Dve najvažnije međunarodne finansijske institucije su MMF i Svetska banka, i obe imaju sedište preko Atlantika, u Vašingtonu.
Category: Public debt/Javni dug
Ruska proizvodnja u ratnim vremenima – Vojni kejnzijanizam
Na primjeru Njemačke smo vidjeli da njen proizvodni sektor mjereno sa PMI ima ogromnih problema i da je njegovo stanje u avgustu ove godine na nivou najlošijih rezultata iz perioda pandemije (maj 2020. godine).
Odnosi banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj prema strancima – Ahilova peta
Za 17 dana stupa na snagu jedna odluka Agencije za bankarstvo Republike Srpske (ABRS) koja je indirektno trebala olakšati finansiranje budžetskog deficita Republike Srpske i povećati likvidnost tržišta javnog duga Republike Srpske.
Sumnja u obveznice Republike Srpske – 12 kupaca?
Prije nekoliko dana, 6.septembra, Republika Srpska je izvršila uspješnu emisiju petogodišnjih obveznica u ukupnoj vrijednosti od 130 miliona KM i po kamatnoj stopi od 6%.
Oduševljenost investitora sa obveznicama Republike Srpske – 60 kupaca
Tokom ove godine, uvijek i iznova, Republika Srpska je prvenstveno, ali ne samo, zbog velikog budžeta, prinuđena da savladava visoke prepreke koja je sama sebi postavila.
Dugoročno zaduženje Republike Srpske u 2023.godini – Medeni mjesec
U Republici Srpskoj, kako kod običnog svijeta, tako i kod ekonomista i bankara, i službenika u republičkim, opštinskim i gradskim organima uprave, a pogotovo u krugovima budžetskih korisnika (penzioneri, prosvjeta, boračka populacija) vlada velika zabrinutost u pogledu izvršenja budžeta u 2023.godini.
Emisija obveznica Republike Srpske čija glavnica dospjeva u ratama – Računajte na nas
Od 20.juna ove godine Republika Srpska je počela da emituje petogodišnje obveznice sa planom otplate po kojem svake godine otplaćuje jedan dio glavnice.
Za koliko se zadužila Republika Srpska do Preobraženja 2023.godine? – Potpuno nepotrebna zbrka
U pogledu novca koji je pozajmila Republika Srpska nedavno su date dvije izjave koje apsolutno ne odgovaraju podacima Ministarstva finansija Republike Srpske i Banjalučke berze.
Vraćanje duga koji je nastao prije 5 godina u Beču – Čiča Miča gotova je priča
28. juna 2023.godine Republika Srpska je trebala poravnati obaveze nastale emisijom obveznica u Beču, pet godina ranije.
Posljedice prevelikog optimizma u planiranju budžeta Republike Srpske – Osuđena na promjene
U prethodnom tekstu smo iznijeli tvrdnju da je nemoguće da Republika Srpska ostvari planirani rast realnog BDP-a od 3,1% u 2023.godine i da je zato rebalans budžeta neminovnost?
Finansiranje budžeta Republike Srpske u 2023. godini – Odstupljeno od budžeta?
Najvažnija ekonomska politika, posebno u zemlji poput Bosne, čija centralna banka ne može davati kredite, je fiskalna, ili uže posmatrano, poreska politika.
Strategija upravljanja javnim dugom Republike Srpske – Ljuta trava na ljutu ranu
Nakon što je donesena pravosnažna sudska odluka beogradskog suda da je RITE Ugljevik dužan drugoj, slovenačkoj, strani isplatiti 131 miliona KM i predati trećinu proizvedene električne energije, postavlja se pitanje koju strategiju upravljanja javnim dugom Republike Srpske treba izabrati?
Kamatna stopa na javni dug bosanskih entiteta – Srpski “izum” ničim izazvan
20.juna je u senci emisije obveznica Republike Srpske od 210 miliona KM izvršena i emisija obveznica Federacije Bosne i Hercegovine takođe na pet godina.
Narodne obveznice u Republici Srpskoj – Romansa postoji samo u romanima
Vodeći računa o načinu finansiranja budžeta Repulike Srpske nedavno je srpska izvršna vlast, po uzoru na Republiku Hrvatsku (RH) predložila emisiju tzv. “narodnih”obveznica.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (6) – Kompleks niže vrijednosti
Jedna od predrasuda na tržištu javnog duga bosanskih entiteta je da je ono po svomu gore od tržišta javnog duga najrazvijenijih ekonomija.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (5) – Neuporedivo zaduženiji
Javni dug se može meriti samo u apsolutnim vrednostima, ali metodološki je ispravnije da se njegova apsolutna vrednost poredi sa bruto domaćim proizvodom (BDP).
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (3) – Repriza?
Uvijek kad banka pozajmljuje novac njena likvidnost se smanjuje, a to štediše i ostali klijenti banaka ne vole.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (1) – Na dohvatu ruke
U ovome i nekoliko narednih tekstova objasnićemo kako Republika Srpska može izmiriti obaveze koje dospjevaju krajem juna ove godine i zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati.
Prva emisija obveznica Republike Srpske nakon završetka teniskog turnira Srpska Open 2023 – Široka i uska ruka
Prvi put poslije završetka teniskog turnira Srpska Open (23.april 2023) Republika Srpska je emitovala obveznice 3.maja 2023. godine, 10 dana poslije.
Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%
Drugog aprila objavljeni su rezultati izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a mnogi su u ovome izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.
