Nedavno je objavljena vrlo važna, korisna i informativna publikacija Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) pod naslovom „Ocjena rizika za financijsku stabilnost za prvo polugodište 2025. godine“. Riječ je o jedinstvenoj publikaciji, što joj daje dodatnu vrijednost i značaj, jer se pitanjem financijske stabilnosti bave i entitetske agencije za bankarstvo, ali one ne objavljuju svoje nalaze o toj temi.
Category: Think globally, act locally/Misli globalno djeluj lokalno
Ekonomska alhemija globalne ekonomije – Finansijski i industrijski metal
Bakar i zlato su različiti metali. Bakar je metal sa izraženom upotrebom u elektronici, transportu, građevinarstvu i elektroenergetici, dok je zlato plemeniti metal, sa primjenom u izradi nakita, bankarstvu i finansijama.
Društvene istine, američki strahovi i rat protiv Persije – Iran disrupcija?
U trenucima kada cijeli svijet ima informaciju da je, prema iranskim izvorima, zatvoren Hormuški moreuz (morski prolaz između Omana i Irana), kome treba više vjerovati: američkom predsjedniku koji izjavljuje da SAD mogu gotovo beskonačno ratovati, što nije ništa drugo do indirektna poruka, ali krajnje neozbiljna i zato vrlo neuvjerljiva, da nema razloga za brigu, ili investitorima i trgovcima na finansijskom tržištu, koji se ne oglašavaju pojedinačno, već to čine preko berzanskih indeksa, robnih cijena i pokazatelja neizvjesnosti.
Geopolitički rizici iz ekonomske perspektive – Prijetnje i čin
Do početka rata između Rusije i Ukrajine na vezu političkih rizika na globalnom nivou i ekonomskih procesa ukazivalo se tek sporadično. Međutim, serija sukoba koja je potom uslijedila na Bliskom istoku, kao i nedavni napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, ponovo su na velika vrata uveli geopolitičke rizike u svjetsku ekonomiju i međunarodne finansije.
Politika i robna tržišta – dr. Copper
Bakar je jedan od najvažnijih industrijskih metala i kao jedna od globalnih roba ima široku primjenu u elektroenergetskim sistemima i instalacijama, građevinskoj djelatnosti, transportu i proizvodnji elektronskih komponenti.
Da li će umjetna inteligencija zamijeniti Word i Excel? – AI disrupcija
Kada je 80-ih godina prošlog vijeka kompjuter počeo prodirati u kancelarije, pojavio se strah da će kompjuteri zamijeniti ljude, a na istom principu danas funkcioniše i odnos AI – čovjek.
Finansijsko tržište i poluprovodnici – SOX kompanije
Philadelphia Semiconductor Index (SOX) je uvršten na berzansko tržište 1993. godine kao prvi veliki berzanski indeks posvećen isključivo akcionarskim društvima iz sektora poluprovodnika.
Inflacija u eurozoni i Bosni i Hercegovini – Ovaj put ECB neće pomoći
Od polovice 2022. godine Europska središnja banka povećavanjem kamatnih stopa poskupljivala je kredite i poticala štednju, s krajnjim ciljem smanjenja potrošnje i obaranja inflacije.
Ekonomske posledice američkih teritorijalnih pretenzija prema Grenlandu – Sell America?
Priča o slabljenju američkog dolara je u drugoj polovini januara, kada su najavljene nove američke carine, ukoliko se pitanje Grenlanda ne reši u skladu sa zahtevima američke administracije, dobila potpuno novu ekonomsku dimenziju, koju pojedini mediji dodatno dramatizuju.
Hrvatska ekonomija u EU – 13 godina poslije
Da li su ekonomski ciljevi zbog kojih je Hrvatska 2013. godine ušla u EU ostvareni i da li se Hrvatskoj isplatio ulazak u EU, moguće je odgovoriti, jer je od ulaska u EU prošlo 13 godina.
Ekonomija sankcija i društveni nemiri u Iranu – Valutna kriza
U sjeni nedavnih građanskih protesta u Iranu ostali su, nedovoljno razjašnjeni, osnovni uzroci ovog, čak i za iranske prilike, izuzetno ekstremnog ispoljavanja nezadovoljstva društvenim poretkom koji je uspostavljen nakon iranske revolucije 1979. godine.
Poslovni ciklus – Nepravilna sinusoida
Poslovni ciklus (business cycle) predstavlja promjenu poslovne aktivnosti u vremenu, obilježenu smjenom perioda rasta i perioda pada, nalik prirodnoj smjeni plime i oseke.
Stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine – Nazadovanje
Na samom kraju stare godine, 31. decembra, državna agencija za statistiku (BHAS) obavijestila je javnost o skoroj i davnoj privrednoj dinamici, predstavljenoj kroz promjene u bruto domaćem proizvodu po privrednim djelatnostima (proizvodni princip) i po glavnim vrstama potrošnje (potrošni, odnosno rashodni princip).
Gasovodni prirodni gas i tečni prirodni gas – LNG premija
Rat u Ukrajini i sabotaže na plinovodima koji su dnom Baltičkog mora povezivali Rusiju i Njemačku potpuno su izmijenili odnos EU prema energiji – u osnovi te promjene je postepeno odbacivanje ruskog gasovodnog (pipeline) prirodnog gasa (PNG – pipeline natural gas) i strateška preorijentacija na neruski ukapljeni, tekući prirodni gas (LNG – liquefied natural gas).
Prognoza cene nafte marke Brent u 2026.godini – Trend spuštanja
Većina analitičara sa robnih tržišta i agencija koje istražuju tržište nafte očekuje da će cene sirove nafte marke Brent u 2026. godini biti pod pritiskom zbog viška ponude u odnosu na potražnju, ali pod uslovom da se stanje i uslovi na tržištu nafte bitno ne promene u odnosu na 2025. godinu.
Ukupna i bazna inflacija u eurozoni u srednjoročnom periodu – Kontrola nad inflacijom
Ukupna inflacija (eng. headline inflation) u eurozoni u novembru, od 2,1%, na nivou je očekivane, a i tzv. bazna inflacija (eng. core inflation), koja se dobije kada se od ukupne oduzme rast cijena energije i hrane, od 2,4%, takođe je očekivana.
Da li će Evropska centralna banka promeniti kamatne stope – Kvalitativna analiza
Glavni ekonomski događaj u evrozoni u narednih sedam dana jeste odluka Evropske centralne banke o kamatnim stopama – ova odluka biće saopštena 18. decembra.
Ekonomska očekivanja na primjeru njemačkog gospodarstva – Signal i odredište
Najnovija vrijednost ZEW indeksa ekonomskih očekivanja za Njemačku, objavljena 11. studenoga, iako i dalje ukazuje na optimizam u pogledu smjera gospodarskih kretanja, predstavlja značajno razočaranje za njemačko i europsko financijsko tržište.
Njemački budžet i ekonomija – Stanje na terenu
Njemački parlament je jučer usvojio proračun za 2026. godinu, kojim se planira povećanje javnog duga za 180 milijardi eura te nastavak snažnog investicijskog ciklusa. Nakon što su investicije u ovoj godini porasle za čak 55 %, u 2026. se predviđa njihov dodatni rast od 10 %.
Troškovi rada – Realni rast životnog standarda
Trošak rada (labour cost) predstavlja ukupnu cenu koju poslodavac plaća za angažovanje zaposlenog – pored neto plate, u ove troškove ulaze i porezi i doprinosi i svi dodatni troškovi vezani za radni angažman.