Način funkcionisanja valutnog odbora u Bugarskoj i Hong-Kongu – Posljednje utočište

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) funkcioniše po modelu valutnog ili novčanog odbora.

Čitaj dalje

Krediti privatnim firmama u BiH – Ni za milimetar

Ova godina je dobro započela za kreditne odnose između banaka i privatnih firmi u BiH i činilo se da će tako i nastaviti, ali najnoviji podaci pokazuju tmurnu kreditnu aktivnost.

Čitaj dalje

Devizne rezerve – Do izvora tri putića

Rast deviznih rezervi, o kojima u svakoj državi brigu vodi emisiona banka, a u BiH to je Centralna banka BiH,  se u BiH uvijek doživljava kao izuzetan uspjeh i pozitivna stvar.

Čitaj dalje

Krediti u 2021. – Humanizam i renesansa

Rast kredita u bankama je jedan  od najboljih  pokazatelja  ekonomske dinamike i očekivanja o  ekonomskim  aktivnostima.

Čitaj dalje

Realni BDP Srbije – Realna slika

Srbija je u zadnjih 20 godina prošla kroz velike ekonomske promjene vidljive u kretanju realnog bruto domaćeg proizvoda.

Čitaj dalje

Upravljanje javnim dugom i monetarna politika – Srbija može bolje

Odnosi države Srbije i MMF-a  su trenutno takvi da Srbija ništa ne duguje MMF-u, ali nije uvijek bilo tako.

Čitaj dalje

Visina stope obavezne rezerve u BiH – Kao i sav ostali svijet

Kada štediša, ili neki vlasnik novca, stavi novac u banku, banka često ima obavezu da jedan dio toga novca ne troši i da ga ne koristi za davanje kredita.

Čitaj dalje

Prognoza budžetskog salda i ekonomski suverenitet

Budžetski saldo/stanje, ili budžetski bilans na nivou BiH planira i prognozira Fiskalno vijeće BiH i, a  za svaku zemlju, pa i za BiH, prognozu pravi i MMF jer on posuđuje novac državama i bitno mu je da li će dužnici posuđeni novac moći vratiti.

Čitaj dalje

Procjena troškova pandemije

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade svake godine  usvajaju  globalni okvir fiskalnog bilansa (Globalni okvir), a mi ćemo na osnovu  njega pokušati odrediti koliku će cijenu platiti budžeti BiH da bi sanirali ekonomske probleme koje je prouzrokovala pandemija tokom 2020.god.

Čitaj dalje

Obaveze prema strancima

Zasigurno  najpreciznija  statistika u BiH  je tzv. monetarna statistika, nju  prikuplja, obrađuje i stavlja na uvid javnosti Centralna banka BiH, ali ta vrsta statistike se u našim  javnom  prostoru ne pominje.

Čitaj dalje

У тренду

O повјерењу у домаћу валуту, КМ, се некада врло често говорило – у посљедње вријеме мање, јер та тема више изгледа није занимљива нашем јавном мнјењу, а ни економско-банкарској струци.  

Читај даље

Први талас Цовида-19 из монетарног угла

Слично као и током  глобалне финансијске кризе (2007-2009.) наши депоненти и штедише су са увођењем ванредног стања почели повлачити депозите и штедњу из банака. 

Читај даље

Slobodne devizne rezerve kao odgovor ekonomske politike BiH na pandemiju

Da bi ublažio posljedice koje će, zatvaranje saobraćajnih i trgovačkih komunikacija, sužavanje tržišta nabave i prodaje, kao i obustavljanje dijela proizvodnih i uslužnih djelatnosti,  zbog pandemije imati na američki BDP tj. u krajnjoj liniji na životni standard Amerikanaca, gornji dom američkog parlamenta (Senat) je odobrio povećanje javne potrošnje za 2.000 miljardi dolara i to pretežno kroz emisiju obveznica koje će vršiti američki trezor (Ministarstvo finansija SAD), a otkupljivati američka centralna banka (Federalne rezerve).

I evropske institucije su razmišljale kako uliti svježu krv u malaksalu ekonomiju zone evra i Evropske unije, a Evropska centralna banka/ECB je donjela odluku da „podigne imunitet“ svog privrednog sistema sa 750 milijardi evra.

To je kumulativni iznos pozajmica, koji će kroz kupovinu obveznica evropskih zemalja (ali i privatnog sektora!) od strane ECB biti stavljen na raspolaganje evropskoj privredi i budžetima zemalja zone evra tokom 2020.god.

Raspolaže li, i može li raspolagati, Bosna i Hercegovina, sa nekim sličnim instrumentom ekonomske politike, koji bi mogao podstaći tražnju za domaćim proizvodima i održati nivo javne potrošnje koji je postojao prije pandemije?

Čitaj dalje

Negativna kamatna stopa

U jednom od prethodnih postova sam obećao da ću ponuditi svoje objašnjenje negativnih kamatnih stopa na javni dug FBiH, tj. da ću „pokušati“ objasniti zašto FBiH zarađuje kada joj druga lica (pravna ili fizička) pozajmljuju novac.

Čitaj dalje

Ispod nule

Od druge polovine 2011.god.  Federacija BiH se zadužuje na finansijskom tržištu BiH. Umjesto da uzima kredite kod komercijalnih banaka  FBiH emituje hartije  od vrijednosti različitog dospijeća na Sarajevskoj berzi (SASE). I kredit i emitovana hartija od vrijednosti predstavljaju javni dug FBiH i na oba načina FBiH prikuplja novčana sredstva za finansiranje javnih rashoda.

Читај даље