Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.
Category: Money/Novac
Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija
Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1% (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?
Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija
Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.
Inflacija u Srbija – Korpa
U istorijskim čitankama stoji da je Sretenjski ustav iz 1835. godine bio do te mjere originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno i učinjeno.
Uticaj američke monetarne politike na inflaciju u Bosni i Hercegovini – Tako daleko, a tako blizu
Veza između monetarne politike američka centralna banka (FED) i inflacije u BiH u 2022.godini, iako nije očigledna ipak postoji.
Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka
Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje borbe protiv inflacije u SAD, nakon što je američka centralna banka pet puta podigla kamatnu stopu?
Američka monetarna politika – Miki Maus?
Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano
Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.
Gubici slovenačkih radnika zbog inflacije – Meka valuta
Jedina zemlja bivše Jugoslavije koja je u izvještavanje o zaradama radnika uvela vrijednost jednog sata rada je Slovenija.
Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka
Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom
Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Sberbank d.d. Zagreb – Lijek za rusku banku
Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
Rast inflacije u eurozoni kao dobra vijest – Napokon jedna dobra greška
Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.
Problem likvidnosti banaka u Bosni i Hercegovini – U krajnjoj nuždi
Veliki dio građana u BiH je i dalje, bez razloga, zabrinut za dvije banke koje u svome imenu imaju odrednicu sber, a uošte niko nije zabrinut za npr. bankarski sektor Federacije BiH.
Da li je većina u pravu?
Čitaj dalje
Kamatna politika Narodne banke Srbije – Čekajući ECB?
Narodna banka Srbije (NBS) već godinama vodi vrlo aktivnu monetarnu politiku.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Američka monetarna politika – Pandemija over?
Svjetski monetarni sistem se nalazi na prekretnici koja je označena kao početak smanjenja štampanja novca u prvoj svjetskoj ekonomiji.
Inflacija u SAD – Iluzija šire slike
Rast potrošačkih cijena je u svim zemljama prihvaćen kao mjera opšteg nivoa cijena tj. inflacije.
Federalne rezerve – Vatra, točak i centralna banka
U ekonomskim/stručnim krugovima Amerikancima se prigovara da kroz svakodnevno štampanje dolara zloupotrebljavaju svoju monetarnu politiku i da na taj način sebi obezbjeđuju povlašten položaj u međunarodnom ekonomskom sistemu na netržišnim osnovama.
Višestrane kompenzacije u Republici Srpskoj – Tri puta mjeri, jednom sjeci
U svakoj tržišnoj privredi se formira lanac dužničko-povjerilačkih odnosa koji se obično poništava plaćanjima u unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu uz posredovanje banaka.
Devizne rezerve – Do izvora tri putića
Rast deviznih rezervi, o kojima u svakoj državi brigu vodi emisiona banka, a u BiH to je Centralna banka BiH, se u BiH uvijek doživljava kao izuzetan uspjeh i pozitivna stvar.
Krediti u 2021. – Humanizam i renesansa
Rast kredita u bankama je jedan od najboljih pokazatelja ekonomske dinamike i očekivanja o ekonomskim aktivnostima.
Nova monetarna strategija Evropske centralne banke – Promjena pravila igre
18 godina cilj monetarne politike ECB je bila stopa inflacije definisana kao “blizu, ali ispod 2%”, a 8.jula 2021.god. ECB je saopštila da mjenja svoju monetarnu strategiju i okviru nje cilj monetarne politike.
Privredni sistem Crne Gore – Na jednu kartu
Uzrok krize crnogorskog javnog duga je pored monetarne kapitulacije i jedna karakteristika njenog privrednog sistema, koja je stvarana uporedo sa potpunom eurizacijom ekonomije i izborom evra za zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji.
Dužnička kriza u Crnoj Gori – Vezanih ruku
Opštepoznato je da je Crna Gora u vrlo teškoj dužničkoj krizi, a ja ću u ovome tekstu dati svoje mišljenje o nekim njenim monetarnim, kreditnim i valutnim uzrocima, kao i o posljedicama. Čitaj dalje
Obaveze prema strancima – Kuda ideš Srbijo?
