Finansijska održivost elektrodistributivnog preduzeća ne mjeri se samo vrijednošću njegove imovine nego i sposobnošću da obaveze izmiruje onda kada dospiju. Na primjeru ODS „Elektrokrajina“ a.d. Banja Luka istraživanje razdvaja kratkoročnu likvidnost, računovodstvenu solventnost i efekte finansijskog restrukturiranja u razdoblju 2019–2026.
Category: Banking/Bankarstvo
Alta Banka – Mogući bilansni i vanbilansni razlozi za pokretanje stečajnog postupka
Narodna banka Srbije je 30. oktobra 2026. oduzela ALTA banci dozvolu za rad i donijela rješenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka. Kao neposredne razloge navela je znatno pogoršanje finansijskog stanja, rizik od daljeg slabljenja likvidnosti i ugrožavanje interesa deponenata.
Dinar u sjenci evra: valutno uokviravanje i monetarni suverenitet Srbije
U subotu, 31. oktobra 2026. godine, na naslovnoj strani beogradske „Politike“ objavljen je članak o raspodjeli budžetskih sredstava izbornim listama prema broju osvojenih poslaničkih mandata. Članak je imao nadnaslov „Zarada“ po osnovu osvojenih mandata, dok su u naslovu istaknuti iznosi od 5,7 miliona evra za Studentsku listu i 4,2 miliona evra za „Ujedinjenu Srbiju“. Naizgled uobičajena novinarska odluka o izboru obračunske valute otvara znatno šire pitanje: zbog čega se dinarska budžetska sredstva Srbije u prvom planu predstavljaju u evrima?
Nominalna i realna zarada po akciji Mtela a.d. Banjaluka – Sačuvana kupovna moć iz 2016. godine
Prema finansijskim izvještijama objavljenim 30.oktobra nominalna zarada po akciji (EPS – earning per share) Mtela a.d. Banja Luka za prvih devet mjeseci 2026. godine dostigla je 0,1523 KM, naspram 0,1027 KM u istom periodu 2025. godine.
Da li je tržište akcija Mtela a.d. Banjaluka postalo tržište prodavaca?
Trgovački dan na tržištu akcija Mtela a.d. Banjaluka (TLKM – R-A) u petak 30.10.2026. završen je posljednjom cijenom od 0,980 KM, uz dnevni rast od 3,39%. Prosječna ostvarena cijena iznosila je oko 0,976 KM, a u 15.444 prometovane akcije ostvaren je promet od 15.071,62 KM. Posljednja transakcija na dan 30.10.2026. izvršena je na gornjoj granici dnevnog raspona od 0,960 do 0,980 KM. To svjedoči o pozitivnom dnevnom cjenovnom pomaku, ali promjena zaključene cijene nije isto što i promjena ravnoteže u knjizi naloga ili kupovnih i prodajnih količina. Nas u ovome tekstu zanima da li je tržište akcija Metela a.d. Banjaluka nakon dugo vremana postalo tržište prodavaca?
Nova akvizicija Mtela a.d. Banjaluka i tržište kupaca
Nakon nekoliko nedjelja pada cijena akcija, sudeći prema količini i rasporedu kupovnih i prodajnih naloga, tržište kao da ponovo, ispočetka, otkriva draži držanja akcija Mtela a.d. Banjaluka?
Tržište jednom rukom uzima, a drugom daje: velike razlike u performansama svjetskih berzi
Potpuno različite performanse velikih tržišta akcija, čak i unutar iste zemlje, uvijek i iznova potvrđuju staru istinu: tržište jednom rukom uzima, a drugom daje. Raznolikost i nepredvidivost tržišta akcija moraju zadiviti i one koji nikada nisu kupili akcije neke firme, ali to možda namjeravaju.
Tržište akcija Mtela a.d. Banjaluka između pesimizma i optimizma: ko šta vidi?
Pogled na tržište i priroda opklade na akcije variraju zavisno od vrste naočala kroz koje se tržište posmatra; optimista vidi ono što pesimista ne primjećuje, pesimista se ne može oteti negativnoj prošlosti i projektuje je i na budućnost, a umjeren investitor analizira i pozitivne i negativne informacije, nije rob prošlosti, ali ne smatra da je budućnost nužno bolja i razvija umjeren tržišni scenario.
Investiranje kao opklada, ali ne i kocka
Svaka investicija predstavlja opkladu na određeni iznos zarade u određenom vremenskom periodu, a to važi i za investicije u realnu i u finansijsku aktivu.
