Dugo vremena Federacija BiH je imala superiorne performanse u upravljanju javnim dugom u poređenju sa Republikom Srpskom, ali takav odnos se mijenja i u nekim, negativnim, aspektima javnih finansija Federacija kao da sustiže Srpsku?
Nedavno smo ukazali na rast kamatne stope na federalni javni dug, ali ne dovoljno i na smanjenje tražnje za emisijama javnog duga Federacije.
Federacija ni kada emituje dug (trezorske zapise) na samo šest mjeseci više ne može biti sigurna da će dobiti sav traženi novac.
Federacija je 19.marta ove godine emitovala na šest mjeseci obveznice u vrijednosti od 30 mil. KM, a investitori su ponudili da otkupe manji iznos, 28,45 miliona KM i to po do sada najvišoj kamatnoj stopi od 3,55%, a to sve zajedno predstavlja nesvakidašnji događaj.
Prihvativši ovu ponudu Federacija je pokazala da njeno tržište javnog duga ne može više računati na bjanko podršku investitora, kao što je to bilo sve do druge polovine prošle godine.
Šta bi mogao biti razlog rezignacije investitora i podozrenja prema finansiranju budžeta Federacije, koja planira da na kratak rok u 2024.godini pozajmi 360 miliona KM (vidjeti grafikon)?
U aprilu prošle godine na dug od 6 mjeseci Federacija je plaćala kamatnu stopu od 1% na godišnjem nivou, i taj podatak u poređenju sa zadnjom kamatnom stopom od 3,5% eliminiše visinu kamatne stope kao uzrok niske tražnje za javnim dugom Federacije?
Rast je velik, 2,5 procentnih poena (3,5% – 1%), ali da li je i dovoljan obzirom na visok nivo kamatnih stopa na svim okolnim tržištima?
Krajem februara Hrvatska se na javni dug koji dospijeva za 3 mjeseca obavezala platiti kamatnu stopu od 3,7%.
Kamatna stopa na njemački šestomjesečni javni dug je 3,7% (22.mart).
Planirani primici od dugoročnog i kratkoročnog zaduženja Federacije BiH u 2024.g. (u KM)
Izvor: Ministarstvo finansija Federacije BiH.
Banke u BiH, koje finansiraju Federaciju, motre susjedna tržišta i očekivanu kamatnu stopu na javni dug Federacije prilagođavaju troškovima novca u okruženju i kreditnom rejtingu BiH.
Bosanski kreditni rejting je niži od hrvatskog, a sa njemačkim se naravno ne može ni porediti, i tu treba tražiti uzroke niske tražnje za emisijama Federacije BiH, bez obzira na relativno nizak obim sredstava potreban za finansiranje budžeta.
Uvijek postoji kamatna stopa koja čisti tržište i omogućava Federaciji da dobije sav traženi novac, “samo” ona mora biti dovoljno visoka.
Znajući da Bosna nema aranžman sa MMF-om, kao i da Federacija ne može posuditi novac od Centralne banke BiH, bosanske banke nisu pretjerano oduševljene niskim javnim dugom Federacije.
Ako Federacija želi da se finansira po nižim kamatnim stopama i da dobije na Sarajevskoj berzi sav novac koji očekuje, trebala bi početi razmišljati o uzrocima pogoršanja svoje pozicije na finansijskom tržištu, ili još bolje – mogla bi usvojiti način razmišljanja banaka (investitora) i iz toga izvući pouke za svoju ekonomsku politiku i eventualnu saradnju sa MMF-om.
Ekonomska sudbina Federacije je povezana sa ekonomijom Srpske, a i to bosanske banke, koje su pretežno u stranom vlasništvu, vrlo dobro znaju.
