Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija

Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina  “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i  slični.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbija – Korpa

U istorijskim čitankama stoji da je  Sretenjski ustav  iz 1835. godine bio do te mjere  originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba  (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od  Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno  i učinjeno.

Čitaj dalje

Uticaj američke monetarne politike na inflaciju u Bosni i Hercegovini – Tako daleko, a tako blizu

Veza između monetarne  politike  američka centralna banka (FED) i inflacije u BiH u 2022.godini, iako nije očigledna ipak postoji.

Čitaj dalje

Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka

Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje  borbe protiv inflacije u  SAD, nakon što je američka centralna banka  pet puta podigla  kamatnu stopu?

Čitaj dalje

Američka monetarna politika – Miki Maus?

Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj  prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.

Čitaj dalje

Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada

Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust  2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?

Čitaj dalje

Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano

Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.

Čitaj dalje

Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka

Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.

Čitaj dalje

Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega

Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.

Čitaj dalje

Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom

Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno  9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.

Čitaj dalje

Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman

Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških  restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici  i zbog mnogo čega drugog.

Čitaj dalje

Sberbank d.d. Zagreb – Lijek za rusku banku

Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni

Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS)  od  18.5. i  19.5.2022. nije bila  100% uspješna, jer je RS  tražila da bude kreditirana  po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na  to nije želi pristati.

Čitaj dalje

Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?

Narodna banaka  Srbije (NBS) je  aprilu ove godine, ne čekajući  odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća  referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih  skoro devet godina.

Čitaj dalje

Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne  rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.

Čitaj dalje

Problem likvidnosti banaka u Bosni i Hercegovini – U krajnjoj nuždi

Veliki dio građana u BiH je i dalje, bez razloga, zabrinut za dvije banke koje u svome imenu imaju odrednicu sber, a uošte niko nije zabrinut za npr. bankarski sektor Federacije BiH.

Da li je većina u pravu?
Čitaj dalje

Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?

Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.

Čitaj dalje

Američka monetarna politika – Pandemija over?

Svjetski monetarni sistem se nalazi na prekretnici koja je označena kao početak smanjenja štampanja novca u prvoj svjetskoj ekonomiji.

Čitaj dalje

Inflacija u SAD – Iluzija šire slike

Rast potrošačkih  cijena je  u svim zemljama  prihvaćen kao mjera opšteg nivoa cijena tj. inflacije.

Čitaj dalje

Federalne rezerve – Vatra, točak i centralna banka

U ekonomskim/stručnim krugovima Amerikancima se prigovara da kroz  svakodnevno štampanje dolara zloupotrebljavaju svoju monetarnu politiku i da na taj način sebi obezbjeđuju povlašten položaj  u međunarodnom ekonomskom sistemu na netržišnim osnovama.

Čitaj dalje

Višestrane kompenzacije u Republici Srpskoj – Tri puta mjeri, jednom sjeci

U svakoj  tržišnoj  privredi  se formira lanac dužničko-povjerilačkih odnosa koji se obično poništava  plaćanjima u unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu uz  posredovanje banaka.

Čitaj dalje

Devizne rezerve – Do izvora tri putića

Rast deviznih rezervi, o kojima u svakoj državi brigu vodi emisiona banka, a u BiH to je Centralna banka BiH,  se u BiH uvijek doživljava kao izuzetan uspjeh i pozitivna stvar.

Čitaj dalje

Krediti u 2021. – Humanizam i renesansa

Rast kredita u bankama je jedan  od najboljih  pokazatelja  ekonomske dinamike i očekivanja o  ekonomskim  aktivnostima.

Čitaj dalje

Nova monetarna strategija Evropske centralne banke – Promjena pravila igre

18 godina cilj monetarne politike ECB je bila stopa inflacije definisana kao “blizu, ali ispod 2%”, a 8.jula 2021.god. ECB je saopštila da mjenja svoju monetarnu strategiju i okviru nje cilj monetarne politike.

Čitaj dalje

Privredni sistem Crne Gore – Na jednu kartu

Uzrok krize crnogorskog javnog duga je pored monetarne kapitulacije i jedna karakteristika njenog privrednog sistema, koja je stvarana uporedo sa potpunom eurizacijom ekonomije  i izborom evra za zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji.

Čitaj dalje

Dužnička kriza u Crnoj Gori – Vezanih ruku

Opštepoznato je da je Crna Gora u vrlo teškoj dužničkoj krizi, a ja ću u ovome tekstu dati svoje mišljenje o nekim njenim monetarnim, kreditnim i valutnim uzrocima, kao i o posljedicama. Čitaj dalje

Obaveze prema strancima – Kuda ideš Srbijo?

