Inflacija u Srbija – Korpa

U istorijskim čitankama stoji da je  Sretenjski ustav  iz 1835. godine bio do te mjere  originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba  (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od  Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno  i učinjeno.

Čitaj dalje

Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu

Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj  berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim  akcijama.

Čitaj dalje

Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen

Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih  preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.

Čitaj dalje

Visokogradnja u Republici Srpskoj – Strahovi su konjukturni

Uskoro će biti objavljeni podaci o kretanju cijena novih stanova u RS za  treći kvartal 2022. godine.

Čitaj dalje

Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka

Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje  borbe protiv inflacije u  SAD, nakon što je američka centralna banka  pet puta podigla  kamatnu stopu?

Čitaj dalje

Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike

Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.

Čitaj dalje

Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik

Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.

Čitaj dalje

Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer

Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.

Čitaj dalje

Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada

Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust  2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?

Čitaj dalje

Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu

Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.

Čitaj dalje

Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?

U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.

Čitaj dalje

Loši krediti u Hrvatskoj  – Država ili „kolonija“

Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju,  ili koje nikada neće vratiti.

Čitaj dalje

Smanjenje cijena željeza – Hlađenje

Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.

Čitaj dalje

Porez na dohodak u Srpskoj – Dolijevanje ulja na cijene?

Oni koji uspješno, čitaj nekažnjeno, uspjevaju da izbjegnu plaćanje poreza u praksi opovrgavaju krilaticu koja glasi: „Dvije stvari se moraju uraditi u životu – umrjeti i platiti porez“.

Čitaj dalje

Efekti sankcija i rata – Ekonomski nazadak

MMF dva puta u toku godine, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja glavnih ekonomskih pokazatelja po državama.

Čitaj dalje

Rast cijena stanova – Šišanje?

Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.

Čitaj dalje

Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega

Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.

Čitaj dalje

Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.

Čitaj dalje

Američko tržište rada – Added, Uničtoženo, Zniщeno

Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).

Čitaj dalje

Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore

Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.

Čitaj dalje

Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman

Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških  restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici  i zbog mnogo čega drugog.

Čitaj dalje

Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna

U jednoj od prethodnih objava na temu  cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici  korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi  ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.

Čitaj dalje

Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama

U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni

Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS)  od  18.5. i  19.5.2022. nije bila  100% uspješna, jer je RS  tražila da bude kreditirana  po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na  to nije želi pristati.

Čitaj dalje

Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?

FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara,  ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je  predstavljan kao izgovor, da to ne čini.

Čitaj dalje

Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?

Narodna banaka  Srbije (NBS) je  aprilu ove godine, ne čekajući  odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća  referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih  skoro devet godina.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend

Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47.  emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja

Razlika u fiskalnoj  poziciji  entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije  dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

Čitaj dalje

Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala

Sjedinjene Američke Države su mjereno  veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.

U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.

Čitaj dalje

Uslovi isporuke ruskog gasa – Prvoaprilska šala

1.april 2022. najavljen je kao dan od kojeg će se prodaja ruskog gasa naplaćivati u rubljama.

Čitaj dalje

Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne  rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.

Čitaj dalje

Očekivanja investitora u vezi sukoba u Ukrajini – Za sada nije strašno?

Sukob u Ukrajini je tragedija  i za  rusko i za ukrajinsko društvo, a u njegovim osnovama su potpuno različiti geopolitički ciljevi svjetskih velesila i odsustvo volje za dogovorom i kompromisom.

Čitaj dalje

Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?

Javne finansije svake države se zasnivaju  na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj  valuti.

Čitaj dalje

Uzroci inflacije – Cijena pomorskog transport (1)

Fokus naše pažnje tokom 2021. godine je primarno bio na očuvanju zdravlja, a krajičkom oka smo zapažali sve veći rast maloprodajnih cijena da bi nas to pogodilo sa jesenjim žetvom pravo u čelo.

Čitaj dalje

Finansijska tržišta i tržišta proizvoda i usluga – Razdvajanje

Izreka „ istorija je učiteljica života „ (lat. historia est magistra vitae) se može primjeniti na sve društvene procese, pa i na tržište akcija, pošto su investitori jedna vrsta društvene zajednice.

Čitaj dalje

Kamatna stopa Centralne banke Turske – Kriza pravoslavlja

Monetarna politika koju vodi Centralna banka Turske (CBT) je godinama bila zasnovana na jednom vrlo jednostavnom i opštepoznatom  pravilu, koje primjenjuju mnoge svjetske banke.

Čitaj dalje

Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja

Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.

Čitaj dalje

Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?

Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.

Čitaj dalje

Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?

Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja  i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.

Čitaj dalje

Način funkcionisanja valutnog odbora u Bugarskoj i Hong-Kongu – Posljednje utočište

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) funkcioniše po modelu valutnog ili novčanog odbora.

Čitaj dalje

Visina poreza na dobit – Mogućnost izbora

Prije nekoliko mjeseci ministar finansija u Vladi Republike Srpske je, u zakonodavnom domu, izjavio da je Republika Srpska po visini poreza na dobit najkonkurentnija u region i niko od parlamentaraca nije započeo raspravu na temu toga iskaza.

Čitaj dalje

Fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Buđenje iz zimskog sna?

Prema izvršenim izmjenama u poreskom zakonodavstu Republike Srpske i najavljenim izmjenama u poreskom zakonodavstvu oba entiteta,  fiskalna politika u Bosni i  Hercegovini kao da prolozi kroz period  buđenja iz zimskog sna?

Čitaj dalje

Kvar u američkoj ekonomiji – September 11

Opšte je mišljenje da su  Federalne  rezerve  počele sa monetarnom ekspanzijom/štampanjem novca u martu 2020.godine, nakon izbijanja pandemije, a da je do tada sve bilo  u redu sa američkom ekonomijom.

Čitaj dalje

Senzori u poljoprivredi

Upotreba senzora u poljoprivredi će se za narednih pet godina udvostručiti.

Čitaj dalje