U istorijskim čitankama stoji da je Sretenjski ustav iz 1835. godine bio do te mjere originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno i učinjeno.
Category: Think globally, act locally/Misli globalno djeluj lokalno
Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu
Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim akcijama.
Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen
Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.
Visokogradnja u Republici Srpskoj – Strahovi su konjukturni
Uskoro će biti objavljeni podaci o kretanju cijena novih stanova u RS za treći kvartal 2022. godine.
Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka
Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje borbe protiv inflacije u SAD, nakon što je američka centralna banka pet puta podigla kamatnu stopu?
Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike
Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.
Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik
Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.
Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer
Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu
Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Smanjenje cijena željeza – Hlađenje
Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.
Porez na dohodak u Srpskoj – Dolijevanje ulja na cijene?
Oni koji uspješno, čitaj nekažnjeno, uspjevaju da izbjegnu plaćanje poreza u praksi opovrgavaju krilaticu koja glasi: „Dvije stvari se moraju uraditi u životu – umrjeti i platiti porez“.
Efekti sankcija i rata – Ekonomski nazadak
MMF dva puta u toku godine, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja glavnih ekonomskih pokazatelja po državama.
Rast cijena stanova – Šišanje?
Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Američko tržište rada – Added, Уничтожено, Знищено
Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).
Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore
Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Uslovi isporuke ruskog gasa – Prvoaprilska šala
1.april 2022. najavljen je kao dan od kojeg će se prodaja ruskog gasa naplaćivati u rubljama.
Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.
Očekivanja investitora u vezi sukoba u Ukrajini – Za sada nije strašno?
Sukob u Ukrajini je tragedija i za rusko i za ukrajinsko društvo, a u njegovim osnovama su potpuno različiti geopolitički ciljevi svjetskih velesila i odsustvo volje za dogovorom i kompromisom.
Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?
Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
Uzroci inflacije – Cijena pomorskog transport (2)
Slijedeći razlog koji bi mogao biti uzrok rasta cijena pomorskog transporta je odnos ponude i potražnje za uslugama prevoza (vidjeti grafikon).
Uzroci inflacije – Cijena pomorskog transport (1)
Fokus naše pažnje tokom 2021. godine je primarno bio na očuvanju zdravlja, a krajičkom oka smo zapažali sve veći rast maloprodajnih cijena da bi nas to pogodilo sa jesenjim žetvom pravo u čelo.
Finansijska tržišta i tržišta proizvoda i usluga – Razdvajanje
Izreka „ istorija je učiteljica života „ (lat. historia est magistra vitae) se može primjeniti na sve društvene procese, pa i na tržište akcija, pošto su investitori jedna vrsta društvene zajednice.
Kamatna stopa Centralne banke Turske – Kriza pravoslavlja
Monetarna politika koju vodi Centralna banka Turske (CBT) je godinama bila zasnovana na jednom vrlo jednostavnom i opštepoznatom pravilu, koje primjenjuju mnoge svjetske banke.
Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja
Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?
Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Način funkcionisanja valutnog odbora u Bugarskoj i Hong-Kongu – Posljednje utočište
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) funkcioniše po modelu valutnog ili novčanog odbora.
Visina poreza na dobit – Mogućnost izbora
Prije nekoliko mjeseci ministar finansija u Vladi Republike Srpske je, u zakonodavnom domu, izjavio da je Republika Srpska po visini poreza na dobit najkonkurentnija u region i niko od parlamentaraca nije započeo rasprаvu na temu toga iskaza.
Fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Buđenje iz zimskog sna?
Prema izvršenim izmjenama u poreskom zakonodavstu Republike Srpske i najavljenim izmjenama u poreskom zakonodavstvu oba entiteta, fiskalna politika u Bosni i Hercegovini kao da prolozi kroz period buđenja iz zimskog sna?
Kvar u američkoj ekonomiji – September 11
Opšte je mišljenje da su Federalne rezerve počele sa monetarnom ekspanzijom/štampanjem novca u martu 2020.godine, nakon izbijanja pandemije, a da je do tada sve bilo u redu sa američkom ekonomijom.
Сензори у пољопривреди
Употреба сензора у пољопривреди ће се за наредних пет година удвостручити.
