Stanje njemačke ekonomije – Bezrazložan strah

Ekonomska statistika je zainteresovana za mnoge podatke, a tri su ključna:  stopa rasta realnog BDP, nezaposlenost i inflacija.

Čitaj dalje

Zaboravljeni alat monetarne politike Narodne banke Srbije – Ponuda “ljubavi”

Sa dolaskom inflacije, koja je u Srbiji početkom januara ponovo vrlo visoka (15,8%), u modi je ponovo  jedan,  uslovno rečeno, zaboravljeni alat monetarne politike.

Čitaj dalje

Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji – Moglo je biti i gore?

Evropska unija je sa izuzetkom Mađarske i  uz povremeno i privremeno, djelimično i nedosljedno, iskakanje Hrvatske (preciznije njenog predsjednika države) postigla jedinstvo u svom stavu prema ratu između Ukrajine i Rusije i odabrala stranu na kojoj se nalaze i  Sjedinjene Američke Države.

Čitaj dalje

Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat

To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.

Čitaj dalje

Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu

Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama  u kojima je  uslužni  sektor najrazvijeniji.

Čitaj dalje

Inflacija u Bosni – Glava šećera

Cijeli javni prostor, domaći i strani, je preplavljen informacijama o strašnoj inflaciji, koja dolazi ili koja je, što je još gore već tu negdje.

Čitaj dalje

Cijena nafte – Crveno slovo

Cijena barela nafte već mjesecima raste, pa se ogromnog pada cijene ovoga energenta sa početka prošle godine malo ko sjeća iako se radilo o krajnje rjetkom događaju.

Čitaj dalje

Nova monetarna strategija Evropske centralne banke – Promjena pravila igre

18 godina cilj monetarne politike ECB je bila stopa inflacije definisana kao “blizu, ali ispod 2%”, a 8.jula 2021.god. ECB je saopštila da mjenja svoju monetarnu strategiju i okviru nje cilj monetarne politike.

Čitaj dalje

Експанзивна фискална политика Републике Српске – Идемо даље

На  19. сједници Народне скупштине  Републике Српске (25.5.2021.г.) нико  од народних посланика нити било ко из редова стручне јавности није начињене измјене у фискалном законодавству назвао правим, оргиналним и стручним именом.

Читај даље

WEO Update: Neravnomjeran oporavak svjetske ekonomije (I)

U iščekivanju aprilskog MMF-ovog viđenja svjetske ekonomije i prognoze daljih kretanja (WEO – Svjetski ekonomski izgledi ), posmatrajmo malo najskoriji, januarski Update WEO (1).

Čitaj dalje

Пензиони резервни фонд Републике Српске – Фокус на сигуран и стабилан принос (2)

У складу са Законом о ПРЕФ-у, годишња нето добит може се исплатити оснивачу искључиво за финансирање текућих пензија корисника, под условом да износ исплаћене нето добити не буде већи од 50 одсто вриједности дивиденди које је ПРЕФ примио у новцу и 50 одсто прихода од камата које је остварио ПРЕФ.

Читај даље

Тржиште некретнина – Балтички тигрови од марципана

Тржиште некретнина, као и свако друго тржиште,  реагује на промјене у кретању економије.

Читај даље

Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam

U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.

Čitaj dalje

ECB i FED – (Ne)normalni monetarni balon

Baloni na finansijskom tržištu (ogroman rast cijena akcija, cijena obveznica) su na nacionalnom nivou vrlo često posljedica izuzetne kreditne aktivnosti domaćih centralnih banaka, dok sa druge strane vodeće svjetske centralne banke, poput centralne banke SAD-a (Federalne rezerve/FED) i Evropske centralne banke/ECB zahvaljujući masovnom obimu kreditiranja stvaraju balone na svjetskim finansijskim tržištima.

Čitaj dalje

Krediti privatnim preduzećima – U leru?

U tržišnim privredama preovladava uvjerenje da su firme u privatnom vlasništvu  glavni  motori privrednog  rasta i razvoja, makar u  ekonomskom sistemu postojao i značajan dio firmi u državnoj svojini.

Čitaj dalje

Рецесија

 У априлу 2020.г., мјесец и по дана након почетка пандемије, објављено је да је италијанска економија у рецесији.

