Bakar i zlato su različiti metali. Bakar je metal sa izraženom upotrebom u elektronici, transportu, građevinarstvu i elektroenergetici, dok je zlato plemeniti metal, sa primjenom u izradi nakita, bankarstvu i finansijama.
Zlato je glavni finansijski metal. Njegova oskudnost, rjetkost, dugačak i mukotrpan proces pronalaska daju mu vrijednost na robnim i finansijskim tržištima. Ono ne daje svome vlasniku kamatu, ali kapitalnu dobit da, a i kapitalni gubitak je ono sa čim se treba računati.
Kad investitor želi da zaštiti od pada vrijednosti svoju imovinu, kupovina zlata predstavlja jedan od vrlo čestih oblika ulaganja.
Tokom visoke inflacije, finansijskih kriza, geopolitičkih napetosti i ratova, i generalno u vremenima velike nestabilnosti na tržištu kapitala, kupovina zlata je idealan način za zaštitu imovine, jer tada njegova vrijednost raste i ono čuva (i uvećava) imovinu investitora.
Vrijednost zlata je rasla neposredno prije, kao i tokom (1) finansijske krize 2007–2009, mirovala kada nije bilo velikih poremećaja u svjetskoj ekonomiji (2) i rasla tokom pandemije (3), a zadnji ciklus rasta započet 2024. godine je pod uticajem očekivanja velikih ratnih sukoba i straha od ponavljanja obrasca zamrzavanja deviznih rezervi kao u slučaju Rusije.
Industrijski metal, bakar, funkcioniše na posve različitim principima od žutog metala. On nije sigurno utočište (safe haven) u kriznim vremenima kao što je to zlato, niti čuva vrijednost imovine od razornih posljedica inflacije.
Cijena bakra je vezana za smjer privrednih kretanja, industrijsku dinamiku i generalno cikluse kroz koje prolazi svjetska ekonomija. Kada je ekonomsko-finansijska kriza bila na vrhuncu (decembar 2008), cijena bakra je dotakla dno, a prethodno je njegova cijena porasla četiri puta.
Pad cijene bakra u prvoj polovini 2016. godine bio je rezultat kombinacije globalnih makroekonomskih uslova, slabe industrijske potražnje za bakrom i viška ponude bakra na tržištu metala.
U tom periodu svjetska ekonomija je pokazivala znakove usporenog rasta, a izuzetno bitan faktor cijene bakra bio je nizak rast kineske ekonomije, koja je najveći svjetski potrošač bakra, što je dovelo do slabije potražnje za bakrom u građevinarstvu i industriji.
Istovremeno je svjetsko tržište bakra bilo izloženo velikoj ponudi bakra i to je stvorilo neravnotežu na tržištu, a zajedno sa jačanjem dolara (u kojem je denominirana cijena bakra), usljed podizanja kamatnih stopa FED-a, izvršilo je pritisak na cijenu bakra.
Po izbijanju pandemije (mart 2020) bakar je dostigao novo dno, a u postpandemijskom periodu cijena bakra, uz povremene padove, od kojih je najveći bio onaj nakon početka rata u Ukrajini (februar 2022), raste do današnjih dana.
Cijena bakra i zlata, u USD
(februar 2020 – mart 2026)
Izvor: Yahoo.com (Obrada Bife.ba). Cijena zlata i bakra je svedena na istu količinu.
Kada se ovi, po ulozi i funkciji u ekonomskom sistemu potpuno različiti metali, spoje u jedan ekonomski pokazatelj, dobije se sveobuhvatna slika dinamike i stanja svjetske ekonomije.
Ekonomski ciklus je bio na vrhuncu krajem 2008. Pad svjetske ekonomije smanjio je tražnju za bakrom, kapital se počeo pomjerati u zlato kao sigurno utočište u vremenima krize i početkom 2009. odnos cijene bakra i zlata dotakao je dno (0,16).
