Postoji mnogo anegdota o kraju Drugog svjetskog rata, a jedna od najpoznatijih glasi: “Nakon potpisane kapitulacije Njemačke Vinston Čerčil (tadašnji britanski premijer i kasniji dobitnik Nobelove nagrade) kreće na godinama željeni spokojni počinak, a batler (šef posluge) na pitanje kada da ga probude dobija odgovor – Možete me probuditi jedino ako se Njemačka ujedini”.
Category: Monetary policy/Monetarna politika
Vanredna sednica Izvršnog odbora Narodne banke Srbije od 11.septembra 2023.godine – Srpska bankarska revolucija
Kriza, u formi inflacije i rasta kamatnih stopa nas podseća da tržišna privreda ne podrazumeva samo slobodno formiranje cena, već i slobodu države da reguliše te iste cene.
Zabluda u vezi visine javnog duga – Devizna iluzija
Kada su pitali jednog evropskog ekonomistu zašto je za ulazak u EU potrebno da javni dug bude ispod 60% BDP, a budžetski deficit manji od -3% BDP odgovor je bio:”Granica za javni dug od 60% BDP je postavljena zato što budžetski defict ne smije biti veći od -3% BDP, a budžetski deficit ne smije biti veći od -3% BDP zato što je granica za javni dug 60% BDP “.
Devizne rezerve Centralne banke BiH – Crno vino, crne oči?
Da li ste primetili da najveći deo medija na naslovne strane stavlja pretežno vesti koje kod većine ljudi izazivaju strah, zabrinutost i teskobu, a i da ogromna većina javnih ličnosti u eter šalje baš takvu vrstu poruka, kojima mediji ne mogu da odole, pa ih još i posole podebljanim i dramatičnim naslovima ?
Devizne rezerve Srbije i javni dug Republike Srpske – Kamen oko vrata?
Internacionalizacija javnog duga Republike Srpske je započeta u Beču (emitovan dug od 168 miliona EUR), nastavljena u Londonu (emitovan dug od 300 miliona EUR), a u kojem mjestu će biti sljedeća internacionalna emisija javnog duga informacije ne postoje. Čitaj dalje
Tviter ekonomija – Si ili Pauel?
Između izvršne vlasti i monetarne vlast uvijek postoji vrlo napeta bitka, koja ponekad liči na obostrani ples po žici, tik iznad društvenog bezdana.
Potraživanja ECB od države i banaka – Šok terapija
Kao što je centralna banka SAD odgovorna za inflaciju u SAD, isto tako Evropska centralna banka (ECB) odgovara za inflaciju u zemljama koji koriste evro kao svoju valutu.
Držanje novca u bankama – Radiše i štediše
Svaki ekonomski sistem, svaka vlada, svaka banka i svaka privreda želi da što više novca bude na računima u bankama.
Inflacija u SAD – Vladavina manjine
Za američku monetarnu politiku se često kaže da je izuzetno prilagodljiva pošto može mjenjati smjer vrlo brzo.
Cijena crnogorske unilateralne evrizacije – Potencijalna tragikomedija u više činova
Ovaj tekst ćemo započeti objašnjenjem njegovog naslova koji je nerazumljiv za one koji nisu ekonomisti, ali koji se da vrlo jednostavno objasniti.
Prodaja druge po veličini švajcarske banke – Korak dalje
Uvek kada se dešavaju velike promene u ekonomskoj, posebno monetarnoj, politici bankarske krize je vrlo teško izbeći, a još teže sa njima upravljati.
Visina kamatne stope – Bogatstvo različitosti
U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.
Zaboravljeni alat monetarne politike Narodne banke Srbije – Ponuda “ljubavi”
Sa dolaskom inflacije, koja je u Srbiji početkom januara ponovo vrlo visoka (15,8%), u modi je ponovo jedan, uslovno rečeno, zaboravljeni alat monetarne politike.
Rast kamatnih stopa Narodne Banke Srbije – Bitka koja traje
Narodna banka Srbije (NBS) već drugu godinu zaredom podiže svoje kamatne stope po kojima prodaje novac srpskim banakama i po kojima kupuje novac od srpskih banaka.
Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?
Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.
Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje
Sjedinjene Američke Države nisu ovisne o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je njena borba protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.
Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija
Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1% (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?
Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija
Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.
Inflacija u Srbija – Korpa
U istorijskim čitankama stoji da je Sretenjski ustav iz 1835. godine bio do te mjere originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno i učinjeno.
Uticaj američke monetarne politike na inflaciju u Bosni i Hercegovini – Tako daleko, a tako blizu
Veza između monetarne politike američka centralna banka (FED) i inflacije u BiH u 2022.godini, iako nije očigledna ipak postoji.
Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka
Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje borbe protiv inflacije u SAD, nakon što je američka centralna banka pet puta podigla kamatnu stopu?
Američka monetarna politika – Miki Maus?
Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano
Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.
Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore
Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom
Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
Rast inflacije u eurozoni kao dobra vijest – Napokon jedna dobra greška
Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.
Kamatna politika Narodne banke Srbije – Čekajući ECB?
Narodna banka Srbije (NBS) već godinama vodi vrlo aktivnu monetarnu politiku.
Kamatna stopa Centralne banke Turske – Kriza pravoslavlja
Monetarna politika koju vodi Centralna banka Turske (CBT) je godinama bila zasnovana na jednom vrlo jednostavnom i opštepoznatom pravilu, koje primjenjuju mnoge svjetske banke.