Negde od 2000-ih godina Srbija je usvojila politiku privlačenja stranih investicija kroz, što direktno što indirektno, plaćanje stranim investitorima, za svako otvoreno radno mesto.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam

U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.

Čitaj dalje

Srpska monetarna politika – Pet faza

Odnos monetarne politike prema domaćem budžetu i domaćim preduzećima se u Srbiji, kao i u ogromnoj  većini zemalja, u zadnjih 25 godina formirao pod uticajem ideologije, struke  i na kraju epidemije, a naravno i između ovih krajnosti – kroz njihovu kombinaciju.

Čitaj dalje

Upravljanje javnim dugom i monetarna politika – Srbija može bolje

Odnosi države Srbije i MMF-a  su trenutno takvi da Srbija ništa ne duguje MMF-u, ali nije uvijek bilo tako.

Čitaj dalje

Kamatna politika Narodne banke Srbije – Sretni broj 13

Narodna banka Srbije/NBS je, za razliku od Centralne banke Bosne i Hercegovine/CBBiH, zakonski ovlaštena za upotrebu mnoštva instrumenata  monetarne politike.

Čitaj dalje

Da li je Bitcoin novo zlato XXI vijeka?

Kada sam se prvi put, prije deset godina, upoznala sa Bitcoinom, nisam mogla zamisliti da bi nešto poput toga, toliko nepouzdano, bez pokrića, bez regulative, moglo da ima bilo koju značajnu vrijednost, a posebno ne onu kojoj danas svjedočimo.

Čitaj dalje

Nepodnošljiva lakoća normiranja

Pravno normirati sve društvene pojave i procese je u praksi nemoguće, pa se zato pristupa normiranju ili propisivanju samo onih stvari za koje se ocijeni da su za neki društveni ili ekonomski  sistem od naročitog značaja.

Čitaj dalje

Za unutrašnju upotrebu

Tokom prvog talasa pandemije naša javnost je bila vjerovatno sluđena informacijama u vezi realizacije kredita MMF-a.

Stvoren je i utisak da će kada taj novac stigne i bude raspoređen (entitetima/kantonima/distriktu) većina naših ekonomskih problema biti rješena.

A za to vrijeme prava drama se odvijala i još uvijek se odvija daleko od misli prosječnog čovjeka i tiče se smanjenja vrijednosti transakcija u našem unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu (UPP).

Čitaj dalje

Srpski kvazi novac u neobranom grožđu

Od 2011.g. Republika Srpska emituje direktno obveznice  i trezorske zapise na Banjalučkoj berzi (BLSE), ranije su na BLSE uvrštene emisije vezane za ratni period (1992.g-1995.g.), a najkasnije  od  2009.g.  Republika Srpska ima svoj novac.

Radi se o kvazi novcu ili o takozvanom novcu,  jer on tada nije imao,  a nema ni sada, sve funkcije koje novac mora  imati,  da bi po ekonomskoj teoriji mogao biti proglašen za novac u punom smislu te riječi.

Čitaj dalje

Bela ćao

U ogromnoj većini država postoji samo jedno zakonsko sredstvo plaćanja i zato bi vjerovatno trebala postojati i njegova suprotnost – nezakonito sredstvo plaćanja?

Čitaj dalje

Cijena slobode


I Bosna i Hercegovina i Srbija su se zbog ekonomskog šoka koji je prouzrokovla pandemija zadužile na ino tržištu, Srbija je emitovala obveznice na ino berzi, a BiH je uzela kredit od MMF-a.

Čitaj dalje

Negativna kamatna stopa

U jednom od prethodnih postova sam obećao da ću ponuditi svoje objašnjenje negativnih kamatnih stopa na javni dug FBiH, tj. da ću „pokušati“ objasniti zašto FBiH zarađuje kada joj druga lica (pravna ili fizička) pozajmljuju novac.

Čitaj dalje

Kreditni semafor

Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.

Čitaj dalje

Četiri godine samoće

Ekonomija je društvena nauka.  Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih  nauka, pa samim tim i od ekonomije.  U medicini su  npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje

Izlazna strategija ili “lako unutra, a teško napolje”

Američka centralna banka – FED, već godinama vodi restriktivnu monetarnu politiku. Restriktivna monetarna politika predstavlja  rast referentnih kamatnih stopa centralne banke, jer to povećava kamatne stope banaka.  Za skupljim kreditima manja je tražnja. Čitaj dalje