Vlada Bosne i Hercegovine – Potencijalni prvi zadatak
Uskoro će biti formiran Savjet ministara BiH ili Vjeće ministara BiH, što je formalni naziv za bosansku vladu na državnom nivou.
Kriza javnog duga u Srbiji 2009.godine – Naravoučenije
U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug, a drugi na budžetski deficit.
Kamatna stopa na srpske i hrvatske obveznice – Hotel Esplanade
I Srbija i Hrvatska imaju visoke javne dugove, iako se to pored dužničkih šampiona, Španije, Portugala, Italije i Grčke, baš i ne primjećuje.
Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok
Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo
I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.
Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda
Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima
Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Kako Ruska Federacija koristi zamrznute devizne rezerve – Morgen i Potkošulja
Cijeli svijet zna da su devizne rezerve Centralne banke Rusije (CBR) u EU, SAD i većini zemalja Komonvelta zamrznute, ali cijeli svijet baš i ne zna sve detalje ove imovinske blokade.
Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?
Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu
Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama u kojima je uslužni sektor najrazvijeniji.
Ukupan dug Republike Srpske – Visok ili nizak
Kretanje ukupnog duga Republike Srpske tokom zadnjih 16 godina pruža značajne informacije o ekonomskim ciklusima kroz koje je prošla Republika Srpska i pomaže da se u retrospektivi sagleda njegova dinamika.
Дуг Федерације Босне и Херцеговине – Временска транспарентност
Поред висине укупног дуга квалитет управљања дугом се мјери и брзином којом се подаци о дугу објављују.
Državna potrošnja tokom pandemije – Majka ili maćeha
Početkom jula Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o upotrebi BDP-a za prvi kvartal 2021.god.
Јавни дуг Њемачке – Дисциплина кичме
Каматна стопа на десетогодишње њемачке обвезнице је референтна каматна стопа на тржишту јавног дуга зоне евра и чим се она помјера, помјерају се и каматне стопе осталих земаља зоне евра, макар се не мјењале референтне каматне стопе Европске централне банке.
Vjerovatnoća bankrota Bosne i Hercegovine – Zlatna medalja
Tokom proljeća 2014. god. BiH je kao i mnoge druge zemlje bila izložena elementarnim nepogodama u obliku poplava.
Експанзивна фискална политика Републике Српске – Идемо даље
На 19. сједници Народне скупштине Републике Српске (25.5.2021.г.) нико од народних посланика нити било ко из редова стручне јавности није начињене измјене у фискалном законодавству назвао правим, оргиналним и стручним именом.
Продуктивност у приватном и јавном сектору Републике Српске – 19. сједница
Исправност економских одлука, или мјера економске политике, се може оцјењивати, прије доношења мјере економске политике (екс анте), или након што се у пракси покажу/измјере ефекти усвојених мјера економске политике (екс пост).
Kreditni rast u BiH – Anemična krvna slika
Sve zemlje na svijetu su tokom pandemije pokušavale, na razne načine, da održe pozitivne stope kreditnog rasta i da finansiraju preduzeća i građane novim kreditima, na višem nivou.
Каматни трошкови јавног дуга – Тако близу, а тако далеко
Током посљедњег таласа короне, а и прије њега, прогнозирано је да ће многе земље имати проблеме са редовним измиривањем обавеза по јавном дугу.
Стварна каматна стопа на лондонску емисију Републике Српске – За 98,918% невјерних Тома
Информацију да је Република Српска емитовала обвезнице на ЛСЕ (Лондонска берза) по купонској каматној стопи од 4,75% годишње, саопштила је Влада Републике Српске прије 6 дана.
Kuponska kamatna stopa na obveznice Republike Srpske – April u Londonu
Republika Srpska je nedavno na Londonskoj berzi, koja je svjetski finansijski centar, emitovala obveznice ili narodski rečeno zadužila se – uzela kredit.
Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo (Drugi dio)
Nastavak prethodne objave …
Druga mogućnost reakcije na inflacione pritiske je da centralne banke jednostavno prihvate rast inflacije kao neminovnost protiv koje “nemaju ništa efikasno”.
Kamatne stope u zoni evra – Učiteljica života
Ekonomska istorija se na ekonomskim fakultetima proučava u o okviru predmeta istorija ekonomske misli, doktrine velikih ekonomista ili jednostavno ekonomske doktrine.
Tržište javnog duga Republike Srpske – Vakcinacija sad i odmah
U prva tri mjeseca ove godine u skladu sa kalendarom aukcija trezorskih zapisa i obveznica Republika Srpska/RS se na Banjalučkoj berzi/BLSE zadužila za 162 miliona KM.
Ekonomske posljedice pandemije – “Sve” je stalo, samo dugovi i djeca rastu
Ekonomska kriza kroz koju prolazi svjetska i ogromna većina nacionalnih ekonomija je jedinstvena ne samo u istoriji ekonomije već i u istoriji ljudskog društva.
Нето међународна инвестициона позиција – Спољни сарадници
Глобализација је у посљедњих неколико година посустала, све више се указује на супротан процес (деглобализација), али новац и даље прелази преко границе и тако ће бити док је свијета и вијека.
Каматна стопа на јавни дуг – Истекао гарантни период?
Цијелу протеклу годину, од момента избијања пандемије, све централне банке на свијету покушавају смањити каматну стопу по којој се задужују њихове државе.
Јавни дуг велесила – Запад на истоку?
За балканске земље Запад је у економском смислу увијек био управо тамо гдје је показивала бусола – на западу.