Šta je suština masovne rasprodaje obveznica na najrazvijenijim finansijskim tržištima tokom ove godine, koja obara cijene obveznica i povećava prinose? Da li je to samo rast inflacije ili se u pozadini nalaze i neki drugi faktori?
Category: Economic policy/Ekonomska politika
Restriktivna monetarna politika kao odgovor na inflacione pritiske izazvane napadom na Iran i ratom u Ukrajini
Ekonomska politika je vrlo često prisiljena da reaguje na posljedice djelovanja nekih drugih politika, čija krajnja namjera uopšte nije bila stvaranje negativnih ekonomskih efekata, a na kraju su ipak do njih dovele.
Rasprodaja europskih obveznica: Bund pod pritiskom rata, inflacije i rastuće ponude duga
Globalna rasprodaja državnih obveznica počela se snažnije širiti početkom srpnja 2026., nakon relativno mirnog lipnja i sve veće sumnje ulagača da će dogovor SAD-a i Irana, formaliziran 17. lipnja, donijeti trajno smirivanje sukoba.
Kako NBS utiče na inflaciju? – Referentna kamatna stopa i prenos monetarne politike
Efikasnost Narodne banke Srbije (NBS) u postizanju ciljane inflacije zavisi od efikasne upotrebe instrumenata koji su joj na raspolaganju. Koji je glavni instrument kojim NBS utiče na inflaciju i, uopšte, na ekonomska kretanja u Srbiji?
Kada pad cijena postane problem – Kineska Crvena kraljica i 内卷 (nèijuǎn)
Svjetska robna tržišta preplavljena su raznim robnim markama industrijskog porijekla za čije se mjesto proizvodnje navodi Kina i to se doživljava kao znak napretka kineske privrede i ekonomski uspjeh.
Nova poslovna filosofija Evropske centralne banke? – We do care about profit
U svijetu koji se ubrzano mijenja ni centralne banke ne mogu biti ostavljene po strani. Ideja o kojoj se ovih dana raspravlja u Evropskoj centralnoj banci (ECB) mijenja suštinu višedecenijske poslovne paradigme kreatora monetarne politike eurozone.
Državni intervencionizam na finansijskom tržištu – Promjena pravila igre
Državni intervencionizam, bez obzira na to da li je direktan ili indirektan, nije nespojiv sa tržišnom privredom. Naprotiv, on je njen veoma važan i neizbježan dio.
Inflacija na Zapadnom Balkanu – Šta je to što Albanija ima?
Najnoviji inflacioni udar, prouzrokovan američko-izraelskom vojnom akcijom i reakcijom Irana, ponovo skreće pažnju na monetarne režime i stepen njihove uspešnosti u kontroli inflacije.
Zašto je Evropska centralna banka povećala kamatne stope? – Kratkoročno nepoverenje i dugoročno poverenje
Prošle sedmice, na sastanku od 11. juna, Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da, prvi put nakon septembra 2023. godine, poveća kamatne stope.
Da li se i kako se u Bosni inflacija ukorenila? – Ekonomsko oboljenje
Ukorenjena inflacija (engl. entrenched inflation, persistent inflation; nem. verfestigte Inflation) je ekonomska pojava pri kojoj inflacija postaje dugotrajna osobina ekonomskog sistema, sa inflatornim pritiscima koji nastavljaju da deluju čak i onda kada je otklonjen ključni uzrok rasta cena.
Superkor inflacija u Bosni – Inflacija tražnje i inflacija ponude
Bosanska centralna banka je jedina institucija u Bosni koja javno pokazuje da razume suštinu inflacije i njenu strukturu.
Prinos do dospijeća na petogodišnje obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Špekulativni kreditni rejting
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u svom je priopćenju od 28. svibnja 2026. godine informirala javnost da je planirana emisija petogodišnjih euroobveznica u iznosu od 800 milijuna eura uspješno završena uz kamatnu stopu od 5%.
U susret emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu – Kolika bi kamatna stopa mogla biti?
U skladu s usvojenim proračunom za 2026. godinu, Federacija BiH uskoro će emitirati obveznice u vrijednosti od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu kapitala, vjerojatno na Londonskoj burzi (LSE), i najvjerojatnije ponovno s rokom dospijeća od pet godina.
Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za početnike – Fiskalna enigma
Federalni budžet za ovu godinu, kao i njegov sadržaj za 2027. i 2028, već su počeli proizvoditi negativne efekte (vidjeti tekst Jedno skriveno ekonomsko upozorenje za Republiku Srpsku – Stara pravila koja ne važe).
Jedno skriveno ekonomsko upozorenje za Republiku Srpsku – Stara pravila koja ne važe
Bosanski entiteti godinama upravljaju svojim financijama na osnovi fiskalnih pravila koja nisu skrojena po njihovoj mjeri i misle da zdravlje njihovih financija ovisi isključivo od poštivanja tih pravila.
Da li je uzrok inflacije u Bosni i Hercegovini samo rat protiv Irana? – Stalno visoka temperatura
Kada je Rusija napala Ukrajinu, mnoge evropske institucije pripisale su inflaciju tom ratnom energetskom poremećaju, iako su svi znali da se inflacija uvukla u sistem mnogo ranije, pod krinkom onoga što se stručno naziva kvantitativno popuštanje, a nestručno, ali ne i pogrešno, štampanje novca.
Realni optimizam Evropske centralne banke? – Neukorenjena inflacija
Uoči 1. maja, Praznika rada, European Central Bank odlučila je da ne poveća kamatne stope, a na osnovu najaktuelnijih tržišnih podataka verovatnoća da će ECB povećati kamatnu stopu u junu iznosi 90%.
Promena strukture potrošačkih pondera u BiH (2015–2025) i njen ekonomski značaj – Pogoršanje životnog standarda?
U periodu od 2015. do 2025. , za deset godina, došlo je do promena u strukturi pondera indeksa potrošačkih cena (CPI) u Bosni i Hercegovini. Ove promene su statističke prirode, ali verovatno odražavaju i dublje ekonomske i društvene procese, koje se odnose na životni standard stanovništva i strukturu potrošnje domaćinstava. Za potpuno tumačenje ovih promena neophodno je uzeti u obzir metodološke specifičnosti CPI-a, kao i makroekonomski kontekst u kome se odvija potrošnja.
Špekulativni balon na tržištu stanogradnje – Iz perspektive tržišta niskogradnje
Svaka društvena zajednica, kao i svaki ekonomski sistem, izuzetno je osjetljiva na cijene novih stanova. Zvanična statistika prati te cijene, ali ih tretira odvojeno od inflacije, u koju ulaze cijene roba namijenjenih potrošnji fizičkih lica.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine – Hladno kao špricer
Kad je devizni kurs fiksan i kada se ne očekuje da će on ikada biti doveden u pitanje, između javnog duga emitovanog u stranoj i onoga u domaćoj valuti ne postoji nikakva razlika?