Stanogradnja i fiskalna politika – Nova poreska osnovica

S obzirom da ono nagovještava promjene u ekonomiji i reakciju  privrede na mjere ekonomske politike stanje na tržištu nekretnina se uvijek pažljivo  prati i analizira.

Čitaj dalje

Građevinarstvo u Bosni i Hercegovini – Vrlo otporno

U jednoj od prethodnih objava pokazili smo da ekonomija Bosne ispoljava drugačije osobine u pogledu kretanja kamatnih stopa u poređenju sa eurozonom.

Čitaj dalje

Šta Srbija misli o ekonomiji Bosne – I ne samo ona

U Srbiji vlada uverenje da Bosna preuzima monetarnu politiku Evropske centralne banke (ECB) i da nema svoju vlastitu monetarnu politiku.

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske čija glavnica dospjeva u ratama – Računajte na nas

Od 20.juna  ove godine  Republika Srpska je  počela da emituje petogodišnje  obveznice sa  planom otplate po kojem svake godine otplaćuje jedan dio glavnice.

Čitaj dalje

Potraživanja ECB od države i banaka – Šok terapija

Kao  što je centralna banka SAD odgovorna za inflaciju u SAD, isto tako Evropska centralna banka (ECB) odgovara za inflaciju u zemljama koji koriste evro kao svoju valutu.

Čitaj dalje

Inflacija u SAD – Vladavina manjine

Za  američku monetarnu politiku se često kaže da je izuzetno  prilagodljiva pošto može mjenjati  smjer vrlo brzo.

Čitaj dalje

Zaboravljeni alat monetarne politike Narodne banke Srbije – Ponuda “ljubavi”

Sa dolaskom inflacije, koja je u Srbiji početkom januara ponovo vrlo visoka (15,8%), u modi je ponovo  jedan,  uslovno rečeno, zaboravljeni alat monetarne politike.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje

Sjedinjene Američke  Države nisu ovisne  o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je  njena  borba  protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Očekivano

Preključe 20.jula Republika Srpska emitovala je 49.emisiju obveznica.

Čitaj dalje

Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu

Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.

Čitaj dalje

Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna

U jednoj od prethodnih objava na temu  cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici  korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi  ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.

Čitaj dalje

Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama

U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja

Razlika u fiskalnoj  poziciji  entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije  dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

Čitaj dalje

Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala

Sjedinjene Američke Države su mjereno  veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.

U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.

Čitaj dalje

Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne  rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.

Čitaj dalje

Inflacija u SAD – 2023: Odiseja u Bosni?

Rast cijena energenata, podstaknut globalnim ekonomskim oporavkom i štampanjem dolara od strane centralne banke Sjedinjenih Američkih Država (FED/Federalne rezerve)  i štampanjem valuta ostalih velikih i značajnih centralnih banaka, su doveli inflaciju u SAD na nivo koji nije viđen u zadnjih 13 godina.

Čitaj dalje

Kamatne stope u zoni evra – Učiteljica života

Ekonomska istorija se na ekonomskim fakultetima proučava u o okviru predmeta istorija ekonomske misli, doktrine velikih ekonomista ili jednostavno ekonomske doktrine.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam

U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.

Čitaj dalje

Каматна стопа на јавни дуг – Истекао гарантни период?

Цијелу протеклу годину, од момента избијања пандемије, све централне банке на свијету покушавају смањити каматну стопу по којој се задужују њихове државе.

Читај даље

Лагано корача Тошо

За просјечног становника Босне и Херцеговине велика је непознаница који и какви процеси се тренутно дешавају у домаћим банкама.

За разлику од  нас просјечни Американац има ту информацију  на врху прста (преко мреже) и може је врло лако разумити – сварити. 

Ради се о тзв. Тедовом распону, или у слободном преводу Тошином кораку (или скраћено Тоши)

Он је разлика између двије бројке; каматне  стопе по којој банке једна другој позајмљују новац са једне стране и каматне стопе на амерички краткорочни дуг.

Што је Тошин  корак већи  стање у америчким банкама  је у просјеку горе и у пословању са њима треба бити опрезан, јер оне могу дестабилизовати кућни буџет, али и амерички као и свјетски економски систем што се и десило 2008.г  и 2009.г.  

Какво је тренутно стање у америчким банака, мјерено Тошиним кораком и може ли се то стање повезати са босанскохерцеговачким банкама и економијом?

Читај даље

Сузе радоснице

На финансијском тржишту постоји мноштво разнородних каматних стопа. Толико их је, да се чак и ми економисти кроз њих пробијамо врло тешко, као кроз прашуму. Међутим, само једна каматна стопа је главна мјера општег нивоа каматних стопа у једном економском систему. То је каматна стопа или стопа приноса на десетогодишње обвезнице јавног дуга.

Читај даље

Државо моја и на тебе је дошао ред

Током развоја људског друштва развили су се разни модели заштите имовине, јер је имовински интерес, са аспекта материје (не и духа),  најважнији човјеков интерес. 

