Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%

Drugog aprila objavljeni  su rezultati  izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a  mnogi su u ovome  izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima

Danas je  Republika  Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7  sedam godina po kamatnoj stopi  od 3,5%.

Čitaj dalje

Uzroci inflacije – Cijena pomorskog transport (1)

Fokus naše pažnje tokom 2021. godine je primarno bio na očuvanju zdravlja, a krajičkom oka smo zapažali sve veći rast maloprodajnih cijena da bi nas to pogodilo sa jesenjim žetvom pravo u čelo.

Čitaj dalje

Tržište rada – Tri puta mjeri, jednom sjeci

Ako je tržišta rada najbitniji segment u ekonomskom sistemu onda se na osnovu visine stope nezaposlenosti može dati opšta ocijena kvaliteta ekonomske politike.

Čitaj dalje

Višestrane kompenzacije u Republici Srpskoj – Tri puta mjeri, jednom sjeci

U svakoj  tržišnoj  privredi  se formira lanac dužničko-povjerilačkih odnosa koji se obično poništava  plaćanjima u unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu uz  posredovanje banaka.

Čitaj dalje

Proizvodnja nakon prve godine pandemije – Balkanski trio

Krajem maja statistički zavodi Srbije i Hrvatske su objavili prvu procijenu vrijednosti finalnih proizvoda i usluga (bruto domaći proizvod/BDP) koji su proizvedeni tokom prva  tri mjeseca 2021.god., a isto to je učinila i Agencija za statistiku BiH mjesec dana kasnije.

Čitaj dalje

Привредни систем Црне Горе – На једну карту

Узрок кризе црногорског јавног дуга је поред монетарне капитулације и једна карактеристика њеног привредног система, која је стварана упоредо са потпуном еуризацијом економије  и избором евра за законско средство плаћања у земљи.

Читај даље

Продуктивност у приватном и јавном сектору Републике Српске – 19. сједница

Исправност економских одлука, или мјера економске политике, се може оцјењивати, прије доношења мјере економске политике (екс анте), или након што се у пракси покажу/измјере ефекти усвојених мјера економске политике (екс пост).

Читај даље

Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo

Mi koji smo zapamtili vremena kada su se se maloprodajne cijene u lokalnim prodavnicama mijenjale na dnevnom nivou, ne možemo se načuditi kako to da (još uvijek) nema inflacije u eurozoni, niti u SAD, uprkos ultra-ekspanzivnoj monetarnoj politici ECB i FED-a.

Čitaj dalje

Каматна политика Народне банке Србије – Сретни број 13

Народна банка Србије/НБС је, за разлику од Централне банке Босне и Херцеговине/ЦББиХ, законски овлаштена за употребу мноштва инструмената  монетарне политике.

Читај даље

Gašenje požara

Grupa bosanskih  ekonomista je povodom planiranog/željenog zaduženja BiH kod MMF-a (oko 1,5 milijardi KM) uputila javno pismo MMF-u u kojem izražava zabrinutost zbog nastavka rasta javnog duga i u kojem poziva da se javno saopšti u koje konkretne projekte će se investirati posuđeni novac.

Čitaj dalje

За 180 степени

У већини привредних система током економске кризе све економске варијабле се налазе  у слободном паду,  осим јавног дуга.

Читај даље

Neutron Jack

Pokojni Džek Velč, puno ime John Francis Welch Jr. (19.11.1935 – 1.3.2020. godine), ostaće upamćen kao čovjek koji je prilikom odlaska u penziju 2001. godine od svoje kompanije dobio (do sada) najveću poznatu otpremninu u istoriji: 417 miliona USD.

Čitaj dalje

Године које су појели скакавци

У економској науци и економској пракси је одувијек владала заокупљеност економским растом, који је под условом да је све остало једнако, доживљаван као мјера успјешности једног економског система.

Читај даље

Ursula o minimalcu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula Gertrud von der Leyen) je na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, koja je održana 16. septembra 2020. godine u Briselu, govoreći o solidarnosti među evropskim državama u aktuelnim uslovima krize, pokrenula pitanje minimalne mjesečna zarade na nivou Evropske Unije (EU).

Čitaj dalje

Covid19 i njegov uticaj na ekonomsku realnost; Šta smo naučili?

Svaki novi, nepredviđeni događaj daje vrijedne lekcije za preduzeća i menadžere kako da odgovore na izazove poslovanja u takvim uslovima. Tako je i sa pojavom i širenjem, odnosno pandemijom  koronavirusa Covid-19. Na osnovu onoga što se zna o bolesti i njenom uticaju na ekonomiju, već možemo izvući neke generalne zaključke o tome kako bi se takvi događaji trebali tretirati u budućnosti. Čovjek se uči dok je živ.

Čitaj dalje

Kečap

Većina radnika kada je riječ  o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje,  za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu  godinu itd. Čitaj dalje

Tranzicija&Prelaz

Imenica “tranzicija” se rijetko prevodi na srpski jezik, jer se odomaćila. Upotreba stranih ili tuđih riječi je jedna krajnje zanimljiva  odlika vremena u  kojem živimo i  novogovora koji upotrebljavamo. U ekonomiji se pojmom tranzicija označava prelaz iz socijalizma u kapitalizam. Čitaj dalje

Sloboda izbora

Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje

Upozorenje sa bauštele

Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje

Javnost rada javnog sektora

Javni dug je jedna od najznačajnijih  makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda  tekućeg računa i BDP-a (stope rasta  i per capita). Ako država duguje  rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu.  Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug.  Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje

Jedan veličina odgovara svima?

