Majska emisija obveznica Federacije BiH – Jedna zemlja dva gospodara

Posle skoro godinu dana Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH, Federacija) je odlučila da emituje obveznice na Sarajevskoj berzi.

Čitaj dalje

Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano

Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni

Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS)  od  18.5. i  19.5.2022. nije bila  100% uspješna, jer je RS  tražila da bude kreditirana  po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na  to nije želi pristati.

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima

Danas je  Republika  Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7  sedam godina po kamatnoj stopi  od 3,5%.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja

Razlika u fiskalnoj  poziciji  entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije  dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

Čitaj dalje

Дуг Федерације Босне и Херцеговине – Временска транспарентност

Поред висине укупног  дуга квалитет управљања  дугом се мјери и брзином којом се подаци о дугу објављују.

Читај даље

Raspodjela kreditnog potencijala banaka u Republici Srpskoj – Istiskivanje

U aprilu ovo godine Republika Srpska/RS je na Londonskoj berzi emitovala obveznice u vrijednosti od 350 miliona eura  (prvobitno se spominjala cifra od 300 miliona eura).

Čitaj dalje

Платни промет у банкама Српске – У слободном паду

Република Српска има Јединствен систем за мултилатералне компензације и цесије.

Читај даље

Међубанкарски унутрашњи безготовински платни промет – Српска шапатом паде ?

У Републици Српској је из некога разлога прије пар година владала права јавна манија у вези поређења њене економије са економијом Федерације Босне и Херцеговине.

Читај даље

Сва јаја у једној кошари

У  економској кризи кроз коју  пролазимо се од сваке владе тј. од јавног сектора, очекује да повећа ниво јавне  потрошње.

Влада то може урадити или кроз појачано опорезивање или новим задуживањем.

Читај даље

Лијепа епоха

Почетком 2019.године се чинило да ера ниских каматних стопа пролази. Америци је ишло добро, Европска централна банка је престала са,  популарно  званим, штампање новца, а Федералне резерве (централна банка САД) нису смањивале каматне стопе.  Огромна већина економиста, укључујући и мене, је  очекивала раст каматних стопа, али то се није десило, јер је свјетска економија упловила у трговинске ратове (САД-Кина), протекционизам (САД-ЕУ), епидемиолошки шок (корона вирус), а  почетком ове године ФЕД је  поново смањио каматне стопе, тако да је сада притисак на Европској централној банци да учини нешто слично.

Читај даље

Трговина спољна

Као што човјек не зна колико је јак/слаб, прије него што се не одмјери са неким такмацем, исто тако и економски систем себе упознаје када се пореди са конкуренцијом међународном. Једна  од релативних мјера снаге економског система је његов положај  у међународној подијели рада тј. у трговини спољној.

Читај даље

Сузе радоснице

На финансијском тржишту постоји мноштво разнородних каматних стопа. Толико их је, да се чак и ми економисти кроз њих пробијамо врло тешко, као кроз прашуму. Међутим, само једна каматна стопа је главна мјера општег нивоа каматних стопа у једном економском систему. То је каматна стопа или стопа приноса на десетогодишње обвезнице јавног дуга.

Читај даље

Negativna kamatna stopa

U jednom od prethodnih postova sam obećao da ću ponuditi svoje objašnjenje negativnih kamatnih stopa na javni dug FBiH, tj. da ću „pokušati“ objasniti zašto FBiH zarađuje kada joj druga lica (pravna ili fizička) pozajmljuju novac.

Čitaj dalje

Ispod nule

Od druge polovine 2011.god.  Federacija BiH se zadužuje na finansijskom tržištu BiH. Umjesto da uzima kredite kod komercijalnih banaka  FBiH emituje hartije  od vrijednosti različitog dospijeća na Sarajevskoj berzi (SASE). I kredit i emitovana hartija od vrijednosti predstavljaju javni dug FBiH i na oba načina FBiH prikuplja novčana sredstva za finansiranje javnih rashoda.

Читај даље

Neiskorišten finansijski resurs

Od decembra 2018. godine, u zadnja četiri mjeseca, Federacija Bosne Hercegovine je izvršila  jednu emisiju petogodišnjih obveznica, a tokom 2019.g. zasada nijednu. Emisija (20 miliona KM) je  prodata po do sada najnižoj kamatnoj stopi (precizniji naziv je stopa prinosa do dospjeća) od 0,91% (vidjeti grafikon), a i prethodna emisija petogodišnjih  obveznica (decembar 2017.g.)  je prodata po, za to vrijeme, rekordno niskoj kamatnoj  stopi od  1,2%. Čitaj dalje

Javnost rada javnog sektora

Javni dug je jedna od najznačajnijih  makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda  tekućeg računa i BDP-a (stope rasta  i per capita). Ako država duguje  rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu.  Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug.  Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje