Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok

Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija  koji  iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.

Čitaj dalje

Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo

I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.

Čitaj dalje

Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda

Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija

Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno  na istom nivou. 

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima

Danas je  Republika  Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7  sedam godina po kamatnoj stopi  od 3,5%.

Čitaj dalje

Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put

Sa aspekta javnog duga  nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još  lošije.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend

Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47.  emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja

Razlika u fiskalnoj  poziciji  entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije  dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

Čitaj dalje

Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala

Sjedinjene Američke Države su mjereno  veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.

U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.

Čitaj dalje

Kako Ruska Federacija koristi zamrznute devizne rezerve – Morgen i Potkošulja

Cijeli svijet zna da su devizne rezerve Centralne banke Rusije (CBR) u EU, SAD i većini zemalja Komonvelta zamrznute, ali cijeli svijet baš i ne zna sve detalje ove imovinske blokade.

Čitaj dalje

Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?

Javne finansije svake države se zasnivaju  na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj  valuti.

Čitaj dalje

Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu

Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama  u kojima je  uslužni  sektor najrazvijeniji.

Čitaj dalje

Ukupan dug Republike Srpske – Visok ili nizak

Kretanje ukupnog duga Republike  Srpske  tokom zadnjih 16 godina pruža značajne informacije o  ekonomskim ciklusima kroz koje je prošla Republika Srpska i pomaže da se  u retrospektivi sagleda njegova dinamika.

Čitaj dalje

Dug Federacije Bosne i Hercegovine – Vremenska transparentnost

Pored visine ukupnog  duga kvalitet upravljanja  dugom se mjeri i brzinom kojom se podaci o dugu objavljuju.

Čitaj dalje

Državna potrošnja tokom pandemije – Majka ili maćeha

Početkom jula Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o upotrebi BDP-a za prvi kvartal 2021.god.

Čitaj dalje

Vjerovatnoća bankrota Bosne i Hercegovine – Zlatna medalja

Tokom proljeća 2014. god. BiH je kao i mnoge druge zemlje bila izložena elementarnim nepogodama u obliku poplava.

Čitaj dalje

Ekspanzivna fiskalna politika Republike Srpske – Idemo dalje

Na  19. sjednici Narodne skupštine  Republike Srpske (25.5.2021.g.) niko  od narodnih poslanika niti bilo ko iz redova stručne javnosti nije načinjene izmjene u fiskalnom zakonodavstvu nazvao pravim, orginalnim i stručnim imenom.

Čitaj dalje

Produktivnost u privatnom i javnom sektoru Republike Srpske – 19. sjednica

Ispravnost ekonomskih odluka, ili mjera ekonomske politike, se može ocjenjivati, prije donošenja mjere ekonomske politike (eks ante), ili nakon što se u praksi pokažu/izmjere efekti usvojenih mjera ekonomske politike (eks post).

Čitaj dalje

Kreditni rast u BiH – Anemična krvna slika

Sve zemlje na svijetu su tokom pandemije pokušavale, na razne načine, da održe pozitivne stope kreditnog rasta i da finansiraju preduzeća i građane novim kreditima, na višem nivou.

Čitaj dalje

Kamatni troškovi javnog duga – Tako blizu, a tako daleko

Tokom posljednjeg talasa korone, a i prije njega, prognozirano je da će  mnoge zemlje imati probleme sa redovnim izmirivanjem obaveza po javnom dugu.

Čitaj dalje

Stvarna kamatna stopa na londonsku emisiju Republike Srpske – Za 98,918% nevjernih Toma

Informaciju da je Republika  Srpska emitovala obveznice na LSE (Londonska berza) po kuponskoj kamatnoj stopi od 4,75% godišnje, saopštila je Vlada Republike Srpske prije 6 dana.

Čitaj dalje

Kuponska kamatna stopa na obveznice Republike Srpske – April u Londonu

Republika Srpska je nedavno na Londonskoj berzi, koja je svjetski finansijski centar, emitovala obveznice ili narodski rečeno zadužila se – uzela kredit.

Čitaj dalje

Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo (Drugi dio)

Nastavak prethodne objave

Druga mogućnost reakcije na inflacione pritiske je da centralne banke jednostavno prihvate rast inflacije kao neminovnost protiv koje “nemaju ništa efikasno”.

Čitaj dalje

Kamatne stope u zoni evra – Učiteljica života

Ekonomska istorija se na ekonomskim fakultetima proučava u o okviru predmeta istorija ekonomske misli, doktrine velikih ekonomista ili jednostavno ekonomske doktrine.

Čitaj dalje

Tržište javnog duga Republike Srpske – Vakcinacija sad i odmah

U prva tri mjeseca ove godine u skladu sa kalendarom aukcija trezorskih zapisa i obveznica Republika Srpska/RS se na Banjalučkoj berzi/BLSE zadužila za 162 miliona KM.