Читај даље

Kako prebroditi krizu- učimo od najboljih II

Nastavak  prethodne objave

Pretpostavite da će ne samo vas lično, nego i način na koji vaša organizacija rješava krizu,  mediji prikazivati u najgorem mogućem svjetlu.

Čitaj dalje

За 180 степени

У већини привредних система током економске кризе све економске варијабле се налазе  у слободном паду,  осим јавног дуга.

Читај даље

Емоционална интелигенција

Нашa статистика не прати по узору на земље Западне Европе осјећања или сентименте које грађани и привреда гаје према будућим економским кретањима.

Ако би се покушали  приближити овој врсти статистике која мјери очекивања о будућим економским кретањима први корак би требао бити мјерење осјећања или мишљења  тржишних актера о садашњим економским кретањима. 

Читај даље

Sloboda izbora

Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje

Upozorenje sa bauštele

Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje

Kreditni semafor

Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.

Čitaj dalje

Recesija ante portas?

Mi u Bosni i Hercegovini nemamo razvijenu naviku da imenujemo ekonomske periode kroz koje naša ekonomija prolazi, a ako to i činimo onda ih vremenski ne ograničavamo, ili ih do krajnjih granica uopštavamo. Dalje od pojmova finansijska kriza ili globalna ekonomsko-finansijska kriza, za period od 2007.g. tj. 2008.g., bh ekonomska struka još uvijek otišla nije.  Iako smo  već  prilično poodmakli u izgradnji kapitalističkog sistema društveno-ekonomskih odnosa još uvijek nismo usvojili rječnik  karakterističan za kretanje kapitalističke privrede u ciklusima koji su naliki na sinusoidi. Pojam recesija se vrlo stidljivo pominje kao da nikada recesija Bosnu ni pohodila nije. Čitaj dalje

En pi el, ili “brigo moja pređi na drugoga”

Samo kritikovati, a ne predlagati, je  loše. Kritikovati i predlagati je  u  principu dobro,  ali samo ako su kritika i prijedlozi argumentovani.  Spoj kritike i prijedloga može uticati na dio javnog mnjenja, ali u nedostatku stručne argumentacije njih dvoje mogu tok društvene svijesti pogrešno usmjeriti. Čitaj dalje

Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka

Koje ekonomske informacije  iz svijetske ekonomije će  biti  predstavljene javnom mnjenju  jedne  zemlje  pretežno zavisi  od geografskog  položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz  BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani  investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike.  Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je  zapravo amerikocentričnost, jer  je u velikom dijelu  Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom…  seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje

Bonum omen

Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje

Javni dug i suvereni kreditni rejting SAD

Ocjenjivanje kreditnog rejtinga je visoko koncentrisana industrija. Tri vodeće rejting agencije: (Standard & Poor’s; Moody’s i Fitch Ratings) imaju globalno tržišno učešće oko 95% u aktuelnim uslovima[1]. Kada god se pojavi neka finansijska kriza, ove agencije intenziviraju svoje aktivnosti, što najčešće ne doprinosi smirivanju krize. Čitaj dalje

Sjećanje na Braću Liman

Od 2008. godine bankarska zajednica i ekonomisti se svakog septembra prisjećaju  bankrota investicione banke Lehman Brothers (LB),  bankrota koji je  bio uvod u globalnu finansijsku krizu. LB je bila  američka banka, a njeni osnivači bijahu starinom iz Bavarske. Čitaj dalje

Banke i privreda

BH monetarna statistika, koja slijedi  sistem izvještavanja MMF-a, prepoznaje 12 vrsta kredita.  Čitaj dalje

Enigma inflacije

Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju.  Čitaj dalje

Loši krediti u bankarskom sektoru

Jedan od vodećih indikatora preformansi/zdravlja bankarskog sektora su loši krediti. U bankarskoj stručnoj terminologiji oni se skraćeno nazivaju NPL (eng. nonperforming loan) i najčešće se izražavaju kao udio/procenat ukupnih (bruto) kredita.  Čitaj dalje

Bad loans in banking sector

One of the leading indicators of the performance/health of the banking sector are bad loans. Read more