Rebalans budžeta Republike Srpske za 2023.godinu – Osnovna promjena

U žaru  ekonomskih rasprava  o rebalansu budžeta na 6.redovnoj sjednici Republike Srpske održanoj početkom novembra  raspravljalo se o svemu i svačemu  osim o onome što je najbitnije.

Čitaj dalje

Ekonomska statistika i predviđanje rata – Kašalj i zaljubljenost

Za ogromnu većinu ljudi, koji  vode  svoje velike brige i žive svoje male, ali bitne, živote (i životi “velikih”  su mali ) rat između Ukrajine i Rusije je jedno veliko i neočekivano iznenađenje, najviše zbog toga što ga nisu mogli predvideti.

Čitaj dalje

Zakon o izjednačavanju opterećenja – Ili kako su se Njemci kućili

Posljedice svakog rata su povećanje ekonomske nejednakosti među stanovništvom i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata nije bila izuzetak.

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske čija glavnica dospjeva u ratama – Računajte na nas

Od 20.juna  ove godine  Republika Srpska je  počela da emituje petogodišnje  obveznice sa  planom otplate po kojem svake godine otplaćuje jedan dio glavnice.

Čitaj dalje

Posljedice prevelikog optimizma u planiranju budžeta Republike Srpske – Osuđena na promjene

U prethodnom tekstu smo iznijeli tvrdnju da je nemoguće da Republika Srpska ostvari planirani rast realnog BDP-a od 3,1% u 2023.godine i da je zato rebalans budžeta neminovnost?

Čitaj dalje

Održivost budžeta Republike Srpske – Jesen sa osmjehom rebalansa?

Planiranje budžeta je jedan od najsloženijih poslova ekonomske struke i kao svako drugo planiranje zasniva se na velikom broju pretpostavki o budućim ekonomskim kretanjima.

Čitaj dalje

Da li je budžet Republike Srpske u minusu ili plusu? – Srpska budžetska zagonetka

Informaciju u vezi Konsolidovanog izvještaja o izvršenju budžeta Republike Srpske za prva tri mjeseca 2023. godini koja je objavljena 15.juna ne mogu razumjeti ekonomisti, pa onda ni svi ostali.

Čitaj dalje

Finansiranje budžeta Republike Srpske u 2023. godini – Odstupljeno od budžeta?

Najvažnija ekonomska politika, posebno u zemlji poput Bosne, čija centralna banka ne može davati kredite, je  fiskalna, ili uže posmatrano, poreska politika.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug bosanskih entiteta – Srpski “izum” ničim izazvan

20.juna je u  senci emisije obveznica Republike Srpske od 210 miliona KM izvršena i emisija obveznica Federacije Bosne i  Hercegovine takođe na pet godina.

Čitaj dalje

Narodne obveznice u Republici Srpskoj – Romansa postoji samo u romanima

Vodeći računa o načinu finansiranja budžeta Repulike Srpske nedavno je srpska izvršna vlast, po uzoru na Republiku Hrvatsku (RH) predložila emisiju tzv. “narodnih”obveznica.

Čitaj dalje

Ekonomska cijena rata – Saveznici

U svakom ratu se plaća cijena u ljudskim životima, a ukoliko se rat vodi na sopstvenoj teritoriji neizbježni su i veliki ekonomski gubici.

Čitaj dalje

Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%

Drugog aprila objavljeni  su rezultati  izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a  mnogi su u ovome  izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.

Čitaj dalje

Kriza javnog duga u Srbiji 2009.godine – Naravoučenije

U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug,  a drugi na budžetski deficit.

Čitaj dalje

Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike

Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.

Čitaj dalje

Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda

Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.

Čitaj dalje

Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer

Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima

Danas je  Republika  Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7  sedam godina po kamatnoj stopi  od 3,5%.

Čitaj dalje

Visina poreza na dobit – Mogućnost izbora

Prije nekoliko mjeseci ministar finansija u Vladi Republike Srpske je, u zakonodavnom domu, izjavio da je Republika Srpska po visini poreza na dobit najkonkurentnija u region i niko od parlamentaraca nije započeo rasprаvu na temu toga iskaza.