Čitaj dalje

Ekonomske posljedice pandemije – “Sve” je stalo, samo dugovi i djeca rastu

Ekonomska kriza kroz koju prolazi svjetska i ogromna većina nacionalnih ekonomija je  jedinstvena ne samo u istoriji ekonomije već i  u istoriji ljudskog društva.

Čitaj dalje

Neto međunarodna investiciona pozicija – Spoljni saradnici

Globalizacija je u posljednjih nekoliko godina posustala, sve više se ukazuje na suprotan proces (deglobalizacija), ali novac i dalje prelazi preko granice i tako će biti dok je  svijeta i vijeka.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug – Istekao garantni period?

Cijelu proteklu godinu, od momenta izbijanja pandemije, sve centralne banke na svijetu pokušavaju smanjiti kamatnu stopu po kojoj se zadužuju njihove države.

Čitaj dalje

Javni dug velesila – Zapad na istoku?

Za balkanske zemlje Zapad je u ekonomskom smislu uvijek bio upravo tamo gdje je pokazivala busola – na zapadu.

Čitaj dalje

Državna potrošnja – Kad je muka đe si Đuka

Odmah poslije rata (1992 – 1995.g.) započinje omalovažavanje, nipodaštavanje i surova negacija efikasnosti države kao vlasnika preduzeća od strane pojedinih društvenih grupa, kao i generalno osporavanje uloge države u  ekonomskom sistemu.

Čitaj dalje

Prognoza budžetskog salda i ekonomski suverenitet

Budžetski saldo/stanje, ili budžetski bilans na nivou BiH planira i prognozira Fiskalno vijeće BiH i, a  za svaku zemlju, pa i za BiH, prognozu pravi i MMF jer on posuđuje novac državama i bitno mu je da li će dužnici posuđeni novac moći vratiti.

Čitaj dalje

Procjena troškova pandemije

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade svake godine  usvajaju  globalni okvir fiskalnog bilansa (Globalni okvir), a mi ćemo na osnovu  njega pokušati odrediti koliku će cijenu platiti budžeti BiH da bi sanirali ekonomske probleme koje je prouzrokovala pandemija tokom 2020.god.

Čitaj dalje

Za dlaku

Početkom 2015.g. ECB (Evropska centralna banka) započinje program masovnog kreditiranja javnog sektora u zemljama zone evra,  poznat pod nazivom “program kupovine za javni sektor” (eng. PSPP, public sector purchase programme).

Čitaj dalje

Do posljednjeg daha

Sve do polovine 2014.g. ekonomska politika zemalja zone evra koje su zapale u dužničku krizu (PIGS zemlje) se pretežno zasnivala na smanjenju javne potrošnje  i podsticanju privatne potrošnje (kroz niske kamatne stope na kredite tj. kroz jeftin novac).

Čitaj dalje

Petero prasića

Na kraju globalne finansijske krize, 2009.g., pojedine evropske  zemlje su usljed problema sa otplatom javnog duga počele zapadati u dužničku krizu.

Čitaj dalje

Za 180 stepeni

U većini privrednih sistema tokom ekonomske krize sve ekonomske varijable se nalaze  u slobodnom padu,  osim javnog duga.

Čitaj dalje

Sva jaja u jednoj košari

U  ekonomskoj krizi kroz koju  prolazimo se od svake vlade tj. od javnog sektora, očekuje da poveća nivo javne  potrošnje.

Vlada to može uraditi ili kroz pojačano oporezivanje ili novim zaduživanjem.

Čitaj dalje

Rijeka koja se ulila u jezero

Sa aspekta povjerioca, i obveznica i kredit su potraživanja, ali između njih postoje i razlike, a glavna je da za pojedinačne kredite ne postoji organizovano finansijsko/berzansko tržište na kojem se oni mogu prodavati (prije krajnjeg roka dospjeća) dok za obveznice postoji (berza).

Obveznica je kao rijeka, ona teče i u finansijskom smislu ona je likvidna, uvijek se može pretvoriti u novac.

A kredit  je kao jezero koje stoji u mjestu, a može i presušiti ili se pretvoriti u baru.

Čitaj dalje

Bela ćao

U ogromnoj većini država postoji samo jedno zakonsko sredstvo plaćanja i zato bi vjerovatno trebala postojati i njegova suprotnost – nezakonito sredstvo plaćanja?

Čitaj dalje

Vidovdan na kredit

Postavljanje emisije petogodišnjih obveznica Republike Srpske na listing Bečke berze na Vidovdan 2018.g. je od strane Ministarstva finansija Republike Srpske predstavljeno kao izlazak na međunarodno finansijsko tržište, i kao izraz povjerenja stranih investitora u srpske javne finansije.

Čitaj dalje

Danak u kamati

Na tržištu duga, međunarodnom ili domaćem svejedno, postoje dvije  glavne vrste duga; obveznice i krediti.

Svjetsko tržište obveznica je teško oko 100 hiljada milijardi američkih dolara (USD) i veće je od svjetskog BDP-a.

Čitaj dalje