U trenucima kada cijeli svijet ima informaciju da je, prema iranskim izvorima, zatvoren Hormuški moreuz (morski prolaz između Omana i Irana), kome treba više vjerovati: američkom predsjedniku koji izjavljuje da SAD mogu gotovo beskonačno ratovati, što nije ništa drugo do indirektna poruka, ali krajnje neozbiljna i zato vrlo neuvjerljiva, da nema razloga za brigu, ili investitorima i trgovcima na finansijskom tržištu, koji se ne oglašavaju pojedinačno, već to čine preko berzanskih indeksa, robnih cijena i pokazatelja neizvjesnosti.
Kroz Hormuški moreuz prolazi oko četvrtine svjetske trgovine naftom, cijena barela sirove nafte marke Brent je već prešla 80 dolara, američki indeksi akcija ili padaju ili su u stanju iščekivanja, a šok se proširio i na evropsko tržište akcija, dok cijena zlata, koje je uvijek sigurno utočište u krizama, ponovo raste, ali američki predsjednik to ne spominje, već recituje odu američkom oružju i američkoj borbenoj spremnosti, koje kao da ne treba podršku američke ekonomije:
“Wars can be fought “forever,” and very successfully, using just these supplies (which are better than other countries finest arms!).”
Ova je dio objave sa društvene mreže koju je Donald Tramp pokrenuo 2022. godine, kada mu je ukinut nalog na Twitteru.
Njegova mreža se zove Društvena istina (Truth Social), međutim postoji i tržišna istina koja se razlikuje od „društvene“ za 180 stepeni i koja nije samo sadržana u rastu cijena energenata, padu cijena akcija i bijegu investitora u sigurne aktive, već i u samim osnovama američke ekonomije.
Američko finansijsko tržište još uvijek nije potopljeno strahom, ali registruje povećan nivo neizvjesnosti u sudaru sa, po SAD i Evropu, krajnje nepovoljnim razvojem rata, koji je ušao u svoj četvrti dan.
Tržište uopšte nije impresionirano početnim taktičkim uspjehom američko-izraelske strane u ovom sukobu (zapravo ubistvo vjerskog i vojnog vrha Irana, u trenucima kada se govorilo o napretku u pregovorima o iranskim raketno-nuklearnim projektima, je jedan od najnemoralnijih činova u istoriji svjetskog ratovanja), već sagledava šire ekonomske posljedice sukoba u ovom energetski najbitnijem dijelu planete i uočava stratešku pogrešku u postupcima strane (SAD i Izrael) koja je započela ovaj rat.
VIX, indeks straha
(januar 2025. – 2. mart 2026.)
Izvor: Investing.com.
Sve do prije nekoliko dana tržište je mirovalo, a neizvjesnost mjerena VIX-om (CBOE Volatility Index) je bila izuzetno niska, da bi sa početkom rata tržište počelo naglo reflektovati neizvjesnost, koja ima šanse da preraste u paniku.
U posljednjih godinu dana strah na tržištu je bio najveći krajem marta i početkom aprila 2025. godine kada je Donald Tramp započeo uvođenje visokih recipročnih carina planetarno i tu mjeru trgovinske zaštite američke ekonomije slavodobitno označio kao Dan oslobođenja američke ekonomije od nefer i nerecipročne trgovinske politike prema SAD-u.
Tada je tržište kriziralo, na vrhuncu (8. aprila 2025) vrijednost VIX-a je bila 52,3, a to je značilo da se očekuje da S&P 500 može varirati oko ±50% u narednih godinu dana, ili približno 15% na mjesečnom nivou (52,3% / √12 ≈ 15,1).
Panika je bila mnogo veća tokom finansijske krize 2008. (VIX ~80) i za vrijeme COVID restrikcija u 2020. godini (VIX ~85), a rat u i oko Persijskog zaliva je juče doveo VIX na nivo od 23,57, što je još uvijek niže od najviših vrijednosti VIX-a godinu dana unazad, ali je vrlo blizu njegovoj vrijednosti iz novembra 2025. godine.
Podsjetimo se (Da li će umjetna inteligencija zamijeniti Word i Excel? – AI disrupcija), u novembru prošle godine američko tržište je shvatilo da AI razara (AI disrupcija) postojeći poslovni model jednog dijela firmi koje se bave proizvodnjom softvera, a VIX je kulminirao do nivoa od 26,4, na približno istom nivou bio je juče, a i danas se očekuje njegov rast, jer je ključni moreuz za snabdijevanje svjetske ekonomije sirovom naftom zatvoren, gore spremnici nafte, najavljuju se napadi i na naftovode, a sa iranske teritorije rat se preselio i na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država nakon što je napadnuta američka ambasada u Saudijskoj Arabiji.
Približno ista vrijednost VIX-a tokom AI disrupcije i na početku rata u i oko Persijskog zaliva je dokaz da tržište ovaj rat doživljava izuzetno nepovoljnim za američku ekonomiju i da se očekuje da će on imati krajnje destruktivno dejstvo na njenu makroekonomiju, do te mjere da se može označiti kao početak razaranja potojećeg makroekonomskog modela američke privrede zbog napada na Iran?
Nije li otvoreni poziv francuskog predsjednika Makrona Iranu da se vrati za pregovarački sto, ma koliko bio ciničan s obzirom na to da Iran nije prekinuo pregovore, već je napadnut tokom njih, početna suzdržanost Velike Britanije, kao i glasine da su SAD preko posrednika nudile Iranu kraj ratnih dejstava, pouzdan signal da ovaj sukob nanosi dugoročnu štetu američkoj ekonomiji, mnogo veću od kratkoročnih vojnih dobitaka?
Iran disrupcija je tek u svom povoju i njeni krajnji efekti na američku ekonomiju će zavisiti od dalje jačine sukoba, odabira meta raketnih napada, trajanja rata, buduće prohodnosti Hormuškog moreuza, eventualnog povećanja broja sudionika ratnih aktivnosti na obje strane, i što je najbitnije spremnosti za kopneni rat sa nasljednikom nekada najmoćnijeg Persijskog carstva?
Rat protiv ovovjekovne Persije je već izazvao ekonomski poremećaj i to na svjetskom nivou, jer druga najveća, a uskoro i prva, svjetska ekonomija, kineska ekonomija, 70% potrošnje nafte podmiruje iz uvoza, a iz zemalja Persijskog zaliva, morskim putem kroz Hormuški moreuz, zadovoljava oko 50% svoje uvozne tražnje za naftom.