Čitaj dalje

Fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Buđenje iz zimskog sna?

Prema izvršenim izmjenama u poreskom zakonodavstu Republike Srpske i najavljenim izmjenama u poreskom zakonodavstvu oba entiteta,  fiskalna politika u Bosni i  Hercegovini kao da prolozi kroz period  buđenja iz zimskog sna?

Čitaj dalje

Порез на додату вриједност у Босни и Херцеговини – BMW и медицински кисеоник

У посљедњих неколико недјеља технички и медицински кисеоник су упоређивани и поменути неколико десетина милиона пута, а у задњих 15 година  никад нико није упоредио BMW и медицински кисеоник.

Читај даље

Državna potrošnja tokom pandemije – Majka ili maćeha

Početkom jula Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o upotrebi BDP-a za prvi kvartal 2021.god.

Čitaj dalje

Јавни дуг Њемачке – Дисциплина кичме

Каматна стопа на десетогодишње њемачке обвезнице је референтна каматна стопа на тржишту јавног дуга зоне евра и чим се она помјера, помјерају  се и каматне стопе  осталих земаља зоне евра, макар се не мјењале референтне каматне стопе Европске централне банке.

Читај даље

Експанзивна фискална политика Републике Српске – Идемо даље

На  19. сједници Народне скупштине  Републике Српске (25.5.2021.г.) нико  од народних посланика нити било ко из редова стручне јавности није начињене измјене у фискалном законодавству назвао правим, оргиналним и стручним именом.

Читај даље

Продуктивност у приватном и јавном сектору Републике Српске – 19. сједница

Исправност економских одлука, или мјера економске политике, се може оцјењивати, прије доношења мјере економске политике (екс анте), или након што се у пракси покажу/измјере ефекти усвојених мјера економске политике (екс пост).

Читај даље

Трговина обвезницама Републике Српске у Франкфурту – Црвена линија

Емисија обвезница  на Лондонској берзи представља почетак, а  не крај, српског прикљученија на  страна финансијска тржишта.

Читај даље

Стварна каматна стопа на лондонску емисију Републике Српске – За 98,918% невјерних Тома

Информацију да је Република  Српска емитовала обвезнице на ЛСЕ (Лондонска берза) по купонској каматној стопи од 4,75% годишње, саопштила је Влада Републике Српске прије 6 дана.

Читај даље

Kuponska kamatna stopa na obveznice Republike Srpske – April u Londonu

Republika Srpska je nedavno na Londonskoj berzi, koja je svjetski finansijski centar, emitovala obveznice ili narodski rečeno zadužila se – uzela kredit.

Čitaj dalje

Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo (Drugi dio)

Nastavak prethodne objave

Druga mogućnost reakcije na inflacione pritiske je da centralne banke jednostavno prihvate rast inflacije kao neminovnost protiv koje “nemaju ništa efikasno”.

Čitaj dalje

Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo

Mi koji smo zapamtili vremena kada su se se maloprodajne cijene u lokalnim prodavnicama mijenjale na dnevnom nivou, ne možemo se načuditi kako to da (još uvijek) nema inflacije u eurozoni, niti u SAD, uprkos ultra-ekspanzivnoj monetarnoj politici ECB i FED-a.

Čitaj dalje

Ekonomske posljedice pandemije – “Sve” je stalo, samo dugovi i djeca rastu

Ekonomska kriza kroz koju prolazi svjetska i ogromna većina nacionalnih ekonomija je  jedinstvena ne samo u istoriji ekonomije već i  u istoriji ljudskog društva.

Čitaj dalje

Јавни дуг велесила – Запад на истоку?

За балканске земље Запад је у економском смислу увијек био управо тамо гдје је показивала бусола – на западу.

