Dana 28. svibnja Federacija Bosne i Hercegovine objavila je ključne elemente međunarodne emisije petogodišnjih obveznica u vrijednosti od 800 milijuna eura, realizirane na Londonskoj burzi. Međutim, tom objavom postupak emisije još nije bio dovršen.
Category: Public debt/Javni dug
U susret emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu – Kolika bi kamatna stopa mogla biti?
U skladu s usvojenim proračunom za 2026. godinu, Federacija BiH uskoro će emitirati obveznice u vrijednosti od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu kapitala, vjerojatno na Londonskoj burzi (LSE), i najvjerojatnije ponovno s rokom dospijeća od pet godina.
Emisije obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi – Od kamatne odbrane do kamatnog napada
Prije pet godina Republika Srpska je na Londonskoj berzi (LSE) emitovala obveznice na rok od pet godina, nominalne vrijednosti 300 miliona eura (London 1.0), a isto to je učinila i krajem marta – 500 miliona eura (London 2.0) – i početkom maja 2026. godine – 250 miliona eura (London 3.0).
Ocjena planiranog trogodišnjeg budžetskog deficita Federacije Bosne i Hercegovine – Da li je investitorima svejedno?
Federacija Bosne i Hercegovine je 12. maja napokon, nakon nekoliko emisija javnog duga u kojima od investitora nije dobila sav željeni novac, uspjela da sprovede aukciju obveznica na kojoj su investitori kupili sve ponuđene obveznice. Da li bi to trebalo predstavljati najubjedljiviji argument da su slabosti usvojenog budžeta za 2026. godinu bile prolazne i neopravdane, te da su, uoči najavljene velike emisije duga u inostranstvu (800 miliona eura), javne finansije u izvrsnom stanju?
Jedno skriveno ekonomsko upozorenje za Republiku Srpsku – Stara pravila koja ne važe
Bosanski entiteti godinama upravljaju svojim financijama na osnovi fiskalnih pravila koja nisu skrojena po njihovoj mjeri i misle da zdravlje njihovih financija ovisi isključivo od poštivanja tih pravila.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine – Hladno kao špricer
Kad je devizni kurs fiksan i kada se ne očekuje da će on ikada biti doveden u pitanje, između javnog duga emitovanog u stranoj i onoga u domaćoj valuti ne postoji nikakva razlika?
Rast cijena nafte i akcize u Bosni i Hercegovini – Ako zatreba i vječno
Prvi problem koji svako društvo i svaki pojedinac vidi u novom inflacionom talasu, koji je pokrenuo globalni rast cijena energenata, jeste pad životnog standarda usljed rasta cijena.
Državna fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Bezruka Bosna?
Često se ističe da je Bosna i Hercegovina, prema važećim propisima, država s ograničenim državnim suverenitetom (pritom se prije svega misli na ovlasti Ureda visokog predstavnika), a ne primjećuje se da se ni ona državna ovlaštenja i prava koja nisu uskraćena ex lege, a vrlo su važna za funkcioniranje države, ne koriste.
Emisija vrijednosnih papira države Bosne i Hercegovine – Već odavno punoljetan
Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine (Zakon) donesen je prije 21 godinu, a u dva navrata je izmijenjen i dopunjen (SG BiH br. 52/05, 103/09 i 90/16).
Ekonomske posledice američkih teritorijalnih pretenzija prema Grenlandu – Sell America?
Priča o slabljenju američkog dolara je u drugoj polovini januara, kada su najavljene nove američke carine, ukoliko se pitanje Grenlanda ne reši u skladu sa zahtevima američke administracije, dobila potpuno novu ekonomsku dimenziju, koju pojedini mediji dodatno dramatizuju.
Njemački budžet i ekonomija – Stanje na terenu
Njemački parlament je jučer usvojio proračun za 2026. godinu, kojim se planira povećanje javnog duga za 180 milijardi eura te nastavak snažnog investicijskog ciklusa. Nakon što su investicije u ovoj godini porasle za čak 55 %, u 2026. se predviđa njihov dodatni rast od 10 %.
Odluka Evropske centralne banke – Vatrogasni aparat
Poslednji sastanak upravnog odbora Evropske centralne banke posvećen monetarnoj politici održan je pre nekoliko dana, 11. septembra.
Promene u krivoj prinosa SAD – Ne valja ni jedno ni drugo
Amerika ima najveći javni dug na svetu, pa sve što se s njim dešava — direktno ili indirektno, u većoj ili manjoj meri — utiče na svetsku ekonomiju i praktično sve nacionalne ekonomije.
Iako neke od njih žive u iluziji da ih se to ne tiče, realnost je drugačija.
Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?
Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.
Srbija i privatni dugovi – Neverovatno malo?
U prethodna dva teksta videli smo da dug može biti javni, pod čime se podrazumeva dug generalne vlade, pokazali smo i da postoje potraživanja i dugovi prema inostranstvu bez pravljenja razlike između svojinskog oblika dužnika i poverilaca, a jedan veliki deo duga koji se kreira u svakoj ekonomiji odnosi se na privatni dug.
Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled
Koliko ima istine u tvrdnji da su razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.
Javni dug Srbije – Spoljni dug
Ekonomskoj politici u Srbiji se spočitava visok javni dug i u vezi toga njegova održivost, a odgovor kreatora ekonomske politike je bio i jeste da on nije visok i da je održiv, pa se postavlja pitanje koji od ovih stavova je usklađen sa zvaničnim ekonomskim podacima?
Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame
Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.
Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana
Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.
Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda
U vezi sa javnim finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija Republike Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne vide razlozi za takav pesimistički stav prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.