Tokom 2009. godine recesija iz SAD prelazi u Evropi. U toj godini samo dvije evropske zemlje (Poljska i Albanija) nisu imale pad realnog BDP-a, a ja  sam  predložio da  BiH analizira ekonomsku politiku tih  zemalja, jer je ona, što se vidi po rezultatima, bitno drugačija od ekonomskih politika  ostalih zemalja. Čitaj dalje

Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”

Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više  godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje

Četiri godine samoće

Ekonomija je društvena nauka.  Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih  nauka, pa samim tim i od ekonomije.  U medicini su  npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje

Dijamanti su vječni, besmisleni slogan koji je postao marketinški potez XX stoljeća

Kada je južnoafrička De Beers grupa na čelu sa Sesilom Roudsom (Cecile Rhodes), koga je finansirala Rotschild banka, postala vlasnik rudnika čija proizvodnja je krajem XIX stoljeća dostigla 90% svjetske ponude dijamanata, počeli su da diktiraju cijene dijamanata na svjetskom tržištu. Čitaj dalje

BDP analiza: I veličina je važna … (četvrti dio)

Nastavak prethodnog posta …

Poređenje promjene BDP per capita za period 2008-2017 pokazuje da BiH nije uspjela ni na koji način da zatvori gap u smislu nacionalnog dohotka, nego se on čak ozbiljno produbio. Čitaj dalje

BDP analiza: I veličina je važna … (treći dio)

Nastavak prethodnog posta …

Analiza se može dalje dograditi sa uzimanjem u obzir pariteta kupovne moći (PPP), (koji je za neke grupe roba i usluga ima smisla , ali za veliki broj su minorne razlike u cijenama – osnovni prehrambeni proizvodi, automobili, IT oprema itd.). Čitaj dalje

BDP analiza: I veličina je važna … (drugi dio)

Nastavak prethodnog posta …

Međutim, pokazatelji o međugodišnjem rastu vrlo malo govore o veličini ekonomije i njenom relativnom zaostajanju u odnosu na druge ekonomije. Za tu perspektivu je neophodnu uporediti apsolutne veličine (nivoe BDPa), koje odslikavaju različite nivo razvijenosti i upitati se da li postoji proces konvergencije. Čitaj dalje

BDP analiza: I veličina je važna … (prvi dio)

Većina ekonomskih diskusija i komparacija počinje (a previše često završava) sa osvrtom na stope rasta realnog BDP.  Ove stope rasta nesumnjivo daju relativno jednostavan uvid u generalna ekonomska kretanja (i konjunkturu), te mogu poslužiti za ocjenu makroekonomskog učinka i laku, direktnu uporedbu sa drugim ekonomijama. Međutim, često previđamo da je taj uvid vrlo varljiv i površan, a ponekada čak navodi na pogrešne zaključke i proizvodi lažni utisak o (ne)uspješnosti ekonomskih politika. Čitaj Dalje

Uvod u postove o bosanskohercegovačkom bruto domaćem proizvodu

Bruto domaći proizvod je najvažniji makroekonomski agregat. Preko njegove ukupne vrijednosti, stope rasta, vrijednosti po glavi stanovnika se mjeri  uspješnost jednog ekonomskog sistema, u odnosu na ostale ekonomske sisteme.

Članak  će biti objavljen u četiri  dijela, u razmacima od po tri dana. Da bi se ova tema koja je od velikog značaja za našu ekonomiju urezala u pamćenje čitalaca i naše  javnosti svaki dio će sadržavati jedan grafikon  i pripadajući dio teksta.  Za čitaoce koji su nestrpljivi i žele  odmah da pročitaju cijeli članak odmah smo obezbijedili  punu verziju članka.

Javni dug i suvereni kreditni rejting SAD

Ocjenjivanje kreditnog rejtinga je visoko koncentrisana industrija. Tri vodeće rejting agencije: (Standard & Poor’s; Moody’s i Fitch Ratings) imaju globalno tržišno učešće oko 95% u aktuelnim uslovima[1]. Kada god se pojavi neka finansijska kriza, ove agencije intenziviraju svoje aktivnosti, što najčešće ne doprinosi smirivanju krize. Čitaj dalje

Dugoročne projekcije kretanja cijene nafte i zemnog gasa

Američka agencija za energetske informacije (EIA – The U.S. Energy Information Administration, web stranica: www.eia.gov) je nezavisna agencija u sastavu Federalnog statističkog sistema SAD. U organizacionom smislu, EIA je dio Odeljenja za energetiku SAD. Zadužena je za prikupljanje, analizu i distribuciju informacija o energiji. Čitaj dalje

Nobelova nagrada za ekonomiju za 2018. godinu: Šta možemo naučiti od laureata?

Jedno od esencijalnih pitanja ekonomske misli i razloga za postanje ekonomije kao nauke,  je kako osigurati dugoročan održivi rast, omogućiti društvima da bolje žive, uživaju tehnološki prosperitet i imaju skladniji odnos sa prirodnim okruženjem. Čitaj dalje

Uvod u postove o zateznoj kamatnoj stopi u Srpskoj

U potrazi za makroekonomskim podacima krajem 2013.g. sam na jednom hrvatskom sajtu našao informacije o visini zatezne kamatne stope u RH, a u vezi izmjena zakona o zateznoj kamatnoj stopi (z.k.s.). Odmah sam napravio kratku komparativnu analizu zateznih kamatnih stopa u eks YU i shvatio da je Srpska (18,25%), apsolutni šampion, čak i u odnosu na FBiH  (12%), a ovakvo stanje u BiH traje od 2001.g.  Čitaj dalje