Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%

Drugog aprila objavljeni  su rezultati  izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a  mnogi su u ovome  izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.

Čitaj dalje

Devizni kurs albanske valute – Lek za inflaciju

Odnosi između kupaca i prodavaca  u zemljama koje imaju različita zakonska sredstva plaćanja (novac) uspostavljaju se preko deviznog kursa.

Čitaj dalje

Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore

Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima

Danas je  Republika  Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7  sedam godina po kamatnoj stopi  od 3,5%.

Čitaj dalje

Svjetske berze 50 dana nakon početka rata u Ukrajini – Kada kola krenu nizbrdo

Neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu prognozirali smo da će najveći ekonomski gubitnik  ovoga rata, pored Ukrajine i Rusije naravno, biti Evropa, a da će se dobitnici rata naći na sjevernoameričkom kontinentu.

Čitaj dalje

Eksproprijacija privatnih nekretnina u Berlinu – Njemački “beskućnici”

85%  stanovnika Berlina iznajmljuje svoje stanove.

Čitaj dalje

Експанзивна фискална политика Републике Српске – Идемо даље

На  19. сједници Народне скупштине  Републике Српске (25.5.2021.г.) нико  од народних посланика нити било ко из редова стручне јавности није начињене измјене у фискалном законодавству назвао правим, оргиналним и стручним именом.

Читај даље

Продуктивност у приватном и јавном сектору Републике Српске – 19. сједница

Исправност економских одлука, или мјера економске политике, се може оцјењивати, прије доношења мјере економске политике (екс анте), или након што се у пракси покажу/измјере ефекти усвојених мјера економске политике (екс пост).

Читај даље

Neutron Jack

Pokojni Džek Velč, puno ime John Francis Welch Jr. (19.11.1935 – 1.3.2020. godine), ostaće upamćen kao čovjek koji je prilikom odlaska u penziju 2001. godine od svoje kompanije dobio (do sada) najveću poznatu otpremninu u istoriji: 417 miliona USD.

Čitaj dalje

Повратак у прошлост

Босна и Херцеговина је као економски систем до сада прошла кроз најмање 6 етапа друштвено-економског развоја. 

Читај даље

Bez kiseonika

Кад не би било радничких дознака из иностранства, кредита ММФ-а и осталих ино финансијских установа, улаза страног капитала у БиХ кроз директне и портфолио инвестиције  и кроз давање страних кредита бх банкама и предузећима босанскохерцеговачки спољнотрговински сектор би већ одавно остао без девиза тј. без кисеоника.

Читај даље

Sloboda izbora

Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje

Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”

Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više  godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje

Sedmi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kompletiranje zaštitne mreže”

Nastavak prethodnog posta

Zbog izuzetnog značaja bankarskog sektora, karakteristike bankarskih poslova koji su „tuđi poslovi“ (u pasivi banaka su pretežno pozajmljeni izvori finansiranja(depoziti i štedni ulozi, primjedba  Bife.ba)), izuzetno jake eksterne ekonomije (pozitivan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) i eksterne disekonomije (negativan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) koja je vezana za bankarsko poslovanje, oko bankarskog sektora se formira zaštitna mreža (eng. safety net). Čitaj dalje

Šesti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kreditni rast i kreditni slom, I dio”

Bankarski, indirektni model finansiranja privrede (u metodologiji CBBiH/MMF privreda je označena kao nefinansijska privatna preduzeća), na domaćem tržištu nema takmaca u nebankarskim finansijskim institucijama (osiguravajaća društva, mikrokreditne organizacije) niti u direktnim oblicima finansiranja privrede. Aktiva banaka u BiH je 84% ukupne aktive be-ha finansijskog sektora (XII 2012. godine)[1]. Promet na domaćim berzama, BLSE i SASE, je izuzetno nizak, i u odnosu na tržišnu kapitalizaciju berzi (eng. turnover ratio) iznosi (XII 2013) svega 0,014 i 0,011 respektivno (prometuje se svega 1,4% i 1,1% tržišne kapitalizacije). Čitaj dalje

Uvod u postove o kreditu emisione banke

Tokom januara u Bife-u će biti predstavljen stručni članak “Kredit  emisione banke“. Čitaj dalje

Kako povećati dostupnost stanova mladim ljudima?

Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a, sama, nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Zato je potrebno da država utiče na povećanje izgradnje stanova kroz saradnju sa građevinskim preduzećima ili uključivanje u proces izgradnje stanova u ulozi investitora.
Čitaj dalje

Kapitalizam sa ljudskim likom

Istorija nas uči da je razvoj ljudske civilizacije stalno izložen opasnostima.

U današnje vrijeme te opasnosti su oružja za masovno uništenje, posljedice klimatskih promjena, gomilanje naoružanja, bolesti zavisnosti, duhovno rastrojstvo pojedinca i društva, mržnja… Pored tih, jedna od velikih opasnosti koja po razvoj društva može da ima katastrofalne posljedice je nejednakost.

Upravo je to tema maestralno urađenog djela „Kapital u XXI vijeku“, čiji je autor mladi francuski ekonomista i matematičar Toma Piketi.

Čitaj dalje

Krajnji efekti ruskog odgovora na sankcije

Jedan dio Rusije je prihvatio  sankcije zemalja Zapada kao pojavu koja će biti brzo prevaziđena zahvaljujući ogromnim resursima kojima zemlja raspolaže. Čitaj dalje