Kako prevazići strah od tržišnog rizika? – Kao virusi i bakterije

Jedan dio investitora koji oklijevaju da uđu na tržište akcija stalno odlaže investiranje jer se plaše da će  zbog pada cijena akcija vrijednost investicije biti umanjena i zato  ne kupuje  akcije i ulaže novac u obveznice, štedne uloge ili nekretnine.

Čitaj dalje

Uslov za rast bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika – Za 33% siromašnija

Ekonomska uspešnost jednog društva može se meriti na različite načine, a kao jedna od mera ekonomskog blagostanja često koristi prosečan bruto domaći proizvod po glavi stanovnika.

Čitaj dalje

Kratki i srednji rok u američkoj ekonomskoj politici – No pain no gain?

Mnogobrojni ekonomski indikatori — posebno oni koji su glavna meta nove američke administracije — pokazuju da su prvih 100 dana Trampove administracije, zbog potpuno nekonvencionalne ekonomske politike, obeleženi kao izuzetno loš početak drugog predsedničkog mandata – pravi ekonomski fijasko.

Čitaj dalje

U predmetu „Viaduct – Centralna banka Bosne i Hercegovine“ najjednostavnija rješenja su uvijek ona najbolja – Od šume ne vide drvo

Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od  rasprava na ovu temu.

Čitaj dalje

Carinski rat i finansijska tržišta – Najgore je prošlo?

Novi američki predsjednik, kojem je ovo drugi mandat, obećao je da će  svojom novom ekonomskom politikom “Ameriku učiniti ponovo  velikom” – taj slogan je za sada ne odgovara stanju na finansijskom tržištu,  već  mu naprotiv u ogromnoj mjeri  protivrječi.

Čitaj dalje

Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?

Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.

Čitaj dalje

Zaduženost Srbije mereno poslovanjem sa inostranstvom – Bitno smanjenje

Kao što smo videli u jednom od prethodnih tekstova ( Javni dug Srbije – Spoljni dug) smanjenje  javnog duga  Srbije u  odnosu na BDP, prati povećanje relativne vrednosti spoljnog duga.

Čitaj dalje

Javni dug Srbije – Spoljni dug

Ekonomskoj politici u Srbiji se spočitava visok javni dug i u vezi  toga njegova održivost, a odgovor kreatora ekonomske politike je bio i jeste da on nije visok i da je održiv,  pa se postavlja pitanje koji od ovih stavova je usklađen sa zvaničnim ekonomskim podacima?

Čitaj dalje

Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame

Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.

Čitaj dalje

Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze

Društvena dinamika bi se neminovno,  prije,  ili kasnije, morala  odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i  izuzetno plitka  – nelikvidna – poput onih  u Bosni i Hercegovini.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana

Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s  obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši  kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.

Čitaj dalje

Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda

U vezi sa javnim  finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije  o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija  Republike  Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne  vide razlozi  za takav pesimistički stav  prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.

Čitaj dalje

Istorijska promjena u njemačkoj ekonomiji – Odbremzavanje javnog duga

Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je  prinos na destogodišnje obveznice – promjene  ovih prinosa se nipošto  ne smiju tumačiti linearno, niti se  zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.

Čitaj dalje

Tržište obveznica u eurozoni – Normalna kriva prinosa

Finansijska tržišta na području bivše Jugoslavije se klasifikuju kao tržišta u nastajanju (emerging markets) i zato je njihova sposobnost dijagnoze ekonomskog  stanja i prognoziranja kretanja ekonomije vrlo niska, ali razvijena finansijska tržišta  itekako daju informaciju o stanju u kojem se nalazi ekonomija i očekivanjima u pogledu ekonomskog rasta.

Čitaj dalje

Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti

Najveći  dio prometa sa  obveznicama Srpske se  odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno  (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama  nakon što primarna emisija prođe.

Čitaj dalje

Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci

Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na  šest  mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji  od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana. 

Čitaj dalje

Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost

Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima  ponudio kamatnu stopu od 5,5%  uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta,  mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.

Čitaj dalje

Promjena u poslovnom modelu Mtela a.d. Banjaluka – Koncept stejkholdera

2.048 radnika Mtela a.d. Banjaluka  tokom protekle godine je vrijedno i predano radilo  da bi vlasnicima – akcionarima  Mtela a.d. Banjaluka stvorilo zaradu od 0,163 KM po  akciji i omjer cijene akcije i zarade po akciji (price earnings ratio – PE racio) od  7,2 (1,18 KM /0,163 KM), a vjerovatno su i neki tvorci ove zarade istovremeno i akcionari.

Čitaj dalje

Promet akcijama na Banjalučkoj berzi – Podcjenjivanje ljudske prirode

Jedan manji broj investitora i  ekonomista su vrlo  skeptični, ili u najmanju ruku pretežno  ravnodušni, prema perspektivama trgovine akcijama, ali podaci o ovome tržištu ne govore baš ubjedljivo u prilog takvom stavu.

Čitaj dalje

Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama

Kao što u svakoj  proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje  neka sirovina čijom se obradom u procesu  proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim  djelatnostima, čiji proizvodi nemaju  dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”,  “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.

Čitaj dalje