Do početka rata između Rusije i Ukrajine na vezu političkih rizika na globalnom nivou i ekonomskih procesa ukazivalo se tek sporadično. Međutim, serija sukoba koja je potom uslijedila na Bliskom istoku, kao i nedavni napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, ponovo su na velika vrata uveli geopolitičke rizike u svjetsku ekonomiju i međunarodne finansije.
Dvojica ekonomista, Matteo Iacoviello i Dario Caldara, razvili su instrument za mjerenje ove grupe rizika koji utiču na svjetsku trgovinu, proizvodnju i globalne tokove kapitala, a ujedno predstavljaju važnu determinantu privrednih procesa u nacionalnim ekonomijama. Ta metrika – Geopolitical Risk Index (GPR, GRI) – funkcioniše slično mjeraču pritiska koji mjeri nivo pritiska u automobilskim gumama: ona mjeri „pritisak“ geopolitičkih rizika u svjetskoj ekonomiji.
GPR predstavlja kvantitativni pokazatelj geopolitičke neizvjesnosti i razvijen je s ciljem mjerenja intenziteta političkih i vojnih tenzija. Indeks se zasniva na analizi tekstova iz vodećih međunarodnih medija, odnosno medija pod nadzorom uređivačkih odbora koje postavljaju vlasničke strukture. Zbog toga je, u određenoj mjeri, podložan dominantnom mejnstrimu i neizbježno nosi dozu subjektivnosti.
Metodologija izrade GPR-a podrazumijeva pretraživanje ključnih riječi koje se odnose na rat, terorističke aktivnosti i krize u međudržavnim odnosima. Što je takav narativ učestaliji u medijima, to je vrijednost indeksa viša. U suštini, GPR mjeri percepciju geopolitičkih rizika u ključnim medijima, a ne direktnu militarizaciju ili stvarni intenzitet ratnih sukoba.
Indeks omogućava ekonomistima da nivo globalne političke neizvjesnosti izraze jednim brojem, do kojeg se dolazi kombinovanjem podataka iz različitih vremenskih serija. Jedna od osnovnih podjela odnosi se na GPR Threat komponentu (prijetnje) i GPR Act komponentu (čin). Prva komponenta mjeri prijetnje, izjave i retoriku najviših političkih i vojnih zvaničnika, dok druga obuhvata konkretne ratove, sukobe i napade koji su se zaista dogodili.
Indeks geopolitičkih rizik (GPR ili GRI)
(januar 1985 – februar 2026)
Izvor: https://www.matteoiacoviello.com/gpr.htm
Ova razlika je izuzetno važna jer finansijska tržišta ne čekaju da se događaji realizuju – ona ih unaprijed procjenjuju i očekivanja ugrađuju u cijene akcija i drugih finansijskih instrumenata. Dovoljna je i sama najava konflikta da bi tržišta reagovala.
Kada neizvjesnost raste, finansijska tržišta postaju nervozna, a oscilacije cijena izraženije. Investitori tada postaju manje skloni držanju rizične aktive. Kapital se povlači iz rizičnih ulaganja i preusmjerava u prvoklasne hartije od vrijednosti, zlato, švajcarski franak i druge sigurnije oblike imovine. Riječ je o fenomenu poznatom kao „let u sigurnost“ (flight to safety).
Geopolitički rizici i šokovi, poput nedavnog konflikata, koji još uvijek traje, u energetski izuzetno važnom regionu Persijskog zaliva dovode do snažnih kolebanja i rasta cijena energenata. Rast cijena energenata podstiče inflaciju, povećava troškove proizvodnje i smanjuje realnu kupovnu moć stanovništva.
U makroekonomskom smislu, rast GPR-a ima potencijal da negativno utiče na privredni rast po više osnova. Planirane investicije se odlažu ili se od njih u potpunosti odustaje zbog povećane neizvjesnosti, dok potrošači smanjuju potrošnju. Poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja, kao jedan od oblika manifestacije geopolitičkih rizika u međunarodnoj trgovini, ograničavaju dostupnost sirovina, poluproizvoda i finalnih proizvoda, te restriktivno djeluju na proizvodnju i potrošnju.
Male i otvorene ekonomije, kakva je ekonomija Bosne i Hercegovine, posebno su osjetljive na spoljne šokove koji nastaju kada se geopolitički rizici materijalizuju. Njihova tržišta su najčešće plitka i krhka, pa geopolitičke turbulencije, na koje su velike ekonomije otpornije, vrlo brzo narušavaju ustaljene poslovne odnose.
U takvim situacijama uobičajena reakcija centralnih banaka jeste pružanje dodatne likvidnosti bankarskom sektoru uz snižavanje kamatnih stopa. Međutim, ta opcija u Bosni i Hercegovini ne postoji u klasičnom obliku, jer banke ne mogu računati na kreditne injekcije likvidnosti od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine, usljed specifičnog režima monetarne politike.
Od početka rata u Ukrajini (februar 2022) geopolitički rizici su mnogo viši, u poređenju sa prethodnim periodom duge geopolitičke stabilnosti koja je trajala od 2004.godine.
Kao jedno od ograničenja GPR indeksa navodi se njegova zavisnost od medijske pokrivenosti vojnih i političkih događaja. Događaji kojima mediji posvećuju veliku pažnju mogu biti precijenjeni u odnosu na njihov stvarni značaj. Istovremeno, procesi koji ne privlače medijsku pažnju mogu generisati ozbiljne geopolitičke rizike, čime se potcjenjuje stvarni stepen neizvjesnosti i umanjuje objektivna vrijednost samog indeksa.
Ipak, uprkos navedenim ograničenjima u vezi preciznosti ove metrike, Geopolitical Risk Index predstavlja važan i koristan analitički alat za povezivanje geopolitičkih procesa sa ekonomskim kretanjima i finansijskim tržištima.
