Ekonomska statistika je zainteresovana za mnoge podatke, a tri su ključna: stopa rasta realnog BDP, nezaposlenost i inflacija.
Category: Economic cycle/Ciklično ekonomsko kretanje
Zaboravljeni alat monetarne politike Narodne banke Srbije – Ponuda “ljubavi”
Sa dolaskom inflacije, koja je u Srbiji početkom januara ponovo vrlo visoka (15,8%), u modi je ponovo jedan, uslovno rečeno, zaboravljeni alat monetarne politike.
Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji – Moglo je biti i gore?
Evropska unija je sa izuzetkom Mađarske i uz povremeno i privremeno, djelimično i nedosljedno, iskakanje Hrvatske (preciznije njenog predsjednika države) postigla jedinstvo u svom stavu prema ratu između Ukrajine i Rusije i odabrala stranu na kojoj se nalaze i Sjedinjene Američke Države.
Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat
To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.
Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu
Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama u kojima je uslužni sektor najrazvijeniji.
Inflacija u Bosni – Glava šećera
Cijeli javni prostor, domaći i strani, je preplavljen informacijama o strašnoj inflaciji, koja dolazi ili koja je, što je još gore već tu negdje.
Cijena nafte – Crveno slovo
Cijena barela nafte već mjesecima raste, pa se ogromnog pada cijene ovoga energenta sa početka prošle godine malo ko sjeća iako se radilo o krajnje rjetkom događaju.
Nova monetarna strategija Evropske centralne banke – Promjena pravila igre
18 godina cilj monetarne politike ECB je bila stopa inflacije definisana kao “blizu, ali ispod 2%”, a 8.jula 2021.god. ECB je saopštila da mjenja svoju monetarnu strategiju i okviru nje cilj monetarne politike.
Експанзивна фискална политика Републике Српске – Идемо даље
На 19. сједници Народне скупштине Републике Српске (25.5.2021.г.) нико од народних посланика нити било ко из редова стручне јавности није начињене измјене у фискалном законодавству назвао правим, оргиналним и стручним именом.
WEO Update: Neravnomjeran oporavak svjetske ekonomije (I)
U iščekivanju aprilskog MMF-ovog viđenja svjetske ekonomije i prognoze daljih kretanja (WEO – Svjetski ekonomski izgledi ), posmatrajmo malo najskoriji, januarski Update WEO (1).
Пензиони резервни фонд Републике Српске – Фокус на сигуран и стабилан принос (2)
У складу са Законом о ПРЕФ-у, годишња нето добит може се исплатити оснивачу искључиво за финансирање текућих пензија корисника, под условом да износ исплаћене нето добити не буде већи од 50 одсто вриједности дивиденди које је ПРЕФ примио у новцу и 50 одсто прихода од камата које је остварио ПРЕФ.
Cijene nekretnina u BiH – Nema povlačenja
Bosanska statistika prati kretanje cijena stanova i publikuje vrlo detaljne i korisne statistike sa tržišta nekretnina, među kojima je i statistika prodatih novih stanova.
Cijene nekretnina – Ovaj put je drugačije?
Na početku pandemije sve nacionalne ekonomije su pogođene dvostrukim ekonomskim šokom, a takvo stanje, sa prekidima, traje već godinu dana.
Тржиште некретнина – Балтички тигрови од марципана
Тржиште некретнина, као и свако друго тржиште, реагује на промјене у кретању економије.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam
U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.
ECB i FED – (Ne)normalni monetarni balon
Baloni na finansijskom tržištu (ogroman rast cijena akcija, cijena obveznica) su na nacionalnom nivou vrlo često posljedica izuzetne kreditne aktivnosti domaćih centralnih banaka, dok sa druge strane vodeće svjetske centralne banke, poput centralne banke SAD-a (Federalne rezerve/FED) i Evropske centralne banke/ECB zahvaljujući masovnom obimu kreditiranja stvaraju balone na svjetskim finansijskim tržištima.
Krediti privatnim preduzećima – U leru?
U tržišnim privredama preovladava uvjerenje da su firme u privatnom vlasništvu glavni motori privrednog rasta i razvoja, makar u ekonomskom sistemu postojao i značajan dio firmi u državnoj svojini.
