2. marta ujutru na sajtu Banjalučke berze objavljeni su nekonsolidovani i konsolidovani finansijski izvještaji Mtela a.d. Banjaluka za 2025. godinu, a ostvareni rezultati prema nekonsolidovanim izvještajima su vrlo blizu onima iz 2024. godine.
Tržišna pozicija Mtela ostala je vrlo stabilna, čime je potvrđena liderska pozicija u pružanju telekomunikacionih usluga na bosanskohercegovačkom tržištu.
Rastu prihoda od 2,5% bi se moglo prigovoriti sa makroekonomskog aspekta, jer je niži od stope inflacije, ali je nastao u uslovima jake konkurencije na tržištu telekomunikacionih usluga.
Poslovni prihodi Mtela su približno pola milijarde KM, a precizno 516 miliona KM.
Prihodi od prodaje roba na inostranom tržištu su smanjeni, a to je tržišni segment sa potencijalom za rast. Na unutrašnjem tržištu, koje generiše gro prihoda, rast je neznatan (1,9%), ali ipak je rast.
Po visini rasta prihoda reklo bi se da nije bilo prevelikih poslovnih inovacija, da se rast prihoda približava svojim granicama i da se program usluga zasniva pretežno na starijim vrstama usluga.
Stabilnost prihoda u inflatornom okruženju sugeriše da je Mtel sa cijenama svojih usluga išao ispod rasta inflacije, doprinoseći usporavanju rasta opšteg nivoa cijena.
U jednoj od prethodnih objava ukazali smo na neophodnost kontrole troškova u vremenima kada prodajni i tržišni potencijal slabe, i na tom polju su vidljivi pozitivni, ali i negativni rezultati.
Pojedini troškovi su stavljeni pod kontrolu, ali ukupni troškovi rastu i u poslovnoj 2025. godini oni su veći za 5%.
Prihodi i troškovi Mtela a.d Banjaluka u 2025.godini
Izvor: BLSE, Nekonsolidovani finansijski izvještaj Mtela a.d. Banjaluka za godinu koja se završava 31.12.2025. (Obrada Bife.ba)
Da li se dva puta veći rast troškova od rasta prihoda mogao izbjeći? Odgovor je – vrlo teško.
Nakon prodaje povezanog preduzeća Mtel je osnovna sredstva koja je nekada besplatno koristio morao zakupljivati i ona se, pošto se vjerovatno radi o finansijskom lizingu, nalaze u bilansu Mtela.
Zato, pored troškova amortizacije zakupljenih sredstava, Mtel ima u bilansu uspjeha i troškove kamate na zakupljena sredstva.
Prva stavka iznosi 38 miliona KM i viša je za 20% u odnosu na prošlu godinu, a troškovi kamate na imovinu uzetu u zakup su za godinu dana sa 8,8 miliona KM porasli na 10,7 miliona KM.
Troškovi goriva i energije porasli su za 17% i to je stavka na koju se mora skrenuti pažnja, jer zvanična statistika potrošačkih cijena pokazuje da su cijene električne energije, plina i ostalih energenata u zbiru porasle za 9%.
Cijena električne energije nije ista za stanovništvo i privredu, ali je rast ipak skoro udvostručen i ove godine ti troškovi treba da budu predmet pojačane kontrole.
Troškovi bruto plata viši su za 6,7%. Da li se rast ovih troškova može odbraniti?
Može.
Prosječna bruto plata u BiH je u 2025. godini porasla za 14,5% – Mtel je odlučio da ograniči rast plata i učini ih tek nešto višim od inflacije, koja je za 12 mjeseci prošle godine bila 4,1%.
Do velikog povećanja došlo je i na poziciji troškova proizvodnih usluga, za 7,2%, ili za 6,26 miliona KM.
Po smanjenju se ističu dvije vrste troškova – troškovi materijala i troškovi ličnih primanja, koji su srezani za 3,3% i 4,4%, odnosno za ukupno 1,8 miliona KM.
Nakon podvlačenja crte, ostvarena neto dobit prema nekonsolidovanom finansijskom izvještaju Mtela u 2025. godini manja je za 3,4% u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje daje, u poređenju sa tržišnom cijenom akcija od 1 KM, izuzetno visoku neto dobit po akciji.
Kada se neto dobit od 77,4 miliona KM uporedi sa brojem redovnih akcija Mtela dobije se neto dobit po akciji od 0,1576 KM.
Ako ove godine Mtel bude isplaćivao 35% neto dobiti u obliku dividende, prinos od dividende po akciji koja se prometuje po cijeni od jedne konvertibilne marke biće 5,5% (0,1576 × 0,35 /1).
Analiza konsolidovanog finansijskog izvještaja Mtela za 2025.godine u kojoj ćemo ispitati poslovanje preduzeća u njegovom vlasništvu biće tema posebnog teksta.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
