Održivost budžeta Republike Srpske – Jesen sa osmjehom rebalansa?

Planiranje budžeta je jedan od najsloženijih poslova ekonomske struke i kao svako drugo planiranje zasniva se na velikom broju pretpostavki o budućim ekonomskim kretanjima.

Čitaj dalje

Finansiranje budžeta Republike Srpske u 2023. godini – Odstupljeno od budžeta?

Najvažnija ekonomska politika, posebno u zemlji poput Bosne, čija centralna banka ne može davati kredite, je  fiskalna, ili uže posmatrano, poreska politika.

Čitaj dalje

Držanje novca u bankama – Radiše i štediše

Svaki ekonomski  sistem, svaka vlada, svaka banka i svaka privreda želi da što više novca bude na računima u bankama.

Čitaj dalje

Prva emisija obveznica Republike Srpske nakon završetka teniskog turnira Srpska Open 2023 – Široka i uska ruka

Prvi put poslije završetka teniskog turnira Srpska Open (23.april 2023) Republika Srpska je emitovala obveznice 3.maja 2023. godine, 10 dana poslije.

Čitaj dalje

Tržište rada u Nemačkoj – Novi oblik raspodele

U jednom od prethodnih tekstova ukazali smo na veliko nezadovoljstvo nemačkih potrošača sa njihovim trenutnim i očekivanim ekonomskim statusom i predvideli, ili društvene antagonizme, ili promenu nemačke državne i ekonomske politike.

Čitaj dalje

Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?

Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB),  ili popularno rečeno štampanja novca,  započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.

Čitaj dalje

Posledice Bregzita – O medu i mleku

U junu 2016.  Velika Britanija je na referendumu  tesnom većinom odlučila da izađe iz Evropske Unije.

Čitaj dalje

Tržište akcija u Republici Srpskoj – Stepen inkluzivnosti

Trgovina akcijama na Banjalučkoj berzi postoji, ali je vrlo niska i odvija se pretežno sa akcijama preduzeća koje se bave proizvodnjom i prometom električne energije i sa akcijama onih preduzeća koja isplaćuju visoku i urednu dividendu (npr. Mtel a.d. Banjaluka).

Čitaj dalje

Svjetski novčani poredak – Petrodolar

Nakon Drugog  svjetskog  rata  američki i saudijski vladari su se dogovorili da se cijena nafte obračunava u  američkim dolarima i tim dogovorom je, uz fiksiranje  odnosa cijene zlata u dolarima, kreiran  svjetski novčani poredak baziran na dolaru.

Čitaj dalje

Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?

Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim  stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbija – Korpa

U istorijskim čitankama stoji da je  Sretenjski ustav  iz 1835. godine bio do te mjere  originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba  (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od  Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno  i učinjeno.

Čitaj dalje

Indeks proizvođačkih cijena u stanogradnji Republike Srpske – Eustahije Brzić

Vrlo je zanimljivo i istovremeno krajnje čudno do koje mjere su i javnost i ekonomisti spremni da ignorišu osnovne proizvode statističkih ustanova država u kojima žive i djeluju.

Čitaj dalje

Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen

Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih  preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.

Čitaj dalje

Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok

Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija  koji  iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.

Čitaj dalje

Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike

Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.

Čitaj dalje

Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda

Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.

Čitaj dalje

Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik

Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.

Čitaj dalje

Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano

Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.

Čitaj dalje

Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu

Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.

Čitaj dalje

Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?

FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara,  ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je  predstavljan kao izgovor, da to ne čini.

Čitaj dalje

Nastavak sage o Sber banci – Niko nas o tome obavijestio nije

Redova ispred Sber banaka na koje su štediše i ostali deponenti “navalili” zbog  sankcija uvedenih Rusiji u vezi sa ratom u Ukrajini više nema što bi trebao biti znak da je bankarska panika prošla i da su se  banke u BiH vratile uobičajenom načinu funkcionisanja?

Čitaj dalje

Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić

Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.

Čitaj dalje

Nejednaka raspodjela imovine kao uzrok rata u Ukrajini – S druge strane jastuka

Sve ključne države, koje su implicitno ili eksplicitno učesnice rata u Ukrajini imaju ekonomske sisteme koji su po jednoj jedinstvenoj karakteristici izuzetno slični.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja

Razlika u fiskalnoj  poziciji  entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije  dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

Čitaj dalje

Uticaj rata u Ukrajini na svjetske berze – Crvenozeleni dan D

Kako objasniti da su 30.marta berzanski indeksi akcija na Moskovskoj berzi, rublja i cijene svih najvažnijih roba porasli (u odnosu na 29.mart), a da su sa druge strane vodeći indeksi akcija u EU,  SAD i ostalim zemljama G7 bili u padu?

