Razlika između Banke Silikonske doline i Dojče banke – Četrdesetnica

U Evropi je pitanje svih pitanja donedavno bila pandemija, potom rusko-ukrajinski rat, pa inflacija, koju je “zamenio” Kredit Svis, a trenutna velika tema je Deutche bank AG Frankfurt, koja se u srpskim  bankarskim krugovima popularno naziva Dojčerica.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka

Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.

Čitaj dalje

Visina kamatne stope – Bogatstvo različitosti

U  Srbiji,  Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.

Čitaj dalje

Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?

Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB),  ili popularno rečeno štampanja novca,  započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.

Čitaj dalje

Posledice Bregzita – O medu i mleku

U junu 2016.  Velika Britanija je na referendumu  tesnom većinom odlučila da izađe iz Evropske Unije.

Čitaj dalje

Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja

Nakon što je  2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.

Čitaj dalje

Ocijena ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini – Potpuno  pogrešna pretpostavka

Od ekonomskih reformi  u BiH započetih na kraju XX  vjeka, a poslije rata 1992 – 1995, očekivalo se da uspostavi efikasniju privrednu strukturu i  rentabilnija i produktivnija preduzeća.

Čitaj dalje

Samopouzdanje potrošača u Njemačkoj – Na jednoj strani kapital, a na drugoj rad

Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je  na vrlo niskom nivo što navodi na prvu pomisao da je stanje u njemačkoj ekonomiji savršeno?

Čitaj dalje

Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog

Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode  firme da bi saznale kako podesiti  svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.

Čitaj dalje

Svjetski novčani poredak – Petrodolar

Nakon Drugog  svjetskog  rata  američki i saudijski vladari su se dogovorili da se cijena nafte obračunava u  američkim dolarima i tim dogovorom je, uz fiksiranje  odnosa cijene zlata u dolarima, kreiran  svjetski novčani poredak baziran na dolaru.

Čitaj dalje

Prognoza inflacije u 2023 –  Približavanje Bosne i eurozone?

Tokom 2021.godine sve prognoze inflacije u EU i SAD su se zasnivale na pretpostavci, koja je zbog mnogo ponavljanja sa mnogo bitnih radnih mesta, postala ozbiljna tvrdnja, a koja je glasila da je inflacija prolazna ili tranzitorna.

Čitaj dalje

Inflacija u Evropskoj uniji u 2022.godini – Sav Balkan u drugoj ligi

2022.godina je iza nas i vreme je  da sumiramo uspeh ekonomskih politika, ekonomskih unija, valutnih zona i evropskih zemalja u borbi protiv inflacije.

Čitaj dalje

Viškovi likvidnosti fizičkih lica u Bosni i Hercegovini – Prvobitna akumulacija kapitala?

Svi znamo da su retka fizička lica koja nikada nisu uzimala kredit u banci, ali zašto onda ekonomska nauka tvrdi da  stanovnici svakog društva najčešće imaju novčane viškove (suficit)?

Čitaj dalje

Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija

Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1%  (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u  eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?

Čitaj dalje

Kreditni rast u Srbiji – Umjerenost je vrlina

Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbija – Korpa

U istorijskim čitankama stoji da je  Sretenjski ustav  iz 1835. godine bio do te mjere  originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba  (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od  Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno  i učinjeno.

Čitaj dalje

Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu

Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj  berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim  akcijama.

Čitaj dalje

Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen

Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih  preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.

Čitaj dalje

Visokogradnja u Republici Srpskoj – Strahovi su konjukturni

Uskoro će biti objavljeni podaci o kretanju cijena novih stanova u RS za  treći kvartal 2022. godine.

Čitaj dalje

Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka

Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje  borbe protiv inflacije u  SAD, nakon što je američka centralna banka  pet puta podigla  kamatnu stopu?

Čitaj dalje

Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike

Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.

Čitaj dalje

Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik

Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.

Čitaj dalje

Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer

Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.

Čitaj dalje

Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada

Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust  2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?

Čitaj dalje

Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu

Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.

Čitaj dalje

Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?

U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.

Čitaj dalje

Loši krediti u Hrvatskoj  – Država ili „kolonija“

Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju,  ili koje nikada neće vratiti.

Čitaj dalje

Smanjenje cijena željeza – Hlađenje

Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.

Čitaj dalje

Efekti sankcija i rata – Ekonomski nazadak

MMF dva puta u toku godine, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja glavnih ekonomskih pokazatelja po državama.

Čitaj dalje

Rast cijena stanova – Šišanje?

Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.

Čitaj dalje

Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega

Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.

Čitaj dalje

Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.

Čitaj dalje

Američko tržište rada – Added, Уничтожено, Знищено

Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).

Čitaj dalje

Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore

Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.

Čitaj dalje

Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman

Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških  restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici  i zbog mnogo čega drugog.

Čitaj dalje

Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna

U jednoj od prethodnih objava na temu  cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici  korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi  ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.

Čitaj dalje

Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama

U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni

Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS)  od  18.5. i  19.5.2022. nije bila  100% uspješna, jer je RS  tražila da bude kreditirana  po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na  to nije želi pristati.

Čitaj dalje

Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?

FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara,  ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je  predstavljan kao izgovor, da to ne čini.

Čitaj dalje

Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?

Narodna banaka  Srbije (NBS) je  aprilu ove godine, ne čekajući  odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća  referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih  skoro devet godina.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend

Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47.  emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja

Razlika u fiskalnoj  poziciji  entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije  dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

Čitaj dalje

Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala

Sjedinjene Američke Države su mjereno  veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.

U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.

Čitaj dalje

Uslovi isporuke ruskog gasa – Prvoaprilska šala

1.april 2022. najavljen je kao dan od kojeg će se prodaja ruskog gasa naplaćivati u rubljama.

Čitaj dalje

Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne  rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.

Čitaj dalje