Рецесија
У априлу 2020.г., мјесец и по дана након почетка пандемије, објављено је да је италијанска економија у рецесији.
Privreda i berze
Tekuća i očekivana privredna kretanja bi se, u većoj ili manjoj mjeri, trebalа ogledati u kretanju berzanskih indeksa.
Kako prebroditi krizu- učimo od najboljih II
Pretpostavite da će ne samo vas lično, nego i način na koji vaša organizacija rješava krizu, mediji prikazivati u najgorem mogućem svjetlu.
За 180 степени
У већини привредних система током економске кризе све економске варијабле се налазе у слободном паду, осим јавног дуга.
Емоционална интелигенција
Нашa статистика не прати по узору на земље Западне Европе осјећања или сентименте које грађани и привреда гаје према будућим економским кретањима.
Ако би се покушали приближити овој врсти статистике која мјери очекивања о будућим економским кретањима први корак би требао бити мјерење осјећања или мишљења тржишних актера о садашњим економским кретањима.
Sloboda izbora
Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje
Upozorenje sa bauštele
Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje
Kreditni semafor
Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.
Recesija ante portas?
Mi u Bosni i Hercegovini nemamo razvijenu naviku da imenujemo ekonomske periode kroz koje naša ekonomija prolazi, a ako to i činimo onda ih vremenski ne ograničavamo, ili ih do krajnjih granica uopštavamo. Dalje od pojmova finansijska kriza ili globalna ekonomsko-finansijska kriza, za period od 2007.g. tj. 2008.g., bh ekonomska struka još uvijek otišla nije. Iako smo već prilično poodmakli u izgradnji kapitalističkog sistema društveno-ekonomskih odnosa još uvijek nismo usvojili rječnik karakterističan za kretanje kapitalističke privrede u ciklusima koji su naliki na sinusoidi. Pojam recesija se vrlo stidljivo pominje kao da nikada recesija Bosnu ni pohodila nije. Čitaj dalje
En pi el, ili “brigo moja pređi na drugoga”
Samo kritikovati, a ne predlagati, je loše. Kritikovati i predlagati je u principu dobro, ali samo ako su kritika i prijedlozi argumentovani. Spoj kritike i prijedloga može uticati na dio javnog mnjenja, ali u nedostatku stručne argumentacije njih dvoje mogu tok društvene svijesti pogrešno usmjeriti. Čitaj dalje
Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka
Koje ekonomske informacije iz svijetske ekonomije će biti predstavljene javnom mnjenju jedne zemlje pretežno zavisi od geografskog položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike. Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je zapravo amerikocentričnost, jer je u velikom dijelu Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom… seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje
Bonum omen
Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje
Javni dug i suvereni kreditni rejting SAD
Ocjenjivanje kreditnog rejtinga je visoko koncentrisana industrija. Tri vodeće rejting agencije: (Standard & Poor’s; Moody’s i Fitch Ratings) imaju globalno tržišno učešće oko 95% u aktuelnim uslovima[1]. Kada god se pojavi neka finansijska kriza, ove agencije intenziviraju svoje aktivnosti, što najčešće ne doprinosi smirivanju krize. Čitaj dalje
Sjećanje na Braću Liman
Od 2008. godine bankarska zajednica i ekonomisti se svakog septembra prisjećaju bankrota investicione banke Lehman Brothers (LB), bankrota koji je bio uvod u globalnu finansijsku krizu. LB je bila američka banka, a njeni osnivači bijahu starinom iz Bavarske. Čitaj dalje
Banke i privreda
BH monetarna statistika, koja slijedi sistem izvještavanja MMF-a, prepoznaje 12 vrsta kredita. Čitaj dalje
Enigma inflacije
Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju. Čitaj dalje
Loši krediti u bankarskom sektoru
Jedan od vodećih indikatora preformansi/zdravlja bankarskog sektora su loši krediti. U bankarskoj stručnoj terminologiji oni se skraćeno nazivaju NPL (eng. nonperforming loan) i najčešće se izražavaju kao udio/procenat ukupnih (bruto) kredita. Čitaj dalje
Bad loans in banking sector
One of the leading indicators of the performance/health of the banking sector are bad loans. Read more