U svijetu koji se ubrzano mijenja ni centralne banke ne mogu biti ostavljene po strani. Ideja o kojoj se ovih dana raspravlja u Evropskoj centralnoj banci (ECB) mijenja suštinu višedecenijske poslovne paradigme kreatora monetarne politike eurozone.
Category: Economic policy/Ekonomska politika
Državni intervencionizam na finansijskom tržištu – Promjena pravila igre
Državni intervencionizam, bez obzira na to da li je direktan ili indirektan, nije nespojiv sa tržišnom privredom. Naprotiv, on je njen veoma važan i neizbježan dio.
Inflacija na Zapadnom Balkanu – Šta je to što Albanija ima?
Najnoviji inflacioni udar, prouzrokovan američko-izraelskom vojnom akcijom i reakcijom Irana, ponovo skreće pažnju na monetarne režime i stepen njihove uspešnosti u kontroli inflacije.
Zašto je Evropska centralna banka povećala kamatne stope? – Kratkoročno nepoverenje i dugoročno poverenje
Prošle sedmice, na sastanku od 11. juna, Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da, prvi put nakon septembra 2023. godine, poveća kamatne stope.
Da li se i kako se u Bosni inflacija ukorenila? – Ekonomsko oboljenje
Ukorenjena inflacija (engl. entrenched inflation, persistent inflation; nem. verfestigte Inflation) je ekonomska pojava pri kojoj inflacija postaje dugotrajna osobina ekonomskog sistema, sa inflatornim pritiscima koji nastavljaju da deluju čak i onda kada je otklonjen ključni uzrok rasta cena.
Superkor inflacija u Bosni – Inflacija tražnje i inflacija ponude
Bosanska centralna banka je jedina institucija u Bosni koja javno pokazuje da razume suštinu inflacije i njenu strukturu.
Prinos do dospijeća na petogodišnje obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Špekulativni kreditni rejting
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u svom je priopćenju od 28. svibnja 2026. godine informirala javnost da je planirana emisija petogodišnjih euroobveznica u iznosu od 800 milijuna eura uspješno završena uz kamatnu stopu od 5%.
U susret emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu – Kolika bi kamatna stopa mogla biti?
U skladu s usvojenim proračunom za 2026. godinu, Federacija BiH uskoro će emitirati obveznice u vrijednosti od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu kapitala, vjerojatno na Londonskoj burzi (LSE), i najvjerojatnije ponovno s rokom dospijeća od pet godina.
Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za početnike – Fiskalna enigma
Federalni budžet za ovu godinu, kao i njegov sadržaj za 2027. i 2028, već su počeli proizvoditi negativne efekte (vidjeti tekst Jedno skriveno ekonomsko upozorenje za Republiku Srpsku – Stara pravila koja ne važe).
Jedno skriveno ekonomsko upozorenje za Republiku Srpsku – Stara pravila koja ne važe
Bosanski entiteti godinama upravljaju svojim financijama na osnovi fiskalnih pravila koja nisu skrojena po njihovoj mjeri i misle da zdravlje njihovih financija ovisi isključivo od poštivanja tih pravila.
Da li je uzrok inflacije u Bosni i Hercegovini samo rat protiv Irana? – Stalno visoka temperatura
Kada je Rusija napala Ukrajinu, mnoge evropske institucije pripisale su inflaciju tom ratnom energetskom poremećaju, iako su svi znali da se inflacija uvukla u sistem mnogo ranije, pod krinkom onoga što se stručno naziva kvantitativno popuštanje, a nestručno, ali ne i pogrešno, štampanje novca.
Realni optimizam Evropske centralne banke? – Neukorenjena inflacija
Uoči 1. maja, Praznika rada, European Central Bank odlučila je da ne poveća kamatne stope, a na osnovu najaktuelnijih tržišnih podataka verovatnoća da će ECB povećati kamatnu stopu u junu iznosi 90%.
Promena strukture potrošačkih pondera u BiH (2015–2025) i njen ekonomski značaj – Pogoršanje životnog standarda?
U periodu od 2015. do 2025. , za deset godina, došlo je do promena u strukturi pondera indeksa potrošačkih cena (CPI) u Bosni i Hercegovini. Ove promene su statističke prirode, ali verovatno odražavaju i dublje ekonomske i društvene procese, koje se odnose na životni standard stanovništva i strukturu potrošnje domaćinstava. Za potpuno tumačenje ovih promena neophodno je uzeti u obzir metodološke specifičnosti CPI-a, kao i makroekonomski kontekst u kome se odvija potrošnja.
Špekulativni balon na tržištu stanogradnje – Iz perspektive tržišta niskogradnje
Svaka društvena zajednica, kao i svaki ekonomski sistem, izuzetno je osjetljiva na cijene novih stanova. Zvanična statistika prati te cijene, ali ih tretira odvojeno od inflacije, u koju ulaze cijene roba namijenjenih potrošnji fizičkih lica.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine – Hladno kao špricer
Kad je devizni kurs fiksan i kada se ne očekuje da će on ikada biti doveden u pitanje, između javnog duga emitovanog u stranoj i onoga u domaćoj valuti ne postoji nikakva razlika?
Rast cijena nafte i akcize u Bosni i Hercegovini – Ako zatreba i vječno
Prvi problem koji svako društvo i svaki pojedinac vidi u novom inflacionom talasu, koji je pokrenuo globalni rast cijena energenata, jeste pad životnog standarda usljed rasta cijena.
Da li kreće novi ciklus rast kamatnih stopa ECB? – Za samo 13 dana
Rat na Bliskom istoku poremetio je globalne robno-novčane tokove do te mjere da su već vrlo vjerovatni veliki preokreti u ekonomskoj politici pojedinih vodećih valutnih zona.
Geopolitički rizici iz ekonomske perspektive – Prijetnje i čin
Do početka rata između Rusije i Ukrajine na vezu političkih rizika na globalnom nivou i ekonomskih procesa ukazivalo se tek sporadično. Međutim, serija sukoba koja je potom uslijedila na Bliskom istoku, kao i nedavni napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, ponovo su na velika vrata uveli geopolitičke rizike u svjetsku ekonomiju i međunarodne finansije.
Državna fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Bezruka Bosna?
Često se ističe da je Bosna i Hercegovina, prema važećim propisima, država s ograničenim državnim suverenitetom (pritom se prije svega misli na ovlasti Ureda visokog predstavnika), a ne primjećuje se da se ni ona državna ovlaštenja i prava koja nisu uskraćena ex lege, a vrlo su važna za funkcioniranje države, ne koriste.
Emisija vrijednosnih papira države Bosne i Hercegovine – Već odavno punoljetan
Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine (Zakon) donesen je prije 21 godinu, a u dva navrata je izmijenjen i dopunjen (SG BiH br. 52/05, 103/09 i 90/16).