Od 2014.godine do 2017.godine nekoliko bosanskohercegovačkih banaka, sa sjedištem u Republici Srpskoj, bile su vrlo zanimljive svim medijima u Republici Srpskoj.
Te banke, Balkan investment banka tj. Banka Srpske i Bobar banka, su već godinama u stečajnom postupku i tek ponekad, kada se oglasi njihov stečajni upravnik, ili se održi neko sudsko ročište, javni prostor se podsjeti na njih, ali već sljedeći dan ih zaboravi.
A nekada, prije desetak godina, ove dvije banke i sve što se dešavalo oko njih su bile “medijske zvijezde” o kojima je svako imao nešto ili reći ili napisati.
Ovaj kreditni dvojac sa srpskog bankarskog tržišta povećavao je broj pregleda svim elektronskim medijima, potvrđujući staru maksimu po kojoj je u medijskoj industriji samo loša vijest zapravo dobra vijest.
Bobar banci je oduzeta dozvola za rad krajem 2014.godine,a Banci Srpske početkom 2017.godine.
Čim su te loše vijesti iscrpile svoj medijski potencijal baziranim velikim djelom na političkom okršaju dviju strana, okršaju čija galama nije dozvoljavala da se čuje glas bankarske struke, sve stvarno i nestvarno o ovim stvarima je ili zaboravljeno ili potisnuto.
Ovi događaji su izazvali opravdano podozrenje u kvalitet rada Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ali ne i, što je vrlo zanimljivo, i Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (AOD).
Prva agencija kontroliše poslovanja banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj (i poslovanje banaka sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine), a druga (ovlaštena za osiguranje depozita) ima, ili može da ima, sve izvještaje o kontroli banaka.
Uloga Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine je u ovim događajima pala u neopravdanu sijenu uloge Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Oni koji su znali kako funkcioniše kontrola banaka i izdavanje i ukidanje dozvole za rad bankama su ćutali, a oni koji su lili krokodilske suze nad ovim bankama nisu imali volje da pročitaju Zakon o osiguranju depozita i ostale pravne propise koje se odnose na Agenciju za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine.
Ukratko i precizno, AOD je imala pravo u svakom trenutku da uskrati osiguranje depozita onoj banci koja ne ispunjava kriterije za osiguranje depozita (npr. nelikvidna banka).
Agonija ovih banaka nije trajala jedan dan, agonija je trajala godinama i apsolutno svi zainteresovani koji su to htjeli, mogli su to saznati (prve glasine o načinu rada Balkan investment banke su se pojavile 2007. godine).
Banka koja ne osigura depozite automatski gubi dozvolu za rad.
Zato se može postaviti pitanje nije li se Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine u ovim predmetima “provukla kroz iglene ušice”?
Srpske banke su već u prvoj poslijekriznoj godini (2017) ostvarile vrlo dobar poslovni rezultat i njihov povrat na aktivu (neto dobit/aktiva) porastao je na 1,44%, a ROA (return on equity) bio je zadovoljavajući i u 2018.godini (1%), kao i u 2019.godini.
ROA, povrat na aktivu (neto dobit/aktiva)
Izvor: Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Očekivano, korona (2020.godina) je generalno i bitno smanjila profitabilnost banaka, ali ono što se poslije toga desilo bilo je neočekivano.
Poslujući na višem profesionalnom i regulatornom nivou srpske banke su počele povećavati efikasnost svoga poslovanja.
Već treću godinu za redom srpske banke bolje upravljaju svojom aktivom od banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine i njihov ROA je veći.
Događaji u periodu 2014 – 2016. vezani za dvije banke (koje su u stečaju) kao i potenciranje uloge Agencije za bankarstvo Republike Srpske uz totalno zanemarivanje odgovornosti Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine kao da su imale namjeru da pokažu da u srpskom bankarstvu gotovo ništa ne funkcioniše kako treba i da malo toga vrijedi, te da državne institucije odlično rade svoj posao, za razliku od entitetskih?
Postojala su i razmišljanja da se ovdje radilo o “srpskoj bankarskoj krizi”, s obzirom da su uključene samo srpske banke i “samo” Agencija za bankarstvo Republike Srpke.
Viša profitabilnost srpskih banaka, sa aspekta ROA, u odnosu na banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazuje da je ovakav način razmišljanja potpuno pogrešan.
Svoj “doprinos” izlasku Balkan investment banka tj. Banka Srpske i Bobar banka sa bankarskog tržišta dala je i Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, koja je državna institucija?
S obzirom da je AOD na državnom nivou, da se cijela priča u vezi ove dvije banke stalno predstavljala kao isključivo entitetski događaj, a kako se daljina uvijek više poštuje (entitet je u pravnom smislu bliži od države), uloga AOD-a nikada neće biti formalno istražena, objašnjena i prikazana.
Sa aspekta ROA, srpski bankari i Agencija za bankarstvo Republike Srpske mogu razmišljati na način da “ono što nas ne uništi to nas ojača” (Fridrih Niče).
U svakom ekonomskom sistemu postoje dobre i loše stvari.
Mi smo u ovome tekstu ukazali na jednu dobru stvar (oporavak profitabilnosti srpskih banaka) i jednu lošu stvar (iglene ušice Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine?).