Određena vrsta novčanih sredstava koja su deponovana u bankama u BiH su osigurana kod Agencije za osiguranje depozita BiH (BiH).
Od 1.novembra 2022.godine osigurani su (prikladni) depoziti do 70.000 KM, a banke Agenciji plaćaju premiju osiguranja od 0,26% na utvrđenu osnovicu.
Sve banke imaju isti poslovni odnos sa Agencijom i bez bilo kakve diskriminacije učestvuju u programu osiguranja depozita.
Zato bi vlasnicima depozita i štednje, čiji ulozi ne prelaze 70 hiljada KM, trebalo biti svjedno u kojoj banci drže novac, jer je njihov novac jednako zaštićen u bilo kojoj banci?
Fizička lica, vlasnici depozita po viđenju i štednje po viđenju (što su približno jednake veličine) bi trebali biti takođe indiferentni u pogledu izbora banke sa kojom posluju, jer je kamatna stopa u većini banaka na ovu vrstu depozita vrlo blizu nuli, a Agencija garantuje isplatu ovih depozita, ako ih sama banka ne bude mogla isplatiti.
Pa ipak, neke banke u BiH imaju udjel depozita po viđenju stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva iznad prosjeka za bankarski sektor.
Udjel depozita po viđenju stanovništva u npr. Rajfajzen banci d.d. Sarajevo je veći nego na nivou bankarskog sektora Federacije BiH.
Oni koji dobro poznaje bankarske bilanse bi kao razlog veće naklonosti fizičkih lica prema Rajfajzen banci sigurno naveli nadprosječnu profitabilnost i likvidnost ove banke.
Udjel depozita po viđenju stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva, u %
Izvor: Agencija za bankarstvo FBiH i Godišnji izvještaj Rajfajzen banke za 2023.godinu.
Međutim ta vrsta konkurentske prednosti, postojala ona ili nepostojala, nije očigledna a ni opštepoznata većini klijenata (deponenata) banke i oni prilikom donošenja odluke o deponovanju sredstava ne razmišljaju o rentabilnosti i likvidnosti banaka niti prave bilo kakava uporedne analize ove vrste između banaka.
Ono što sva fizička lica znaju i osjećaju je da je Rajfajzen banka izuzetno velika, natprosječno velika, i da joj je zbog veličine bolje povjeriti depozite na čuvanje, gotovo bez ikakve kamate, nego pokloniti vjeru nekoj srednjoj, manjoj, ili maloj, banci.
Veličina se uvijek doživljava kao izvor snage i moći, i percepcija snage, u očima racionalnog čovjeka, opada sa smanjenjem veličine.
Veličina Rajfajzen banke, njena aktiva je oko 18% ukupne aktive bankarskog sektora Fedearcije Bosne i Hercegovine u 2023.godini (skoro petina), joj daje jednu posebnu vrstu konkurentske prednosti nad ostalim banakama, srednje i male veličine, koja se u teoriji regulacije banaka označava kao implicitno osiguranje depozita, ili prećutno osiguranje depozita.
Pored eksplicitnog osiguranja depozita (Agencija) depoziti u velikim bankama su implicitno osigurani jer je manja vjerovatnoća da će velika banka imati poslovnih problema, a i ako se poslovni problem, npr. nelikvidnost, desi opet je percepcija da će problem biti brzo prevaziđen, a likvidnost ponovo uspostavljena.
Taj princip, koji svaki štediša naslućuje, ali ga ne zna precizno definisati se u bankarstvu zove “suviše velik da bi propao” i on je glavni izvor prećutnog osiguranja depozita i pristanka deponenata-fizičkih lica da u takvim bankama drže relativno viši nivo skoro beskamatnih depozita po viđenju.
Ove pojave, to big to fail i prećutno osiguranje depozita, su karakteristike apsolutno svakog bankarskog sektora i uvijek se odnose na više velikih banaka.
Kada bi se Rajfajzen isključila iz uzorka, udjel depozita po viđenju stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva FBiH bi bio još bliže granici od 70% i razlika između nje i bankarskog sektora FBBiH u pogledu relativne vrijednosti depozita stanovništva bi dodatno porasla.
Percepcija Rajfajzen banke kao banke koja je suviše velika da bi propala, preko veće relativne vrijednosti depozita stanovništva po viđenju, smanjuje njene troškove finansiranja, a to joj omogućava da prodaje novac po nižoj cijeni.
Tako se jedna konkurentska prednost može pretvoriti u drugu – u prosjeku jeftiniji krediti?
Kada bi bili dostupni podaci vjerovatno bi kroz uporednu analizu došli i do zaključka da i na oročene depozite Rajfajzen banka plaća manje nego banke srednje i male veličine, kao i da su joj ukupni troškovi na pozajmljene izvore finansiranja niži od sektorskog prosjeka?
Regulatori bankarskog sektora (Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Republike Srpske) mogu implicitno-prećutno osiguranje depozita i sve njegove posljedice mirno posmatrati ne čineći ništa, a mogu i donjeti nove regulatorne mjere koje će ovu vrstu konkurenske prednosti, koja je posljedica subjektivnog opažanja i doživljaja veličine, ako ne poništiti onda sigurno umanjiti.