Čitaj dalje

Kako Ruska Federacija koristi zamrznute devizne rezerve – Morgen i Potkošulja

Cijeli svijet zna da su devizne rezerve Centralne banke Rusije (CBR) u EU, SAD i većini zemalja Komonvelta zamrznute, ali cijeli svijet baš i ne zna sve detalje ove imovinske blokade.

Čitaj dalje

Politika isplate dividende – Jedan fening mjenja sve

U jednoj od prethodnih objava smo u svrhu razvoja tržišta akcija na Banjalučkoj berzi označili nekoliko referentnih cijena akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje (HETR-a), a sada ćemo tim cijenama dati novi, ekonomski, smisao.

Čitaj dalje

Kamatna stopa Centralne banke Turske – Kriza pravoslavlja

Monetarna politika koju vodi Centralna banka Turske (CBT) je godinama bila zasnovana na jednom vrlo jednostavnom i opštepoznatom  pravilu, koje primjenjuju mnoge svjetske banke.

Čitaj dalje

Ekonomski rast u eurozoni i Turskoj – Čista ko suza

Velika tema u posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i tokom cijele prošle godine su bili krajnje neobični ekonomski procesi u Turskoj.

Čitaj dalje

Sarajevska berza i Banjalučka berza – 40 naprema 0

Bez obzira na izrazitu nerazvijenost finansijskog tržišta u BiH berzanski indeksi su koristan pokazatelj ekonomskih tendencija iz kojih se mogu izvući korisni zaključci.

Čitaj dalje

Kvar u američkoj ekonomiji – September 11

Opšte je mišljenje da su  Federalne  rezerve  počele sa monetarnom ekspanzijom/štampanjem novca u martu 2020.godine, nakon izbijanja pandemije, a da je do tada sve bilo  u redu sa američkom ekonomijom.

Čitaj dalje

Prognoza rasta realnog BDP-a BiH u 2021. – MMF rekao svega 2,8%?

MMF je oktobru ove godine prezentovao prognozu rasta svjetske i svih nacionalnih ekonomija.

Čitaj dalje

Платни промет у банкама Српске – У слободном паду

Република Српска има Јединствен систем за мултилатералне компензације и цесије.

Читај даље

Међубанкарски унутрашњи безготовински платни промет – Српска шапатом паде ?

У Републици Српској је из некога разлога прије пар година владала права јавна манија у вези поређења њене економије са економијом Федерације Босне и Херцеговине.

Читај даље

Državna potrošnja tokom pandemije – Majka ili maćeha

Početkom jula Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o upotrebi BDP-a za prvi kvartal 2021.god.

Čitaj dalje

Економска политика Србије – За и против Александра Вучића

У традицији српског друштва је увијек било да се опредјељује за или против човјека који је на челу друштва, а не за и против економске политике која се водила или која се још увијек води, у његовом мандату.

Читај даље

Vjerovatnoća bankrota Bosne i Hercegovine – Zlatna medalja

Tokom proljeća 2014. god. BiH je kao i mnoge druge zemlje bila izložena elementarnim nepogodama u obliku poplava.

Čitaj dalje

Домаћа валута у Црној Гори – Дајмо светиње

У животу сваког друштва постоје времена кад је пажња свих његових чланова усмјерена на само једну друштвену појаву, која се у задатом времену и простору доживљава као судбоносно питање за даљи развој, па и опстанак, тога друштва.

Читај даље

Каматна стопа на јавни дуг – Истекао гарантни период?

Цијелу протеклу годину, од момента избијања пандемије, све централне банке на свијету покушавају смањити каматну стопу по којој се задужују њихове државе.

Читај даље

Јавни дуг велесила – Запад на истоку?

За балканске земље Запад је у економском смислу увијек био управо тамо гдје је показивала бусола – на западу.

Читај даље

Gašenje požara

Grupa bosanskih  ekonomista je povodom planiranog/željenog zaduženja BiH kod MMF-a (oko 1,5 milijardi KM) uputila javno pismo MMF-u u kojem izražava zabrinutost zbog nastavka rasta javnog duga i u kojem poziva da se javno saopšti u koje konkretne projekte će se investirati posuđeni novac.

