Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.
Category: Short research/Kratka istraživanja
Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija
Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.
Inflacija u Srbija – Korpa
U istorijskim čitankama stoji da je Sretenjski ustav iz 1835. godine bio do te mjere originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno i učinjeno.
Troškovi građevinskog zemljišta i cijena novih stanova – Zacijenjena zemlja?
Neko je jednom negdje zapisao da se svi ratovi vode za zemlju i oko zemlje, a investitori u stanogradnji iako nisu u ratu, ipak su u vječitoj potrazi i borbi za građevinskim zemljištem.
Prodajna cijena i troškovi izgradnje novih stanova – Čardak na nebu
U prethodnoj objavi pokazali smo kako su rasle proizvođačke cijene u stanogradnji Republike Srpske, a u ovom tekstu poredimo ih sa cijenama novih stanova.
Indeks proizvođačkih cijena u stanogradnji Republike Srpske – Eustahije Brzić
Vrlo je zanimljivo i istovremeno krajnje čudno do koje mjere su i javnost i ekonomisti spremni da ignorišu osnovne proizvode statističkih ustanova država u kojima žive i djeluju.
Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu
Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim akcijama.
Cijena električne energija – Semafor
Ova godina nam je svima mnogo toga sakrivenog otkrila, a “otkrila” je i važnost svih oblika energije u privrednom sistemu apsolutno svake zemlje.
Tržišni rizik na Banjalučkoj berzi – O ukusima ne vrijedi raspravljati
U prethodnom tekstu smo postavili pitanje zašto investitori odbijaju da kupe akcije Mtela a.d. Banjaluka po cijeni od 1,56 KM, ako je očekivana zarada, na godišnjem nivou oko 14%, a kamatna stopa na štedne uloge u bosanskim bankama maksimalno 3%?
Dividende na akcije Mtela a.d Banjaluka u 2022. godini – Ipak malo viša?
Tokom 2022.godine Mtel a.d. Banjaluka je isplatio ostatak dividende po finansijskim izvještajima za 2021.godinu i sada se očekuje da počne isplaćivati dividende po finansijskim izvještajima za 2022. godinu.
Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen
Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.
Visokogradnja u Republici Srpskoj – Strahovi su konjukturni
Uskoro će biti objavljeni podaci o kretanju cijena novih stanova u RS za treći kvartal 2022. godine.
Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok
Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Uticaj američke monetarne politike na inflaciju u Bosni i Hercegovini – Tako daleko, a tako blizu
Veza između monetarne politike američka centralna banka (FED) i inflacije u BiH u 2022.godini, iako nije očigledna ipak postoji.
Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo
I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.
Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka
Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje borbe protiv inflacije u SAD, nakon što je američka centralna banka pet puta podigla kamatnu stopu?
Američka monetarna politika – Miki Maus?
Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.
Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike
Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.
Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda
Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.
Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik
Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.
Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer
Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.
Ruska, uralska, nafta – Zbogom nevidljivoj ruci?
Dvije najpoznatije naftne robne marke su Brent Crude Oil i WTI (West Texas Intermediate).
Rast kamatnih stopa Evropske centralne banke – Velika nervoza
Kada kamatne stope rastu najmanje su nervozna ona pravna ili fizička lica koja su uzela dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom neposredno prije početka rasta kamatnih stopa.
Proizvodnja električne energije u BiH – Energetska bajka
U Bosni i Hercegovini se vole hvaliti proizvodnjom električne energije, pa bi se mogao izvesti zaključak da je ova djelatnost u stalnom rastu?
Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog
Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.
Цијена пшенице и нафте – Шта је сијенка, а шта извор свјетлости
У производњи најважнијих пољопривредних култура, пшенице, кукуруза и соје, највећи удио у трошковима производње узима цијена обраде земљишта, односно утрошена нафта.
Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano
Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.
Gubici slovenačkih radnika zbog inflacije – Meka valuta
Jedina zemlja bivše Jugoslavije koja je u izvještavanje o zaradama radnika uvela vrijednost jednog sata rada je Slovenija.
Prestanak rasta životnog standarda u Srbiji – Uvoz inflacije
Srbija vodi vrlo aktivnu ekonomsku politiku, koja se preko privrednog rasta, odrazila izuzetno pozitivno na realne neto zarade i životni standard građana Srbije.
Kupovna moć radničkih zarada u BiH – Pad zbog inflacije
U prethodnom tekstu izračunali smo realne zarade za američku ekonomiju, a u ovome ćemo to učiniti za bosansku ekonomiju.
Indeks potrošačkih cijena – Stalno rastu
Promjene cijena roba i usluga namjenjenih potrošnji , ili skraćeno inflacija, može se mjeriti na različite načine.
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Stambena novogradnja u Banjaluci – Rigidne cijene
U ekonomskoj nauci postoji nešto se zove “rigidne cijene” (eng. sticky prices) i baš taj fenomen smo djelimično uočili na tržištu prodatih novih stanova u Banjaluci u prvoj pololovini ove godine.
Smanjenje cijena željeza – Hlađenje
Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.
Stambena novogradnja u Republici Srpskoj – Balon?
Prije desetak dana objavljeni su statistički podaci o kretanju cijena stanova u Republici Srpskoj za drugo tromjesječje 2022. godine.
Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka
Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.
Inflacija u Njemačkoj – Priče za malu djecu
U demokratskim društvima se smatra da je većina uvijek u pravu, ali vrlo često mišljenje većine može biti apsolutno pogrešno.
Ocijena stanja na tržištu nekretnina – Zimski rast
U vanrednim periodima vrijeme se proširi i u njega stanu događaji za koje je nekada trebalo nekoliko godina da bi se desili, što kod ljudi stvara zapitanost da li je u pitanju java, ili san.
Centar i periferija – Stoni grad
Na Balkanu, a i na mnogim drugim mjestima, davno je pokazano i dokazano da su mjerila centra države i državne periferije potpuno drugačija.
Cijene stanova u novogradnji – Zona sumraka
U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.
Efekti sankcija i rata – Ekonomski nazadak
MMF dva puta u toku godine, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja glavnih ekonomskih pokazatelja po državama.
Rast cijena stanova – Šišanje?
Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.
Rast kamatnih stopa na obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Očekivano
Preključe 20.jula Republika Srpska emitovala je 49.emisiju obveznica.
Vlasnici doma – Krov nad glavom ili posao
U većini zemalja postoji statistika koja registruje procenat stanovnika koji žive u objektima koji su u njihovom vlasništvu, ili u vlasništvu nekog člana porodice kojoj oni pripadaju.
Produktivnost rada – Koliko smo vrijedni
U čovjekovoj je prirodi je da se iz dana u dan usavršava u poslu koji radi.
Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu
Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Rast kamatnih stopa – Još uvijek se isplati dugovati
Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.
Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat
To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.