Većina radnika kada je riječ o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje, za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu godinu itd. Čitaj dalje
Category: Economics/Ekonomija
Tranzicija&Prelaz
Imenica “tranzicija” se rijetko prevodi na srpski jezik, jer se odomaćila. Upotreba stranih ili tuđih riječi je jedna krajnje zanimljiva odlika vremena u kojem živimo i novogovora koji upotrebljavamo. U ekonomiji se pojmom tranzicija označava prelaz iz socijalizma u kapitalizam. Čitaj dalje
Sloboda izbora
Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje
Upozorenje sa bauštele
Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje
Javnost rada javnog sektora
Javni dug je jedna od najznačajnijih makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda tekućeg računa i BDP-a (stope rasta i per capita). Ako država duguje rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu. Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug. Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje
Jedan veličina odgovara svima?
Tokom 2009. godine recesija iz SAD prelazi u Evropi. U toj godini samo dvije evropske zemlje (Poljska i Albanija) nisu imale pad realnog BDP-a, a ja sam predložio da BiH analizira ekonomsku politiku tih zemalja, jer je ona, što se vidi po rezultatima, bitno drugačija od ekonomskih politika ostalih zemalja. Čitaj dalje
Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”
Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje
Četiri godine samoće
Ekonomija je društvena nauka. Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih nauka, pa samim tim i od ekonomije. U medicini su npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje
Dijamanti su vječni, besmisleni slogan koji je postao marketinški potez XX stoljeća
Kada je južnoafrička De Beers grupa na čelu sa Sesilom Roudsom (Cecile Rhodes), koga je finansirala Rotschild banka, postala vlasnik rudnika čija proizvodnja je krajem XIX stoljeća dostigla 90% svjetske ponude dijamanata, počeli su da diktiraju cijene dijamanata na svjetskom tržištu. Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (četvrti dio)
Poređenje promjene BDP per capita za period 2008-2017 pokazuje da BiH nije uspjela ni na koji način da zatvori gap u smislu nacionalnog dohotka, nego se on čak ozbiljno produbio. Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (treći dio)
Analiza se može dalje dograditi sa uzimanjem u obzir pariteta kupovne moći (PPP), (koji je za neke grupe roba i usluga ima smisla , ali za veliki broj su minorne razlike u cijenama – osnovni prehrambeni proizvodi, automobili, IT oprema itd.). Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (drugi dio)
Međutim, pokazatelji o međugodišnjem rastu vrlo malo govore o veličini ekonomije i njenom relativnom zaostajanju u odnosu na druge ekonomije. Za tu perspektivu je neophodnu uporediti apsolutne veličine (nivoe BDPa), koje odslikavaju različite nivo razvijenosti i upitati se da li postoji proces konvergencije. Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (prvi dio)
Većina ekonomskih diskusija i komparacija počinje (a previše često završava) sa osvrtom na stope rasta realnog BDP. Ove stope rasta nesumnjivo daju relativno jednostavan uvid u generalna ekonomska kretanja (i konjunkturu), te mogu poslužiti za ocjenu makroekonomskog učinka i laku, direktnu uporedbu sa drugim ekonomijama. Međutim, često previđamo da je taj uvid vrlo varljiv i površan, a ponekada čak navodi na pogrešne zaključke i proizvodi lažni utisak o (ne)uspješnosti ekonomskih politika. Čitaj Dalje
Uvod u postove o bosanskohercegovačkom bruto domaćem proizvodu
Bruto domaći proizvod je najvažniji makroekonomski agregat. Preko njegove ukupne vrijednosti, stope rasta, vrijednosti po glavi stanovnika se mjeri uspješnost jednog ekonomskog sistema, u odnosu na ostale ekonomske sisteme.
Članak će biti objavljen u četiri dijela, u razmacima od po tri dana. Da bi se ova tema koja je od velikog značaja za našu ekonomiju urezala u pamćenje čitalaca i naše javnosti svaki dio će sadržavati jedan grafikon i pripadajući dio teksta. Za čitaoce koji su nestrpljivi i žele odmah da pročitaju cijeli članak odmah smo obezbijedili punu verziju članka.
Javni dug i suvereni kreditni rejting SAD
Ocjenjivanje kreditnog rejtinga je visoko koncentrisana industrija. Tri vodeće rejting agencije: (Standard & Poor’s; Moody’s i Fitch Ratings) imaju globalno tržišno učešće oko 95% u aktuelnim uslovima[1]. Kada god se pojavi neka finansijska kriza, ove agencije intenziviraju svoje aktivnosti, što najčešće ne doprinosi smirivanju krize. Čitaj dalje
Dugoročne projekcije kretanja cijene nafte i zemnog gasa
Američka agencija za energetske informacije (EIA – The U.S. Energy Information Administration, web stranica: www.eia.gov) je nezavisna agencija u sastavu Federalnog statističkog sistema SAD. U organizacionom smislu, EIA je dio Odeljenja za energetiku SAD. Zadužena je za prikupljanje, analizu i distribuciju informacija o energiji. Čitaj dalje
Nobelova nagrada za ekonomiju za 2018. godinu: Šta možemo naučiti od laureata?
Jedno od esencijalnih pitanja ekonomske misli i razloga za postanje ekonomije kao nauke, je kako osigurati dugoročan održivi rast, omogućiti društvima da bolje žive, uživaju tehnološki prosperitet i imaju skladniji odnos sa prirodnim okruženjem. Čitaj dalje
Uvod u objave o zateznoj kamatnoj stopi u Srpskoj
U potrazi za makroekonomskim podacima krajem 2013.g. sam na jednom hrvatskom sajtu našao informacije o visini zatezne kamatne stope u RH, a u vezi izmjena zakona o zateznoj kamatnoj stopi (z.k.s.).
Odmah sam napravio kratku komparativnu analizu zateznih kamatnih stopa u eks YU i shvatio da je Srpska (18,25%), apsolutni šampion, čak i u odnosu na FBiH (12%), a ovakvo stanje u BiH traje od 2001.g. Čitaj dalje