Oživljavanje svjetske ekonomije uvijek povećava tražnju za bakrom i smanjuje potrebu za držanjem zlata, a svaka restrikcija u ekonomskoj aktivnosti smanjuje privrednu aktivnost i tražnju za bakrom, kao glavnim industrijskim metalom, dok ekonomska neizvjesnost povećava tražnju za zlatom i njegovu cijenu.
Kao rezultat postepenog oporavka od ekonomskih ograničenja uvedenih na nacionalnom i globalnom nivou u zadnjem ciklusu, svjetska ekonomija je dostigla vrhunac polovinom 2021. i od tada cijena zlata raste mnogo brže od cijene bakra.
U zadnjih 5 godina svjetska ekonomija se razvija i raste, ali strahovi, neizvjesnost i zabrinutost preovladavaju nad rastućim investicionim ciklusom.
Konflikt u Ukrajini nije razriješen, on neprekidno prijeti širim ratnim sukobom. Rivalstvo između Kine i SAD stalno stvara trgovinske tenzije, nekad jače, nekad slabije. Tretman ruskih deviznih rezervi budi sumnju da bi pojedinačni slučaj mogao postati opšta praksa. Na Bliskom istoku ratove naizmjenično pokreću i zajednički vode najsnažnija vojna sila na planeti, SAD, i još jedna nuklearna sila, Izrael.
Potrošnja i investicije ne stoje u mjestu, one su uslov ljudske egzistencije, ali gube korak sa opštom percepcijom velike i stalno nove neizvjesnosti, bez očiglednih znakova za deeskalaciju i povratak ka relativnom miru.
Zato je rast cijene bakra simboličan u poređenju sa rastom cijene zlata — veliki strahovi odnose pobjedu nad investicijama od kojih zavisi tražnja i cijena bakra.
Od maja 2021. do početka ovogodišnjeg marta cijena bakra je porasla za nešto više od 20%, a cijena zlata, koja neprekidno raste od početka 2024, povećana je za 170%.
Odnos cijene bakra i zlata je na najnižem nivou u zadnjih 30 godina, pao je ispod nivoa 0,16–0,14 koji je godinama unazad predstavljao liniju odbrane ekonomske aktivnosti od privredne neizvjesnosti, i optimistima je to znak da do pozitivnog preokreta mora uskoro doći.
Oni u vrtoglavom rastu cijena nafte u posljednjih nekoliko dana vide samo privremeni tržišni poremećaj koji će nestati kada se završi rat započet 28. februara na Bliskom istoku, a kao glavni argument za ovu tvrdnju navode nizak rast cijene zlata u poređenju sa cijenom sirove nafte i stabilnu cijenu bakra koja je od početka godine porasla za 25%.
Tržišni optimisti smatraju da rat između dvije nuklearne sile i zemlje sa konvencionalnim naoružanjem, koja ratuje sama, ne nosi srednjoročno nikakvu neizvjesnost po svjetsku ekonomiju.
I pesimisti vide i znaju sve ovo, ali razmišljaju i o mogućnosti upotrebe taktičkog nuklearnog oružja, nastavku rata protiv civila (imaju u vidu da bi odmazda za nedavno gađanje skladišta nafte u Teheranu mogla biti uništenje postrojenja za preradu slane u slatku vodu u nekim arapskim zemljama).
Skeptična strana tržišta stoga ne isključuje dalji rast potražnje za zlatom, a u rastu cijena nafte vidi novi veliki naftni šok koji će poremetiti svjetsku ekonomiju, oslabiti svjetsku trgovinu i privredu i smanjiti tražnju za bakrom.
Nizak odnos cijene bakra i zlata pesimisti ne posmatraju kao najniži u nekoliko decenija i priliku za preokret, već kao uvod u još veći pad, a rast cijene nafte za oko 50% od izbijanja rata daje glavnu podršku njihovim pretpostavkama.
Racio (cijene) bakra i zlata
(februar 2000 – mart 2026)
Izvor: Yahoo.com (Obrada Bife.ba). Crna linija označava otpor daljem padu racija — probijen je početkom godine.
