Imati prave informacije u pravo vreme, u trenucima kada tržište naglo menja smer, na finansijskom tržištu vrlo često označava razliku između neočekivanog gubitka i velikog dobitka.
Category: Bonds/Obveznice
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine – Hladno kao špricer
Kad je devizni kurs fiksan i kada se ne očekuje da će on ikada biti doveden u pitanje, između javnog duga emitovanog u stranoj i onoga u domaćoj valuti ne postoji nikakva razlika?
Posljedice primirja u zalivskom ratu na svjetska finansijska i robna tržišta – Otvaranje Hormuza
Danas, 8. april 2026. godine, dok Sjedinjene Američke Države spavaju (po istočnom američkom vremenu, ET – Eastern Time), a Iran slavi navodni geopolitički dobitak, pravo na kontrolu prolaza kroz Hormuški moreuz (što je američki predsjednik odmah po proglašenju dvonedjeljnog primirja osporio), jedan je prelijep proljetni dan za shvatanje načina na koji svjetska finansijska i robna tržišta funkcionišu.
Ekonomske posledice američkih teritorijalnih pretenzija prema Grenlandu – Sell America?
Priča o slabljenju američkog dolara je u drugoj polovini januara, kada su najavljene nove američke carine, ukoliko se pitanje Grenlanda ne reši u skladu sa zahtevima američke administracije, dobila potpuno novu ekonomsku dimenziju, koju pojedini mediji dodatno dramatizuju.
Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?
Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.
Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame
Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.
Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope
Već duže od 10 godina Republika Srpska emituje obveznice koje može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.
Istorijska promjena u njemačkoj ekonomiji – Odbremzavanje javnog duga
Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je prinos na destogodišnje obveznice – promjene ovih prinosa se nipošto ne smiju tumačiti linearno, niti se zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.
Tržište obveznica u eurozoni – Normalna kriva prinosa
Finansijska tržišta na području bivše Jugoslavije se klasifikuju kao tržišta u nastajanju (emerging markets) i zato je njihova sposobnost dijagnoze ekonomskog stanja i prognoziranja kretanja ekonomije vrlo niska, ali razvijena finansijska tržišta itekako daju informaciju o stanju u kojem se nalazi ekonomija i očekivanjima u pogledu ekonomskog rasta.
Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti
Najveći dio prometa sa obveznicama Srpske se odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama nakon što primarna emisija prođe.
Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci
Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na šest mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana.
Prinosi na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Rizična struktura prinosa
U posljednje vrijeme sve češće se upoređuje zarada od različitih vrsta imovine (aktive) i ističu se zahtijevi da se usklade prinosi na aktivu sa rizicima ulaganja.
Struktura obrtnih sredstava Mtela a.d.Banjaluka – Sa pogledom usmjerenim prema nebu
Vanredni događaji izazivaju velike promjene u strukturi imovine ili obaveza firme ili u cijelom bilansu stanja i bilansu uspjeha.
Dugoročno zaduženje Republike Srpske u 2024.godini – Istovremeno i dobar i loš
Republika Srpska je u budžetu za 2024. planirala potpuno drugačiji način dugoročnog zaduživanja u poređenju sa 2023.godinom.
Sumnja u obveznice Republike Srpske – 12 kupaca?
Prije nekoliko dana, 6.septembra, Republika Srpska je izvršila uspješnu emisiju petogodišnjih obveznica u ukupnoj vrijednosti od 130 miliona KM i po kamatnoj stopi od 6%.
Kamatna stopa na javni dug bosanskih entiteta – Srpski “izum” ničim izazvan
20.juna je u senci emisije obveznica Republike Srpske od 210 miliona KM izvršena i emisija obveznica Federacije Bosne i Hercegovine takođe na pet godina.
Prva emisija obveznica Republike Srpske nakon završetka teniskog turnira Srpska Open 2023 – Široka i uska ruka
Prvi put poslije završetka teniskog turnira Srpska Open (23.april 2023) Republika Srpska je emitovala obveznice 3.maja 2023. godine, 10 dana poslije.
Kriva prinosa u Njemačkoj – Deset minus dva
Pesimizam njemačkih potrošača i umjereni optimizam njemačkih kapitalista analizirali smo u više navrata u prethodnim objavama, ukazujući na klasnu borbu u Njemačkoj uprkos niskoj stopi nezaposlenosti.
Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%
Drugog aprila objavljeni su rezultati izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a mnogi su u ovome izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.
56. emisija obveznica Republike Srpske – Frankfurt u Banjaluci
Zbog vrlo ambicioznog budžeta za 2023.godinu, kojim je predviđeno zaduživanje Srpske u iznosu od oko jedne milijarde KM, 56.emisija obveznica Srpske izvršena 28.marta je bila predmet pojačane pažnje investitora i banaka u Srpskoj.