Kvar u američkoj ekonomiji – September 11
Opšte je mišljenje da su Federalne rezerve počele sa monetarnom ekspanzijom/štampanjem novca u martu 2020.godine, nakon izbijanja pandemije, a da je do tada sve bilo u redu sa američkom ekonomijom.
Američka monetarna politika – Pandemija over?
Svjetski monetarni sistem se nalazi na prekretnici koja je označena kao početak smanjenja štampanja novca u prvoj svjetskoj ekonomiji.
Devizni kurs konvertibilne marke u odnosu na euro – Sveta krava
Niko se više u Bosni ne sjeća kada je posljednji put neki bosanski ekonomista pomenuo devizni kurs KM u odnosu na EUR (1 EUR = 1,955830 KM) i postavio pitanje opravdanosti, ispravnosti i realnosti postojećeg nivoa deviznog kursa.
Ликвидност у Босни и Херцеговини – Седална економија
Професија са којом се човјек бави значајно опредјељује једну врсту његовог животног стила, који се тиче положаја тијела приликом обављања послова.
Inflacija u SAD – Iluzija šire slike
Rast potrošačkih cijena je u svim zemljama prihvaćen kao mjera opšteg nivoa cijena tj. inflacije.
Federalne rezerve – Vatra, točak i centralna banka
U ekonomskim/stručnim krugovima Amerikancima se prigovara da kroz svakodnevno štampanje dolara zloupotrebljavaju svoju monetarnu politiku i da na taj način sebi obezbjeđuju povlašten položaj u međunarodnom ekonomskom sistemu na netržišnim osnovama.
Nova monetarna strategija Evropske centralne banke – Promjena pravila igre
18 godina cilj monetarne politike ECB je bila stopa inflacije definisana kao “blizu, ali ispod 2%”, a 8.jula 2021.god. ECB je saopštila da mjenja svoju monetarnu strategiju i okviru nje cilj monetarne politike.
Inflacija u SAD – 2023: Odiseja u Bosni?
Rast cijena energenata, podstaknut globalnim ekonomskim oporavkom i štampanjem dolara od strane centralne banke Sjedinjenih Američkih Država (FED/Federalne rezerve) i štampanjem valuta ostalih velikih i značajnih centralnih banaka, su doveli inflaciju u SAD na nivo koji nije viđen u zadnjih 13 godina.
Домаћа валута у Црној Гори – Дајмо светиње
У животу сваког друштва постоје времена кад је пажња свих његових чланова усмјерена на само једну друштвену појаву, која се у задатом времену и простору доживљава као судбоносно питање за даљи развој, па и опстанак, тога друштва.
Привредни систем Црне Горе – На једну карту
Узрок кризе црногорског јавног дуга је поред монетарне капитулације и једна карактеристика њеног привредног система, која је стварана упоредо са потпуном еуризацијом економије и избором евра за законско средство плаћања у земљи.
Дужничка криза у Црној Гори – Везаних руку
Општепознато је да је Црна Гора у врло тешкој дужничкој кризи, а ја ћу у овоме тексту дати своје мишљење о неким њеним монетарним, кредитним и валутним узроцима, као и о посљедицама. Читај даље
Kreditni rast u BiH – Anemična krvna slika
Sve zemlje na svijetu su tokom pandemije pokušavale, na razne načine, da održe pozitivne stope kreditnog rasta i da finansiraju preduzeća i građane novim kreditima, na višem nivou.
Nema inflacije u eurozoni -Ništa novo na Zapadu
Eurosistem čine Evropska centralna banka (ECB) i 19 nacionalnih centralnih banaka zemalja koje su prihvatile evro kao svoju valutu i koje implementiraju monetarnu politiku ECB.
Politika deviznog kursa Narodne banke Srbije – Jednima daje, a drugima uzima
U Srbiji se na momente vode izuzetno intezivne rasprave na temu deviznog kursa dinara, a postoje i dugački periodi društvenog života kada druge privredne i ekonomske teme okupiraju srpsku javnost.
Obaveze prema strancima – Kuda ideš Srbijo?
Negde od 2000-ih godina Srbija je usvojila politiku privlačenja stranih investicija kroz, što direktno što indirektno, plaćanje stranim investitorima, za svako otvoreno radno mesto.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam
U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.
Инфлација и новац у зони евра – Паста за зубе
Став економске струке је да између инфлације тј. раста цијена и количине новца у оптицају постоји позитивна међузависност/корелација.
Српска монетарна политика – Пет фаза
Однос монетарне политике према домаћем буџету и домаћим предузећима се у Србији, као и у огромној већини земаља, у задњих 25 година формирао под утицајем идеологије, струке и на крају епидемије, а наравно и између ових крајности – кроз њихову комбинацију.
Upravljanje javnim dugom i monetarna politika – Srbija može bolje
Odnosi države Srbije i MMF-a su trenutno takvi da Srbija ništa ne duguje MMF-u, ali nije uvijek bilo tako.
Каматна политика Народне банке Србије – Сретни број 13
Народна банка Србије/НБС је, за разлику од Централне банке Босне и Херцеговине/ЦББиХ, законски овлаштена за употребу мноштва инструмената монетарне политике.