekonomiji zove šok, a koji se na tržištu nekretnina u Banjaluci desio u  prvom tromesečju 2022. godine (prva uspravna  linija na grafikonu), odmah po izbijanju  rata na evropskom istoku, ali to nikako ne treba uzimati za uzrok  šoka.

Cena kvadratnog metra novog stana u Banjaluci  u indeksnim poenima

(prosek  za 2019. bazna godina)

Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske.

Uzrok šoka beše ogromna likvidnost tržišta nekretnina u  BiH, svedena na to da ogromni broj građana koji je imao (i još uvek  ima) ogromnu količinu novca, nije znao (i još uvek ne zna) šta će sa novcem, pa kupuje nekretnine po svaku cenu.

Pored ovoga, opštepoznatog šoka sa početka 2022.godine,  početkom 2023.godine se desilo nešto što ne možemo označiti kao šok, ali možemo kao ne  tako malu promenu  (druga uspravna linija na grafikonu).

Za prva tri meseca 2023.godine cena je  u odnosu na zadnja tri meseca 2022.godine pala za 7,4%.

Mnogi će požuriti da saopšte da se manje gradi u centru, a više na periferiji Banjaluke, što uzrokuje pad cena, ali onda takav trend izmeštanja gradnje  na  obod Banjaluke vlada  celom  2023. godinom?

Na kraju  2023.godine cena novog kvadrata (1.734 EUR)  je manja  od maksimalne cene u trećem kvartalu 2022.godine (1.907 EUR) za 9%.

Jedna će grupa  zainteresovanih zaključiti  da je to zbog seobe gradnje  izvan centra Banjaluka, a drugi će tu videti neminovni pad cena zbog  prethodnog visokog rasta.

Bife je skloniji da se prikloni ovome drugome mišljenju, jer je pad cena novogradnje karakteristika većeg  dela evropskih zemalja, sa glavnim uzrokom  u skupljem novcu (više kamatne  stope), kojeg ima sve manje i manje, a to vodi ka u proseku “plićem džepu”.

Kontraargumentacija gornjem stavu je da novac u BiH nije poskupeo koliko u eurozoni i da ga ima u izobilju, te da taj jeftin novac ne da cenama nekretnina u Banjaluci da brzo i značajno padnu, što je takođe tačno.

U sledećem tekstu  posvećenom tržištu novih stanova u Banjaluci  usmerićemo pažnju na vezu između cene i količine  novih kvadrata u stanogradnji.