Jedan dio investitora koji oklijevaju da uđu na tržište akcija stalno odlaže investiranje jer se plaše da će zbog pada cijena akcija vrijednost investicije biti umanjena i zato ne kupuje akcije i ulaže novac u obveznice, štedne uloge ili nekretnine.
Category: Economic policy/Ekonomska politika
Kratki i srednji rok u američkoj ekonomskoj politici – No pain no gain?
Mnogobrojni ekonomski indikatori — posebno oni koji su glavna meta nove američke administracije — pokazuju da su prvih 100 dana Trampove administracije, zbog potpuno nekonvencionalne ekonomske politike, obeleženi kao izuzetno loš početak drugog predsedničkog mandata – pravi ekonomski fijasko.
Plaza sporazum 2.0 – Odbrambeni kišobran američkog Stevana
Stav ekonomista u novoj američkoj administraciji je da je moguće istovremeno imati slab dolar (koji smanjuje američki trgovinski deficit) i dolar koji ostaje dominantna svetska valuta — to je suština nove američke ekonomske politike, iako to na prvi pogled deluje i nelogično i neostvarivo.
Američki bilans u trgovini sa ostatkom sveta – Plaza sporazum
Iz današnje perspektive, veoma je teško zamisliti situaciju u kojoj ekonomija SAD funkcioniše gotovo bez ikakvog deficita u spoljnoj trgovini sa ostatkom sveta. Upravo u takvim uslovima poslovala je američka ekonomija pre više od 50 godina.
U predmetu „Viaduct – Centralna banka Bosne i Hercegovine“ najjednostavnija rješenja su uvijek ona najbolja – Od šume ne vide drvo
Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od rasprava na ovu temu.
Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled
Koliko ima istine u tvrdnji da su razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.
Ekonomski ciljevi (ne)prijateljskih država – Usluga za uslugu
U 20. vijeku, rat de facto između Ukrajine i Rusije (de jure to je bio rat između bijelih i crvenih) trajao je četiri godine (1918–1922), a rat koji je izbio ponovo između istih strana, 100 godina poslije, ima dobre šanse da se završi za tri godine (2022–2025).
Monetarna politika u Bosni i eurozoni – Uvoz inflacije i izvoz elementarne pameti
Kompleks niže vrijednosti vodi ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti da se uoče elementarne činjenice, i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.
Velika pobjeda Agencije za bankarstvo Republike Srpske – Državotvorna ekonomska politika
Prije pet godina smo u dva navrata, u aprili 2020. i junu 2020. ukazali na činjenicu da je Bosna i Hercegovina od polovine 2016.godine počela, preko svojih banaka, finansirati Evropsku uniju i njene države.
Jedini prijatelji srpskog javnog duga – Rok od 90 dana
U međuljudskim odnosima najveća vrlina je od protivnika napraviti saradnika, najveća zla sudbina od prijatelja napraviti protivnika, a slična logika važi i za odnose između poslovnih partnera.
Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost
U kontekstu socijalne ekonomske politike koju oba bosanska entiteta provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.
Izvoz električne energije – Izvezi ili umri
Parola “izvezi ili umri” nastala je u zemljama u razvoju, koje su svojim ekonomskim politikama težile povećanju izvoza kao glavnom sredstvu za ostvarivanje što viših stopa ekonomskog rasta i za ubrzanje ekonomskog razvoja.
Nužnost dekarbonizacije bosanske ekonomije – I krave će uskoro postati sporne
Državama nastalim na području bivše Jugoslavije Zapadna Evropa je prvo “preporučivala” demokratiju, a uporedo sa njenim uvođenjem započeli su ratovi između naroda koji se razlikuju malo više od rođenog brata i rođene sestre (tzv. kompleks malih razlika među licima koji su rodbina u prvom koljenu je često uzrok velikih nesporazuma i omraza).
Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova
Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini – Najgora u zadnjih osam godina?
U krajiškom djelu Srpske, a i u cijeloj Srpskoj, je trenutno glavna društvena tema predložena izmjena Zakona o budžetskom sistemu kojim bi se gradovima sa populacijom iznad 100.000 stanovnika smanjili prihodi i isti preusmjerili ka manje razvijenim opštinama.
Uzroci velikog pada industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini tokom 2024.godine – Industrijski slom?
Kraj godine se približava, objavljeni su podaci za oktobar, u tekućoj godini su preostala još dva mjeseca, ali već sada se može i mora ukazati na neke karakteristične trendove u ovogodišnjoj industrijskoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini.
Rentalni kapitalizam – Pasivni prihod
Dijelovi neke cijeline mogu značajno odstupiti od njenog karakterističnog kretanja, pa se na osnovu metoda dedukcije (lat. izvođenje), koji se zasniva na izvođenju zaključaka o pojediničnoj pojavi na osnovu opštih karakteristika te pojave može doći do potpuno pogrešnog zaključka.
Cena jednog kilovat-časa – Ubedljivo na začelju
Jedan bosanski entitet je dobio dozvolu da od početaka avgusta poveća cenu električne energije za 10%, a u drugom entitetu predstavnici Elektroprivrede Republike Srpske traže rast cena od 20%.
Javni prihodi od indirektnih poreza – Nominalna iluzija i realno stanje
Jedna od osnovnih funkcije svake formalne društvene zajednice je finansiranje proizvodnje i potrošnje javnih dobara i usluga, koja se velikim djelom odnose na obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu.
Depoziti po viđenju fizičkih lica – Kao kola bez točka
U ekonomskoj teoriji se uvijek polazi od pretpostavke da se svi učesnici u ekonomskom životu jednog društva ponašaju ekonomski racionalno.