Čitaj dalje

Prognoza budžetskog salda i ekonomski suverenitet

Budžetski saldo/stanje, ili budžetski bilans na nivou BiH planira i prognozira Fiskalno vijeće BiH i, a  za svaku zemlju, pa i za BiH, prognozu pravi i MMF jer on posuđuje novac državama i bitno mu je da li će dužnici posuđeni novac moći vratiti.

Čitaj dalje

До посљедњег даха

Све до половине 2014.г. економска политика земаља зоне евра које су запале у дужничку кризу (ПИГС земље) се претежно заснивала на смањењу јавне потрошње  и подстицању приватне потрошње (кроз ниске каматне стопе на кредите тј. кроз јефтин новац).

Читај даље

Poncijeva piramidalna šema

Poncijeva piramidalna šema ili jednostavno Piramidalna šema (engl. Pyramid scheme) je neodrživi poslovni model koji uključuje zaradu novca prvenstveno zbog uključivanja drugih ljudi u šemu, obično bez ikakvog prodanog proizvoda ili izvršenja bilo kakve usluge.

Читај даље

Како упокојити вампира

Дуго времена економска  политика у свим европским земљама у  развоју (или транзиционим економијама) је вођена на принципима тзв. Вашингтонског концензуса (ВК) који се сводио на три  кључне  ријеч; стабилизуј-приватизуј-либерализуј.

Читај даље

Ко од шале

У задње три деценије из године у годину, из мјесеца у мјесец, се понављала једна порука економске политике формулисанa као „слобода кретања људи, робе и новца“

Тa економска максима је уздигнута на ниво саме суштине босанскохерцеговачке економске политике, а то је и главни принцип либералног капитализма, који не би требао да познаје државне границе.

Читај даље

Српски квази новац у необраном грожђу

Од 2011.г. Република Српска емитује директно обвезнице  и трезорске записе на Бањалучкој берзи (БЛСЕ), раније су на БЛСЕ уврштене емисије везане за ратни период (1992.г-1995.г.), а најкасније  од  2009.г.  Република Српска има свој новац.

Ради се о квази новцу или о такозваном новцу,  јер он тада није имао,  а нема ни сада, све функције које новац мора  имати,  да би по економској теорији могао бити проглашен за новац у пуном смислу те ријечи.

Читај даље

Повратак српске монетарне политике са Сјеверног пола

Босанскохерцеговачка јавност зна да се Србија исто као и Босна и Херцеговина због пада јавних  прихода, раста јавних расхода  и смањења економске активности морала задужити код страних повјерилаца.

Међутим, наша јавност не зна да је Народна банка Србије по први пут у својој новијој монетарној историји одлучила да, за српску економију у великом обиму, кредитира  српске банке, али и српску државу.

Читај даље

99,9999999999%

У комплетном бх јавном мнјењу, као и  “скоро” потпуно у нашој економској и банкарској струци, већ 20 година влада категоричан, недвосмислен и тврдоглав став  да Централна банака Босне и Херцеговине (ЦББиХ) не води монетарну политику.

Апсолутно негирање улоге ЦББиХ у нашем економском систему и нашој економској политици иде чак и дотле да се она у стручним кулоарима  погрдно назива “обичном мјењачницом”, јер не може давати кредите бх правним лицима, а главни јој је посао да размијењује/мијења конвертибилну марку за евро!?

Читај даље

Јаре, али не и паре

Српска је 14.априла ове године емитовала петогодишње обвезнице.  Продала је испод 50% обвезница које је нудила, а каматна стопа је порасла на 3% (са 2%).

Дио тржишта и јавности сматра да банке не желе више да кредитирају Српску!?

Да ли је Српска могла добити више од 50% кредита који је тражила и да ли је каматна  стопа од 3% висока, ниска или можда потаман?

Читај даље

Negativna kamatna stopa

U jednom od prethodnih postova sam obećao da ću ponuditi svoje objašnjenje negativnih kamatnih stopa na javni dug FBiH, tj. da ću „pokušati“ objasniti zašto FBiH zarađuje kada joj druga lica (pravna ili fizička) pozajmljuju novac.

Čitaj dalje

O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini

Objavljeno u časopisu Računovodstvo i poslovne finansije, Sarajevo.

Jović, Dragan. 2014. „O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini”. Računovodstvo i poslovne finansije, br. 7/14: 70-76.

Sažetak

U odnosu na odabrane zemlje, ali i u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republika Srpska ima najvišu zateznu kamatnu stopu. Razlozi za njeno smanjenje su mnogostruki, a mi smo izdvojili njih ukupno devet. Čitaj dalje