Читај даље

Procjena troškova pandemije

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade svake godine  usvajaju  globalni okvir fiskalnog bilansa (Globalni okvir), a mi ćemo na osnovu  njega pokušati odrediti koliku će cijenu platiti budžeti BiH da bi sanirali ekonomske probleme koje je prouzrokovala pandemija tokom 2020.god.

Čitaj dalje

За длаку

Почетком 2015.г. ЕЦБ (Европска централна банка) започиње програм масовног кредитирања јавног сектора у земљама зоне еврa,  познат под називом “програм куповине за јавни сектор” (енг. PSPP, public sector purchase programme).

Читај даље

Умножи ме

Шта је главни разлог неуспјеха економске политике смањења јавне потрошње која се у периоду 2009 – 2014. проводила у земљама зоне евра (Португал, Италија, Ирска. Грчка, Шпанија)?

Читај даље

До посљедњег даха

Све до половине 2014.г. економска политика земаља зоне евра које су запале у дужничку кризу (ПИГС земље) се претежно заснивала на смањењу јавне потрошње  и подстицању приватне потрошње (кроз ниске каматне стопе на кредите тј. кроз јефтин новац).

Читај даље

Петеро прасића

На крају глобалне финансијске кризе, 2009.г., поједине европске  земље су усљед проблема са отплатом јавног дуга почеле западати у дужничку кризу.

Читај даље

Мањак у мозгу

Одступање усвојене структуре и висине буџета од пожељне или очекиване захтјева поновно уравнотежење буџета  или ребаланс буџета.

Читај даље

За 180 степени

У већини привредних система током економске кризе све економске варијабле се налазе  у слободном паду,  осим јавног дуга.

Читај даље

Босанскохерцеговачка листа

Економска криза са којом се зона евра и Европска унија суочавају је највећа криза у њиховој историји.

Читај даље

Kada nastupi oseka

I Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska su se nakon proglašenja pandemije zaduživale na domaćem finansijskom tržištu, ali pod bitno  drugačijim uslovima koji su posebno došli do izražaja tokom junskih emisija.

Čitaj dalje

Април 6.

За Балкан се у кулоарима западњачке дипломатије често каже да има превише историје по глави становника, па је вјероватно зато  прва  асоцијација за  већину Балканаца са подручја СФРЈ на април 6. напад Трећег рајха на Краљевину Југославију 1941.г. без формалне објаве рата.

Читај даље

Први април 2020.г.

Сви развијени и зрели економски системи и већина финансијских тржишта памте кључне негативне догађаје у свом развоју.

Дани/мјесеци у којима је дошло до великог пада цијена индекса акција, који ће касније бити означени као увод у велики пад економске активности се нпр. на америчком тржишу означавају као „Црни петак“, „Црни уторак“, “Црни септембар” …

Такву културу економског и тржишног памћења бх јавност, али ни домаћа економска струка и  пракса, није до сада развила.

Читај даље

Лијепа епоха

Почетком 2019.године се чинило да ера ниских каматних стопа пролази. Америци је ишло добро, Европска централна банка је престала са,  популарно  званим, штампање новца, а Федералне резерве (централна банка САД) нису смањивале каматне стопе.  Огромна већина економиста, укључујући и мене, је  очекивала раст каматних стопа, али то се није десило, јер је свјетска економија упловила у трговинске ратове (САД-Кина), протекционизам (САД-ЕУ), епидемиолошки шок (корона вирус), а  почетком ове године ФЕД је  поново смањио каматне стопе, тако да је сада притисак на Европској централној банци да учини нешто слично.

Читај даље

Nož i pogača

Dijagnoza je grčka riječ koja se prevodi kao prepoznavanje, raspoznavanje, a najčešće se odnosi na bolest. “Dijagnosticirati” u medicinskoj struci, znači prepoznati neku bolest. U ekonomskoj struci postoji pojam “makroekonomska dijagnostika”. Ekonomske bolesti se najlakše prepoznaju kroz poređenje ekonomskih sistem,  pri čemu jedan ili više  ekonomskih sistema služe kao uzor, jer nisu obolili. Dijagnosticirati u ekonomiji, ne mora uvijek značiti otkrivanje bolesti, već se može odnositi i na otkrivanje nekih karakteristika ekonomskog sistema ili osobina nekih ekonomskih pojava u tom sistemu.

