Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?

Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.

Čitaj dalje

Srbija i privatni dugovi – Neverovatno malo?

U prethodna dva teksta videli smo da dug može biti javni, pod čime se podrazumeva dug generalne vlade, pokazali smo i da postoje potraživanja i dugovi prema inostranstvu bez pravljenja razlike između svojinskog oblika dužnika i poverilaca, a jedan veliki deo duga koji se kreira u svakoj ekonomiji odnosi se na privatni dug.

Čitaj dalje

Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled

Koliko ima istine u tvrdnji da su  razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog  pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o  stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.

Čitaj dalje

Javni dug Srbije – Spoljni dug

Ekonomskoj politici u Srbiji se spočitava visok javni dug i u vezi  toga njegova održivost, a odgovor kreatora ekonomske politike je bio i jeste da on nije visok i da je održiv,  pa se postavlja pitanje koji od ovih stavova je usklađen sa zvaničnim ekonomskim podacima?

Čitaj dalje

Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame

Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana

Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s  obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši  kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.

Čitaj dalje

Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda

U vezi sa javnim  finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije  o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija  Republike  Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne  vide razlozi  za takav pesimistički stav  prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.

Čitaj dalje

Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope

Već duže od 10 godina Republika  Srpska emituje obveznice koje  može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje  ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.

Čitaj dalje

Istorijska promjena u njemačkoj ekonomiji – Odbremzavanje javnog duga

Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je  prinos na destogodišnje obveznice – promjene  ovih prinosa se nipošto  ne smiju tumačiti linearno, niti se  zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.

Čitaj dalje

Tržište obveznica u eurozoni – Normalna kriva prinosa

Finansijska tržišta na području bivše Jugoslavije se klasifikuju kao tržišta u nastajanju (emerging markets) i zato je njihova sposobnost dijagnoze ekonomskog  stanja i prognoziranja kretanja ekonomije vrlo niska, ali razvijena finansijska tržišta  itekako daju informaciju o stanju u kojem se nalazi ekonomija i očekivanjima u pogledu ekonomskog rasta.

Čitaj dalje

Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti

Najveći  dio prometa sa  obveznicama Srpske se  odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno  (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama  nakon što primarna emisija prođe.

Čitaj dalje

Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci

Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na  šest  mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji  od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana. 

Čitaj dalje

Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost

Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima  ponudio kamatnu stopu od 5,5%  uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta,  mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.

Čitaj dalje

Ročna kompozicija javnog duga Republike Srpske – Binarna strategija

U zadnjih godinu dana Republika Srpska primjenjuje vrlo neobičnu i sasvim rjetku strategiju upravljanja javnim dugom, koja je  vrlo jednostavna, ali pošto ne vodi   računa  o   krivoj prinosa  ta strategija  smanjuje fleksibilnost u  upravljanju javnim  dugom.

Čitaj dalje

Velika pobjeda Agencije za bankarstvo Republike Srpske – Državotvorna ekonomska politika

Prije pet  godina  smo u dva  navrata, u aprili 2020. i  junu 2020.   ukazali na činjenicu da je Bosna  i Hercegovina od polovine 2016.godine  počela, preko svojih banaka, finansirati  Evropsku uniju i njene države.

Čitaj dalje

Jedini prijatelji srpskog javnog duga – Rok od 90 dana

U međuljudskim odnosima najveća vrlina je od  protivnika napraviti saradnika,  najveća zla  sudbina od prijatelja napraviti protivnika, a slična logika važi i za odnose između poslovnih partnera.

Čitaj dalje

Javni prihodi od indirektnih poreza – Nominalna iluzija i realno stanje

Jedna od osnovnih funkcije svake formalne društvene zajednice je finansiranje proizvodnje i potrošnje javnih dobara i  usluga, koja se  velikim djelom odnose na obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu.

Čitaj dalje

Poređenje likvidnosti javnog sektora bosanskih entiteta – Velika razlika

Sposobnost vlade da redovno izmiruje  javni dug zavisi od visine budžetskog deficita, visine javnog  duga, kamatne stope na javni dug, redovnosti i visine javnih prihode, ali prije svega spremnosti investitora da finansiraju  budžet.

Čitaj dalje

Prinosi na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Rizična struktura prinosa

U posljednje vrijeme sve češće se upoređuje zarada od različitih  vrsta imovine (aktive) i ističu se zahtijevi da se usklade prinosi na aktivu sa rizicima ulaganja.

Čitaj dalje

Javni dug Francuske – Bog je sa nama

Do  zaključka o ekonomskoj uspešnosti ili neuspešnost pojedinih država se dolazi analizom makroekonomskih podataka, ali i pasivnim praćenjem ponašanja i izjava njenih najviših predstavnika.

Čitaj dalje