Jednostavan način za povećanje prometa akcijama na Banjalučkoj berzi — kao da je bilo nekad
Koliko puta vam se desilo da sretnete neku osobu, s kojom niste dugo vremena komunicirali – ni u četiri oka ni elektronski – i u momentu shvatite da ste potpuno zaboravili na tu osobu, kao da više nije živa?
Banjalučka berza između akcija i obveznica; sličnosti i razlike
U četvrt vijeka rada Banjalučke berze (BLSE), početna struktura prometa se promijenila do neprepoznatljivosti. Ta tvrdnja se može jednostavno pokazati sa par brojki, a da se pri tome ovom organizovanom tržištu hartija od vrijednosti ne oduzme izuzetno važna uloga koju igra u ekonomskom životu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Razlozi američkog intervencionizma na tržištu obveznica
Američko Ministarstvo finansija je tokom ove nedjelje nastavilo da interveniše obećanim jačim intenzitetom na tržištu američkih obveznica; kakav je bio efekat intervencije i zašto je ovo tržište odjednom toliko značajno?
Carry trade između jena i dolara: uloga razlike u kamatnim stopama i promjena u monetarnoj politici
Carry trade predstavlja jednu od mnogobrojnih investicionih strategija: investitor pozajmljuje u valuti sa relativno niskom kamatnom stopom i ta sredstva ulaže u finansijsku aktivu koja donosi viši prinos. Japan, japanski jen, je tokom posljednjih skoro 40 godina, sa manjim prekidima, predstavljao idealan osnov za ovu strategiju; Banka Japana (BOJ) je mnogo duže od drugih velikih centralnih banaka održavala referentnu kamatnu stopu na veoma niskom, a jedno vrijeme i negativnom nivou.
Prinosi na američke obveznice: između Ministarstva finansija, tržišta i Feda
Na američkom finansijskom tržištu je ponovo tokom posljednjih dana na površinu isplivalo staro rivalstvo između države, koja intervencijama nastoji da usmjerava tržišta, i tržišta, koje se vodi prema finansijskim interesima i informacijama kojima ga razne, kredibilne strane hrane.
Zašto se obveznice MKD Pro Fin rasprodaju u prvoj minuti?
Izgleda nestvarno, ali i na tržištu sa izuzetno niskim prometom, poput Banjalučke berze (BLSE), postoje, mimo entitetskih obveznica i trezorskih zapisa, i drugi finansijski instrumenti za kojima vlada snažna tražnja. Oni potvrđuju ulogu berze u finansijskom sistemu i ne dozvoljavaju da nelikvidnost potpuno preplavi tržište.
Digitalni novac, kreditno posredovanje i zamka likvidnosti – Kineski odgovor
Prema metodologiji Banke za međunarodna poravnanja (BIS), CBDC (Central Bank Digital Currency) je digitalni novac koji predstavlja direktnu obavezu centralne banke, uz jedno bitno razlikovanje: CBDC na veliko (wholesale CBDC) namenjen je prvenstveno bankama i drugim finansijskim institucijama, dok je CBDC na malo (retail CBDC) namenjen građanima i preduzećima – nebankarskom sektoru.
Digitalni evro – Digitalna gotovina Eurosistema
Digitalni evro je projekat Eurosistema (Evropska centralna banka i nacionalne centralne banke zemalja evrozone) kojim bi građanima i preduzećima, odnosno nebankarskom sektoru, bilo omogućeno da drže novac centralne banke u digitalnom obliku, a ne, kao što je sada slučaj, prvenstveno u obliku fizičke gotovine.
Kako NBS utiče na inflaciju? – Referentna kamatna stopa i prenos monetarne politike
Efikasnost Narodne banke Srbije (NBS) u postizanju ciljane inflacije zavisi od efikasne upotrebe instrumenata koji su joj na raspolaganju. Koji je glavni instrument kojim NBS utiče na inflaciju i, uopšte, na ekonomska kretanja u Srbiji?
Monetarna multiplikacija u Srbiji – Proizvodnja novca
Monetarna multiplikacija, ili u prevodu sa stručnog, ekonomskog jezika umnožavanje novca, pojednostavljen je prikaz procesa proizvodnje novca u bankarskom sistemu.
Kako pravi model poslovnog informisanje podiže tržište akcija – Korporativna kultura, profesionalna svijest i promjena tržišne percepcije
Mnogo toga akcionarska društva u Bosni i Hercegovini kojima je stalo da cijena akcije pokazuje pravu vrijednost kompanije, među kojima je i Mtel a.d. Banjaluka, mogu učiniti kako bi povećala tražnju za svojim akcijama.