Za nekoliko dana, 18. decembra, Evropska centralna banka (ECB) će ponovo odlučivati da li treba menjati svoje kamatne stope, i jednoj od tih kamatnih stopa (ima ih ukupno tri), kamatnoj stopi na depozitne olakšice (deposit facility rate, DFR) posvećujemo ovaj tekst.
Category: To be continued / Nastaviće se
Finansiranje preduzeća u djelatnosti telekomunikacija – Potpuno pogrešna percepcija izuzetno visoke zaduženosti
Osnov telekomunikacija kao privredne djelatnosti je razvoj raznolike i glomazne mrežne infrastrukture kojom se prenose signali, informacije i podaci.
Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope
Već duže od 10 godina Republika Srpska emituje obveznice koje može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.
Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama
Kao što u svakoj proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje neka sirovina čijom se obradom u procesu proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim djelatnostima, čiji proizvodi nemaju dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”, “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.
Prinos od dividende u djelatnosti telekomunikacija – Za 11 dana
Zainteresovanost za veličinu i dinamiku dividende proizilazi iz nastajanja investitora da prinos koji imaju od ulaganja u akcije uporede sa prinosom na obveznice.
Monetarna politika u Bosni i eurozoni – Uvoz inflacije i izvoz elementarne pameti
Kompleks niže vrijednosti vodi ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti da se uoče elementarne činjenice, i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.
Velika pobjeda Agencije za bankarstvo Republike Srpske – Državotvorna ekonomska politika
Prije pet godina smo u dva navrata, u aprili 2020. i junu 2020. ukazali na činjenicu da je Bosna i Hercegovina od polovine 2016.godine počela, preko svojih banaka, finansirati Evropsku uniju i njene države.
Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost
U kontekstu socijalne ekonomske politike koju oba bosanska entiteta provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.
Kako je i zašto LIBOR “penzionisan” – Pogled na SOFR-u
Zloupotreba finansijskog mehanizma, što nije rijetkost na finansijskim tržištima, često vodi njegovom unapređenju, a ne potpunom odbacivanju. Čitaj dalje
Cijene industrijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini – Sve će to ostati?
Cijeli svijet je za mjeru inflacije prihvatio promjenu u cijenama roba i uluga koje kupuju krajnji potrošači – fizička lica ili domaćinstva.
Infacija u Srbiji – Gašenje domaćih žarišta
Prvi korak u definisanju svake ekonomske politike koja za cilj ima smanjenje visoke inflacije (antiinflaciona politika) je određivanje uzroka inflacije.
Kamatne stope i inflacija – Zavisi od
Glavni alat za borbu protiv inflacije pored smanjenja štampanja novca je u većini zemalja povećanje kamatnih stopa, ali uspeh nikada nije potpuno izvestan, čak ni u zemljama koje imaju istu valutu.
Držanje novca u bankama – Radiše i štediše
Svaki ekonomski sistem, svaka vlada, svaka banka i svaka privreda želi da što više novca bude na računima u bankama.
Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja
Nakon što je 2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.
Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija
Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1% (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?
Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija
Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.