Ekonomska politika Hrvatske u 2022. godini – Gas do daske

U medicini se ista boljka u različitim državama liječi na gotovo istovjetan način, a u svijetu ne postoje dvije države sa potpuno istom ekonomskom politikom.

Čitaj dalje

Vlada Bosne i Hercegovine – Potencijalni prvi zadatak

Uskoro će  biti formiran Savjet ministara BiH ili Vjeće ministara BiH, što je formalni  naziv za bosansku vladu na državnom nivou.

Čitaj dalje

Kvar u američkoj ekonomiji – September 11

Opšte je mišljenje da su  Federalne  rezerve  počele sa monetarnom ekspanzijom/štampanjem novca u martu 2020.godine, nakon izbijanja pandemije, a da je do tada sve bilo  u redu sa američkom ekonomijom.

Čitaj dalje

Царство небеско и царство земаљско

Овогодишње вјерске поворке у Црној Гори,  у релиогозном рјечнику означене као литије, су  биле изузетно масовне и изузетно учестале и нису бирале радне и нерадне дане, иако су се одвијале у једној друштвеној заједници која има изузетно мали број становника.

Читај даље

Године које су појели скакавци

У економској науци и економској пракси је одувијек владала заокупљеност економским растом, који је под условом да је све остало једнако, доживљаван као мјера успјешности једног економског система.

Читај даље

Босанскохерцеговачка листа

Економска криза са којом се зона евра и Европска унија суочавају је највећа криза у њиховој историји.

Читај даље

Ursula o minimalcu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula Gertrud von der Leyen) je na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, koja je održana 16. septembra 2020. godine u Briselu, govoreći o solidarnosti među evropskim državama u aktuelnim uslovima krize, pokrenula pitanje minimalne mjesečna zarade na nivou Evropske Unije (EU).

Čitaj dalje

Kečap

Većina radnika kada je riječ  o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje,  za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu  godinu itd. Čitaj dalje

Sloboda izbora

Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje

Kreditni semafor

Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.

Čitaj dalje

Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka

Koje ekonomske informacije  iz svijetske ekonomije će  biti  predstavljene javnom mnjenju  jedne  zemlje  pretežno zavisi  od geografskog  položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz  BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani  investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike.  Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je  zapravo amerikocentričnost, jer  je u velikom dijelu  Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom…  seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje

Fiat

Nakon prethodnog posta u kojem sam objasnio  suštinu kreiranja novca (“potezom pera” od strane  Federalnih rezervi), pojavila  se dilema kako izgleda aktiva/imovina FED-a?  Pretpostavka elementarne logike je da ako pasiva/obaveze/novac FED-a  naraste  skoro 5 puta za  samo 12  godina  tako brzo kreiran novac  bi trebao imati vrlo visoku podlogu u obliku ne samo deviznih rezervi već prije svega zlata?! Čitaj dalje

Ex nihilo

Da bi se proizvela neka roba/fizički proizvod prvi korak u proizvodnom smislu je kupovina sirovina (mašina je već kupljena). Predradom sirovina dobijaju se poluproizvodi, a na kraju proizvodnog ciklusa finalni proizvod.  Čitaj dalje

Stabilnost konvertibilne marke

Nakon ocjene povjerenja građana u valutni odbor, ispitano je mišljenje građana o stabilnosti, odnosno sigurnosti domaće valute. Čitaj dalje

Valutni odbor u Bosni i Hercegovini

Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje

Kapitalizam sa ljudskim likom

Istorija nas uči da je razvoj ljudske civilizacije stalno izložen opasnostima.

U današnje vrijeme te opasnosti su oružja za masovno uništenje, posljedice klimatskih promjena, gomilanje naoružanja, bolesti zavisnosti, duhovno rastrojstvo pojedinca i društva, mržnja… Pored tih, jedna od velikih opasnosti koja po razvoj društva može da ima katastrofalne posljedice je nejednakost.

Upravo je to tema maestralno urađenog djela „Kapital u XXI vijeku“, čiji je autor mladi francuski ekonomista i matematičar Toma Piketi.

Čitaj dalje

Evroazija na Balkanu

U Bosni i Hercegovini, pogotovo u Republici Srpskoj, dio Evroazije tj. Rusija velika je tema, isto kao što je  velika tema bio izbor posljednjeg američkog predsjednika. Čitaj dalje

Državna intervencija

Ekonomski problemi se ponekad tretiraju izolovano, izvan ekonomskog  sistema u kojem su  nastali.  Ako  se elementi ekonomskog sistema ne  dovode u međusobnu vezu, postavljeni problem je vrlo teško riješiti.  Da li je nešto ekonomski problem koji se  tiče izvršne vlasti (npr. Vlade Republike Srpske, u daljem tekstu vlada) zavisi od definisanih ciljeva ekonomske politike, ali i prihvaćenog modela privrednog razvoja.  Čitaj dalje

Šta će biti ako se raspadne EU?

Већ годинама домаћа штампа је крцата насловима из којих се може закључити да ЕУ само што се није распала[1]. Иако ЕУ јесте у дубокој кризи која се огледа у јачању ултрадесничарских и анархо-комунистичких политичких покрета и организација,  ријетко се ко пита шта би било са грађанима земаља чланица, па и са грађанима сусједних земаља, ако би заиста до овога и дошло. Čitaj dalje