Negde od 2000-ih godina Srbija je usvojila politiku privlačenja stranih investicija kroz, što direktno što indirektno, plaćanje stranim investitorima, za svako otvoreno radno mesto.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam
U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.
Srpska monetarna politika – Pet faza
Odnos monetarne politike prema domaćem budžetu i domaćim preduzećima se u Srbiji, kao i u ogromnoj većini zemalja, u zadnjih 25 godina formirao pod uticajem ideologije, struke i na kraju epidemije, a naravno i između ovih krajnosti – kroz njihovu kombinaciju.
Upravljanje javnim dugom i monetarna politika – Srbija može bolje
Odnosi države Srbije i MMF-a su trenutno takvi da Srbija ništa ne duguje MMF-u, ali nije uvijek bilo tako.
Kamatna politika Narodne banke Srbije – Sretni broj 13
Narodna banka Srbije/NBS je, za razliku od Centralne banke Bosne i Hercegovine/CBBiH, zakonski ovlaštena za upotrebu mnoštva instrumenata monetarne politike.
Da li je Bitcoin novo zlato XXI vijeka?
Kada sam se prvi put, prije deset godina, upoznala sa Bitcoinom, nisam mogla zamisliti da bi nešto poput toga, toliko nepouzdano, bez pokrića, bez regulative, moglo da ima bilo koju značajnu vrijednost, a posebno ne onu kojoj danas svjedočimo.
Nepodnošljiva lakoća normiranja
Pravno normirati sve društvene pojave i procese je u praksi nemoguće, pa se zato pristupa normiranju ili propisivanju samo onih stvari za koje se ocijeni da su za neki društveni ili ekonomski sistem od naročitog značaja.
Farenhajt 2014
Bankarsko-finansijski cinizam “jedna zemlja devet bankrota” se odnosi na Argentinu koja se prije godinu dana našla u devetom bankrotu.
Za unutrašnju upotrebu
Tokom prvog talasa pandemije naša javnost je bila vjerovatno sluđena informacijama u vezi realizacije kredita MMF-a.
Stvoren je i utisak da će kada taj novac stigne i bude raspoređen (entitetima/kantonima/distriktu) većina naših ekonomskih problema biti rješena.
A za to vrijeme prava drama se odvijala i još uvijek se odvija daleko od misli prosječnog čovjeka i tiče se smanjenja vrijednosti transakcija u našem unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu (UPP).
Srpski kvazi novac u neobranom grožđu
Od 2011.g. Republika Srpska emituje direktno obveznice i trezorske zapise na Banjalučkoj berzi (BLSE), ranije su na BLSE uvrštene emisije vezane za ratni period (1992.g-1995.g.), a najkasnije od 2009.g. Republika Srpska ima svoj novac.
Radi se o kvazi novcu ili o takozvanom novcu, jer on tada nije imao, a nema ni sada, sve funkcije koje novac mora imati, da bi po ekonomskoj teoriji mogao biti proglašen za novac u punom smislu te riječi.
Bela ćao
U ogromnoj većini država postoji samo jedno zakonsko sredstvo plaćanja i zato bi vjerovatno trebala postojati i njegova suprotnost – nezakonito sredstvo plaćanja?
Cijena slobode
I Bosna i Hercegovina i Srbija su se zbog ekonomskog šoka koji je prouzrokovla pandemija zadužile na ino tržištu, Srbija je emitovala obveznice na ino berzi, a BiH je uzela kredit od MMF-a.
Negativna kamatna stopa
U jednom od prethodnih postova sam obećao da ću ponuditi svoje objašnjenje negativnih kamatnih stopa na javni dug FBiH, tj. da ću „pokušati“ objasniti zašto FBiH zarađuje kada joj druga lica (pravna ili fizička) pozajmljuju novac.
Kreditni semafor
Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.