Оно што важи за човјека, важи и скуп  људи, тј. за друштвену групу. И организација је  друштвена група,  а држава представља организацију владајуће класе.

Читај даље

Ispod nule

Od druge polovine 2011.god.  Federacija BiH se zadužuje na finansijskom tržištu BiH. Umjesto da uzima kredite kod komercijalnih banaka  FBiH emituje hartije  od vrijednosti različitog dospijeća na Sarajevskoj berzi (SASE). I kredit i emitovana hartija od vrijednosti predstavljaju javni dug FBiH i na oba načina FBiH prikuplja novčana sredstva za finansiranje javnih rashoda.

Читај даље

Reks

U junu 2018. godine, nakon punih 17 godina, Republika Srpska je smanjila zakonsku zateznu kamatnu stopu (ZZKS).  Ja sam javno od 2014.g. predlagao da se za novi nivo ZZKS odredi 12% (umjesto 18%). Otišao sam i korak dalje pa sam načinu određivanja promjenljive ZZKS posvetio jedan cijeli stručni članak.

Čitaj dalje

Kome je “kriva” kriva prinosa?

Do  2011. godine  Republika Srpska se na domaćem tržištu  pretežno zaduživala uzimajući  kredite od banaka.  A od 2011. godine se  počinje zaduživati na bh finansijskom tržištu (preko Banjalučke berze/BLSE ) na rok do  godinu  dana  (trezorski  zapisi) ili na rok iznad godinu dana  (obveznice).  Za Republiku Srpsku između trezorskih zapisa i obveznica sa jedne strane i  kredita  sa druge  strane  nema neke suštinske  razlike … sve su to različite forme javnog duga. Kupac trezorskog zapisa/obveznice  Republike Srpske može prodati trezorski zapis/obveznicu prije dospjeća i na taj način transformisati potraživanje u novac. To je osnovna razlika između zaduživanja na  finansijskom i  banakarskom  tržištu (kredit). Čitaj dalje

Koji oblik štednje odabrati I ?

Konačna odluka zavisi od potreba i mogućnosti pojedinca koji štedi. Ako može štedi na kratak rok najpogodniji oblik je bankarska štednja. Ukoliko štedi dugoročno i ima ugovorenu bruto platu najprofitabilnije je ulagati u EPF. U slučaju dugoročne štednje bez poreskih olakšica, prednost ima životno osiguranje jer ono može biti kombinovano i sa pokrivanjem zdravstvenih rizika. Čitaj dalje

Kamatna stopa na štednju

Banke veliki dio investicione aktivnosti privrede finansiraju iz  domaće štednje. Bez investicija nema dugoročno održivog  privrednog razvoja, šta znači  da je štednja jedan od ključnih generator razvoja ekonomije. Skupa  štednja, skupe investicije, usporen razvoj. Ovo je makroekonomska dimenzija kamatne stope na štednju. Čitaj dalje

Mehanizam djelovanja sankcija – primjer Rusije

Kako  sankcije stežu obruč oko ekonomskog sistema najveće zemlje na svijetu, kojim mehanizmom one djeluju na ekonomske varijable i može li im se ruska ekonomija oduprijeti? Čitaj dalje

O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini

Objavljeno u časopisu Računovodstvo i poslovne finansije, Sarajevo.

Jović, Dragan. 2014. „O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini”. Računovodstvo i poslovne finansije, br. 7/14: 70-76.

Sažetak

U odnosu na odabrane zemlje, ali i u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republika Srpska ima najvišu zateznu kamatnu stopu. Razlozi za njeno smanjenje su mnogostruki, a mi smo izdvojili njih ukupno devet. Čitaj dalje

Modeliranje zatezne kamatne stope

Objavljeno u časopisu Banke u BiH , Sarajevo.

Jović, Dragan. 2014.“ Modeliranje zatezne kamatne stope”. Banke u BiH. br. 153 God. XVI: 28-33.

Sažetak

Model određivanja zatezne kamatne stope (ZKS) u Bosni i Hercegovini se razlikuje od modela u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju u našem neposrednom okruženju. U Bosni i Hercegovini, njenim entitetima Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, ZKS je određena kao fiksna stopa, a ne kao varijabilna stopa sa dvije komponente; baznom kamatnom stopom (b.k.s). i fiksnim djelom (maržom). Čitaj dalje

Uvod u postove o zateznoj kamatnoj stopi u Srpskoj

U potrazi za makroekonomskim podacima krajem 2013.g. sam na jednom hrvatskom sajtu našao informacije o visini zatezne kamatne stope u RH, a u vezi izmjena zakona o zateznoj kamatnoj stopi (z.k.s.). Odmah sam napravio kratku komparativnu analizu zateznih kamatnih stopa u eks YU i shvatio da je Srpska (18,25%), apsolutni šampion, čak i u odnosu na FBiH  (12%), a ovakvo stanje u BiH traje od 2001.g.  Čitaj dalje