Čitaj dalje

Kosa na glavi

BH statistika iz godine u godinu napreduje. Usavršavaju se  postojeće i iz EU prenose nove  metodologije za obuhvatanje i prezentovanje podataka, a povećava se  i  ažurnost objavljivanja podataka, kao i njihova preciznost. Čitaj dalje

Neiskorišten finansijski resurs

Od decembra 2018. godine, u zadnja četiri mjeseca, Federacija Bosne Hercegovine je izvršila  jednu emisiju petogodišnjih obveznica, a tokom 2019.g. zasada nijednu. Emisija (20 miliona KM) je  prodata po do sada najnižoj kamatnoj stopi (precizniji naziv je stopa prinosa do dospjeća) od 0,91% (vidjeti grafikon), a i prethodna emisija petogodišnjih  obveznica (decembar 2017.g.)  je prodata po, za to vrijeme, rekordno niskoj kamatnoj  stopi od  1,2%. Čitaj dalje

Nevaljala djeca zone evra i pacta sunt servanda

Treća  faza u razvoju EU je bila stvaranje Ekonomske i monetarne unije/EMU. Zemljama EU koje žele da usvoje evro  kao zajedničku valutu je propisano 5 uslova koje moraju ispuniti da bi se kvalifikovale za ulazak u monetarnu uniju. Ovi uslovi  tzv. uslovi konvergencije su ugovoreni i potpisani, a jedan od njih  je  da  javni dug ne smije preći više od 60%  BDP-a. Kriterij važi za zemlju koja se kandiduje za ulazak u monetarnu uniju, a  podrazumjeva se i za državu koja je već u monetarnoj uniji, tj. za onu zemlju koja već koristi evro kao jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Čitaj dalje

Javnost rada javnog sektora

Javni dug je jedna od najznačajnijih  makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda  tekućeg računa i BDP-a (stope rasta  i per capita). Ako država duguje  rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu.  Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug.  Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje

Vidovdanska “predrasuda rodne grude”

Na Vidovdan  2018. godine emisija  petogodišnjih obveznica Republike Srpske uvrštena je na Bečku  berzu. Ova emisija je jedinstven  događaj. Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine  jedan njen  entitet prodaje  obveznice, zadužuje se na stranoj berzi – do Vidovdana  sve emisije Srpske su bile na BLSE (Banjalučka berza). Čitaj dalje

Javni dug i suvereni kreditni rejting SAD

Ocjenjivanje kreditnog rejtinga je visoko koncentrisana industrija. Tri vodeće rejting agencije: (Standard & Poor’s; Moody’s i Fitch Ratings) imaju globalno tržišno učešće oko 95% u aktuelnim uslovima[1]. Kada god se pojavi neka finansijska kriza, ove agencije intenziviraju svoje aktivnosti, što najčešće ne doprinosi smirivanju krize. Čitaj dalje

Italija – slijepi putnik u eurozoni

Nakon što je u maju 2018. godine na vlast došla koalicija ekstremne desnice, Sjeverne lige (Lega Nord) i populista, Pokreta 5 zvijezda (Cinque Stelle), tržišni prinosi na obveznice ove zemlje imaju izraženu tendenciju rasta, odnosno cijene državnih obveznica ove zemlje imaju izraženu tendenciju pada. Čitaj dalje

Nobelova nagrada za ekonomiju za 2018. godinu: Šta možemo naučiti od laureata?

Jedno od esencijalnih pitanja ekonomske misli i razloga za postanje ekonomije kao nauke,  je kako osigurati dugoročan održivi rast, omogućiti društvima da bolje žive, uživaju tehnološki prosperitet i imaju skladniji odnos sa prirodnim okruženjem. Čitaj dalje